Projekti Borisa Podrece

Slika hrvatskih hotela, zbog sve većeg ulaganja turističkih kuća, dobiva nove vizure, a prema sadašnjem stanju vidljivo je da svi ulagači nastoje pratiti svjetske trendove i uklopiti svoje objekte u poseban ambijent kakav Hrvatska ima.

Hrvatski arhitekti imaju desetljetna iskustva u gradnji hotela. Od sedamdesetih godina i stare generacije do današnjih mladih arhitekata Mihića i ekipa iz studija 3LHD, u hrvatskoj hotelskoj arhitekturi domaći arhitekti imali su značajnu, ako ne i presudnu ulogu – rekao je Marijan Hržić, profesor na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu i ujedno jedan od ljudi koji u svojem studiju projektiraju i hotele.

Hotel Istra na Crvenom otoku ispred Rovinja, sagrađen 60-ih godina i djelomično rekonstruiran 80-ih, studio Hržić ponovno je adaptirao 2006. godine u tip obiteljskog hotela, koji kao ciljane goste ima obitelji s malom djecom. Interijeri i eksterijeri prilagođeni su tako da se mogu ponuditi razni sadržaji za dječju animaciju, sve sobe orijentirane su tako da imaju pogled na more, a ponuda nudi i druge sadržaje (sagrađeno je nekoliko bazena, nude se wellness programi, a postoji i prostor za kongresni turizam). U uređenju unutrašnjosti nastojalo se postići što veću participaciju hrvatskih likovnih umjetnika i tako još više naglasiti lokalni karakter hotela.

Hotel Istra samo jedan je od projekata rovinjske Maistre, koja se posljednjih godina iskazala kao vodeći investor u razvoju turističke ponude u zemlji. Nakon što je obnovljena Istra (investirano je 185 milijuna kuna), Maistra u zoni Monte Mulini kani sagraditi dva vrhunska hotela s pet zvjezdica, a ulaganja se procjenjuju na više od 500 milijuna kuna. Hotel Monte Mulini gradit će jedan od najpoznatijih arhitektonskih studija u svijetu hotelske arhitekture – Wimberly Alison Tang & Goo, dok će novi hotel Lone raditi arhitekti zagrebačkog studija 3LHD.

Smatram da arhitektura prati kretanja na turističkom tržištu, a ono je danas sve profiliranije. Nije stvar u kategorizaciji, u tome hoće li hotel imati četiri ili pet zvjezdica, on se mora obraćati posebnom tipu gosta. U suvremenom svijetu trend su tzv. dizajn hoteli, znači hoteli koji nude nekakav ugodaj i priču.

Kontekst je izuzetno važan, novim dizajnom želimo stvoriti novu atmosferu, pratiti moderne trendove, ali tako da ne narušimo nekakav hrvatski ambijent – objašnjava arhitekt Silvije Novak iz 3LHD-a.

Druga istarska hotelska kuća, Istraturist, gradi svoj prepoznatljiv identitet na kulturnoj i geografskoj distinkciji istarskog poluotoka.

Naša je priča Istra i želimo da bude prisutna u svim našim hotelima i smještajnim kapacitetima – kažu u Istraturistu.

Njihove hotele Sol Umag i Sol Garden Istra gradila je arhitektica Ester Miletić, dok je najnoviji projekt Istarskih vila radio mladi zagrebački arhitekt Filip Kožarić.

Istra kao destinacija prednjači u razvoju turizma zahvaljujući jasnim ciljevima koje slijede kako lokalne vlasti tako i investitori u turističku ponudu i infrastrukturu. I u Dalmaciji hoteli poprimaju obrise kakve imaju poznate svjetske turističke točke.

Austrijska grupacija Falkensteiner Hotels and Resorts, čijih se više od 50 posto kapaciteta nalazi u Hrvatskoj, djeluje na našim prostorima od 2001. godine. Tek 3,5 kilometara udaljeno od gradske jezgre Zadra, nalazi se turističko naselje Borik. Grupacija je preuredila hotela Barbara, Novi park i Adrijana, a od 2005. djeluje i Falkensteiner Club Funimation Borik, kompleks nastao od bivših hotela Barbara i Novi park, koji su međusobno povezani središnjim zajedničkim prostorijama.

Trenutačno radimo s arhitektima kao što su Arkan Zeytinoglu, Boris Podrecca, Matteo Thun i Richard Meier. Vjerujemo u njihovu kreativnost u stvaranju jedinstvenih projekata – rekao je Otmar Michaeler, direktor grupacije.

Dalje investicije odnose se na rekonstrukciju hotela Park Punat na otoku Krku vrijednosti 22 milijuna eura (hotel je karakteriziran kao Medical SPA) te Punta Scala pokraj Zadra, projekt koji bi, kada bude dovršen, trebao imati sadržaje na površini od 30 hektara sa 105 tisuća kvadratnih metara hotelskih i drugih sadržaja, a nudit će usluge luksuznog smještaja Luxury i Family hotela te apartmane i vile koje će grupacija nudit u slobodnoj prodaji. Cjelokupna investicija procijenjena je na gotovo 220 milijuna eura u tri faze, a dovršenje prve faze planira se sljedeće godine.

Boris Podrecca je jedan od cjenjenijih arhitekata u svjetskom razmjerima i trenutačno u Hrvatskoj radi na Punta Scali, najvećem resortu u Hrvatskoj, kompleksu s više od 3.000 kreveta i nekoliko hotela različitih kategorija.

To je grad, megastrukture koja u sebi nosi određene mikrokreativnosti – kaže o Punta Scali Podrecca. Osim rada za grupaciju Falkensteiner, za koji radi i hotele izvan Hrvatske, Podreccin studio radi i Valamar Lacroma Resort u Dubrovniku na Babinom kuku.

Taj resort će biti središnji dio Babinog kuka, njegova akropola, koja će se sastojati od tri prstena: unutar prvog bit će kongresni centar za 1.000 ljudi, drugi prsten trebao bi sadržavati dva do tri restorana, dok u trećem prstenu predvidam wellness, spa i sport programe. Cijeli projekt je rađen u brackom kamenju, terase su zamišljene kao mediteranske baštine s kojih se pruža pogled na more. Time sam želio ostvariti spoj staroga hotelskog naselja i moderne arhitekture – kaže Podrecca o svojem drugom projektu na jadranskoj obali.

Problem je što su se prije kod nas radile samo sobe i menze. Moderan hotel zahtijeva mnogo kompleksniju hijerarhiju usluga, gosti traže određenu globalizaciju funkcija koju im hoteli trebaju pružiti. Smatram da u Hrvatskoj postoji nevjerojatna autohtona kvaliteta čitavog ambijenta i da bi se hoteli trebali uklopiti u takav okoliš. Oni ne bi smjeli biti arogantni u svom izgledu prema okolišu – nastavlja Podrecca.

U projektiranju se vodi svojom krilaticom ‘archinature’, što bi značilo da se postojeći pejzaž vrhunskim arhitektonskim rješenjima obogaćuje i prilagođuje uz izraženu brigu o zaštiti okoliša.

Naša obala pretvorena je u gomilu stupića, balustrada, koji nagrđuju obalu i predstavljaju neku vrstu vizualnog tumora koji šteti viziji našeg turizma. Nigdje na svijetu nisam vidio nešto što bi bilo analogno kvaliteti naše obale i mora. Bitno je samo na adekvatan način uskladiti taj predvijan ambijent s arhitekturom. Smatram da bi arhitektura trebala biti samo okvir za prekrasnu sliku koju čini naša priroda – misli Podrecca o ulozi (i) hotelske arhitekture u cjelokupnom prostoru.

Trendovi u svijetu su dizajn hoteli koji atmosferom i izgledom pričaju određenu priču. Konkurencija će prilagoditi investitore da rade građevine koje su specifične i individualizirane, kao odijelo koje je skrojeno prema mjeri naručioca. Od hrvatskih hotela zasad nisam vidio nešto od čega bi mi ‘pale gaće’, iako smatram da u Hrvatskoj postoje, iako malobrojni, kvalitetni arhitekti – nastavlja Podrecca.

Zbog svoje reputacije, kaže, nema problema s naručiocima, jer njegov ugled i reference govore same za sebe – radio je hotele u Austriji i Italiji te je bio zadužen za čitav korporativni identitet lanca Hilton Plaza.

Moji naručiovi znaju što mogu očekivati. Manje me se ograničava jer se od mene neće dobiti neki banalni hotel, odnos mene i naručioaca stoga nije čisto merkantilni – zaključuje.

Kao primjere hotelske arhitekture kojima se divi navodi poznate svjetske arhitekte Jeanu Neuvella, Georges-Henrija Pingussona, Gija Pontija, Fillipa Starca, a od hrvatskih, doduše stari, projekt Nikole Dobronića na otoku Lopudu.

Traže se hoteli koji slijede ‘memoriju tla’, s naglaskom na brizi o okolišu i iskorištavanju alternativnih izvora energije a to su sunce i more. Solarne ćelije postavljene na krovu objekta dijelom zadovoljavaju potrebe hotela za električnom energijom, a rashladni ventilacijski sustav bazira se na korištenju morske vode.

Za moderni interijer hotela Orco je angažirao dizajnerski studio iz Londona – Jestico&Whiles, a interijer hotela nosi potpise renomiranih imena kao što su Moroso, Ligne Reset, Emeco, Espacio, HB Furniture te Moore&Giles Laethers kao i Metalarte Lighting.

Domaće i strane hotelske grupacije u Hrvatskoj nastoje angažiranjem najboljih hrvatskih arhitekata, od kojih su neki cijenjeni i u svjetskim razmjerima, pratiti, ali i postavljati nove trendove u hotelskoj arhitekturi, uz očuvanje tradicijskih vrijednosti koje hrvatska arhitektura baštini. Nasuprot tome, sa sve većim investicijama u hotele nazire se nova tržišna niša i prilika za razvoj.