NOVOSTI U ESTETSKOJ KIRURGIJI

Rezultati istraživanja matičnih stanica koje će pomoći liftingu grudi tako su dobri da je najavljeni kako će postupak nazvan Celution već 2008. biti dostupan i u Europi.

Nakon razdoblja velikih kritika i napada botoks je napokon zauzeo prvo mjesto u svijetu estetske kirurgije. Sve su te kritike, tvrde stručnjaci, bile neosnovane jer je injekcija botoks koja se pravilno uštrca sigurna intervencija koja jamči prirodan rezultat, uklanjanje bore i opušta crte lica.

Jedan od razloga zašto lifting lica više nije tako popularan upravo je dulje razdoblje oporavka, a tu je i zahtjev i skup kirurški zahvat. Zato se botoks nametnuo kao idealno rješenje. No i u tom slučaju trebaju nam profesionalci iako je moda botoks-zabava, nažalost, stvarnost u velikim gradovima, a došla je, naravno, iz SAD-a. Naime, u New Yorku je otvoren Smoothmed, prvi ‘butik’ u kojem se ne prodaju cipele, nego – botoks. Otvorila su ga dvojica estetskih kirurga kojima je dosadio posao u klinici. U njemu se svakodnevno obave zahvati na 40 pacijenata među kojima je 40 posto muškaraca koji u zamjenu za glatku i napetu kožu kod njih ostave od 130 do 2.400 dolara. Klijentima im pristiju iz svih dijelova svijeta, a kirurzi su novinarima otkrili da su ‘butikom’, među ostalim, željeli postaviti nove standarde za sigurniju uporabu botoks. Uštrcavanje botoks u Smoothmedu traje otprilike pola sata, manje nego kozmetički tretman lica.

Američko društvo za estetsku plastičnu kirurgiju objavilo je da su injekcije botoks kozmetički postupak koji najviše raste u povijesti. Globalna je prodaja botoks 1993. bila 25 milijuna dolara, a samo ga je ove godine za nevjerojatnih 430 milijuna.

Donedavna je operacija nosa u Europi bila među najtraženijim estetskim zahvatima, ali danas je od njega važnije postalo tijelo. Među traženijim je operacijama tako liposukcija, a u modu je ušla i korekcija spuštenih kapaka.

Iznenađujuće je i stalno povećanje zanimanja za silikonske umetke. Bujan dekolte i dalje je stalna želja ženskoga spola. Rezultati dviju studija provedenih u SAD-u i Kanadi na 40.000 žena nisu ublažili strah raširen prije nekoliko godina u vezi s rizikom koji nose silikonski implantati.

Isto tako treba razbiti i mit o tome da se muškarcima sviđaju implantati i zahvati estetske kirurgije. Muški se spol, bar na Starom kontinentu, u većini slučajeva estetskim kirurzima obraća za pomoć da bi korigirao ružan nos, klempave uši ili nadomjestio gubitak kose. Prema američkim statistikama kod većine se pacijenata estetski zahvati svode na injekcije botoks, zahvat koji je danas porastao 233 posto u odnosu na 2000. Na drugom su mjestu liposukcija trbuha, uklanjanje podbratka te transplantacija kose, što su malo invazivniji zahvati.

A gdje smo kad je riječ o posljednjoj granici za estetsku kirurgiju? U odgovoru na to pitanje ulazimo u područje matičnih stanica i u eksperimente koji se na njima trenutačno vrše. Tehnike koje se proučavaju klinički su još neprimjenjive, ali ulijevaju nadu za primjenu u budućnosti. Uzimanjem dijela masnih stanica u laboratorijskim se uvjetima kultiviraju matične stanice koje se zatim mogu uštrcati u određena područja da bi im se povećao volumen.

Tako je biotehnološka tvrtka Cytori Therapeutics iz San Diega u Kaliforniji osmislišla novu tehniku utemeljenu na upotrebi matičnih stanica za lifting dojki. Jednostavnim ubrizgavanjem autogenih stanica moći će se rekonstruirati dojku koju je žena izgubila zbog tumora ili je povećati čak i za dva konfekcijska broja iz estetskih razloga. Prednosti nove tehnike su izbjegavanje kirurških zahvata i smanjenje rizika od odbacivanja stranih tkiva. Tehnika se temelji na matičnim stanicama dobivenim iz masnog tkiva i na revolucionarnoj metodi uz pomoć koje se stanice mogu selekcionirati i aktivirati stanice u manje od jedan sat. Nakon toga se u dojku injektiraju faktori rasta i mješavina stanica, a prvi su rezultati vidljivi u samo šest mjeseci. Pokusi uz pomoć te tehnike počeli su se vršiti 2006. na 19 žena iz Japana i Njemačke koje su bile podvrgnute mastektomiji i radioterapiji. Rezultati istraživanja bili su tako dobri da je biotehnološka tvrtka najavila da će postupak, nazvan Celution, već 2008. biti dostupan u Europi.

Matične se stanice danas rabe i za uzgajanje kose in vitro, a prošle je godine u laboratorijskim uvjetima kreiran i umjetni kolagen. Dotad je kolagen, ključna bjelančevina u mnogim estetskim zahvatima, uspješno odolijevao pokušajima da se proizvede umjetnim putem pa je umjesto njega uglavnom rabljen životinjski. No tim znanstvenika sa Sveučilišta Wisconsin-Madison osmislio je metodu za stvaranje umjetnog kolagena u laboratoriju, i to mnogo dužih i snažnijih lanaca od prirodnih, ali će za njegovu primjenu u kliničkoj praksi trebati proći bar nekoliko godina dok se ne provedu sva potrebna ispitivanja.