Tržište sustava videonadzora

Sustav tehničkog nadzora i zaštite danas postaje neminovnost koja je u nekim segmentima poslovanja i zakonski regulirana kao obavezna. Videonadzor, kao dio tog sustava, najbrže raste uz tendenciju još bržeg rasta u budućnosti, s obzirom na to da su ovdje tehnološke promjene najbrže i najočitije. Nadzorne kamere, osim zaštite, pružaju mogućnost i nadzora poslovnog procesa pa direktor poduzeća može u svakom trenutku vidjeti što se događa, bez obzira na to u kom dijelu svijeta se nalazio.

Otpriške 40 posto od ukupne tehničke zaštite otpada na instaliranje videonadzora – kaže Zoran Saje, voditelj Komercijale u zagrebačkom Eccos inženjeringu, tvrtki koja se bavi postavljanjem tehničke zaštite. Vrijednost tržišta vrlo je teško procijeniti, iako Boris Popović, direktor riječke Alarm automatike, spominje svotu od 500 milijuna kuna na godinu. Svi se slažu da je porast očigledan iz godine u godinu.

Minimalna stopa rasta je 20 do 30 posto na godinu – smatra Robert Pažitka, direktor Pro alarma iz Zagreba, uz napomenu da ju je vrlo teško procijeniti.

Nešto je oprezniji Popović, koji smatra da bi stopa rasta mogla biti oko 10 posto, a s njim se uglavnom slažu i ostali naši sugovornici.

Tržište brzo raste a konkurencija je sve jača. Danas se više od 300 tvrtki u Hrvatskoj bavi poslovima tehničke zaštite. Ipak mnogo je manji broj tih tvrtki koje su profesionalne, a ostatak, uglavnom malih tvrtki, tim se poslom bavi usputno. Profesionalno tržište raste od pet do deset posto na godinu, a uračunaju li se i neprofesionalne firme, moglo bi se govoriti o rastu do 30 posto – kaže Krešimir Marušić, direktor Komercijale i marketinga u zagrebačkom Tehnozavodu Marušić.

Rastuće tržište otvara prostor svim tvrtkama u toj djelatnosti, pa utakmice među konkurentima ne izazivaju izljeve negodovanja kao što je možda slučaj u nekim drugim djelatnostima. Svi se slažu da konkurencija gotovo uvijek igra fair play, a kod naših sugovornika bilo je vidljivo međusobno poštovanje. Određene zamjerke su ipak pronašli, što kod ostale konkurencije, što kod investitora.

Neke se tvrtke javljaju na natječaj ponudivši niske cijene, a pritom nude nekvalitetna rješenja. To povremeno remeti korektnost natjecanja za poslove jer neke tvrtke koriste neznanje investitora – kaže Krešimir Paić, direktor Eccos inženjeringa. Katkad se javne i tvrtke koje navedu neke komponente opreme, a nakon instaliranja prekasno se shvati da su ugrađene druge komponente – kaže Pažitka.

Slučaj otprije dvije godine, kada su tri tvrtke instalirale opremu u HP-u od kojih je jedna bila loše kvalitete, potvrda je da nije problem samo u tvrtkama. Nestručne komisije, koje se formiraju ad hoc pri raspisivanju javnih natječaja, ne prouče podrobnije ponudu tvrtke. Ako vi, npr. ponudite Yuga a ja Audia, odnosno, obojica ponudimo prijevozno sredstvo pa oni izaberu Yuga, jer ste vi daleko jeftiniji, tu leži problem. Tako se radi i u državnim institucijama. U većini slučajeva najvažnija je cijena, a kvaliteta je u drugom planu – kaže Marušić.

Ipak, takvi su slučajevi izuzetak, a ne pravilo. Rješenje je, kaže Pažitka u polušali, da bi investitor trebao odbaciti najskuplju i najjeftiniju ponudu, ali isto tako neke tvrtke nastoje educirati, a tržište je regulirano licencijama.

Kontaktirajući službenike spomenutih tvrtki uvjerili smo se da vrlo teško nalaze vremena za novinare. Osim četiriju navedenih tvrtki, pokušali smo stupiti u kontakt i sa zagrebačkim tvrtkama Tehnomobilom i Alingom, ali, za razliku od ostalih, a nakon opetovanih poziva, njihovi službenici su nam rekli da su prezauzeti te nemaju vremena da se posvete Lideru.

U posljednje vrijeme intenzivno surađujemo sa strukovnim udruženjima koje okupljaju projektante ili korisnike zaštite, poput Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu, Elektrotehničkog društva Zagreb, HGK itd. Za njih osmišljavamo i provodimo edukacijske programe – kaže Popović koji smatra da je i sustavom licenciranja problem nestručnog rada i damping cijena znatno smanjen. S njim se slaže i Paić koji kaže da i Eccos dosta radi na educiranju.

Vodeća tvrtka u toj djelatnosti je Alarm automatika koja je u posljednjih nekoliko godina realizirala projekte u Zagrebačkoj banci na 200 objekata i 490 bankomata te tehničke zaštite proizvodnih pogona TDR-a i Istragrafičke u Kanfanaru. Posljednje dvije su najvažnije investicije ove godine u Hrvatskoj, s više od 180 kamera i više od 100 točaka kontrole pristupa te s centraliziranim nadzorom u realnom vremenu pomoću programskog paketa koji su sami razvili. Instalirana je zaštita i u brojnim objektima Hrvatske lutrije i Erste & Steiermärkische banke, kao i za zagrebački Centar 2000, a mnogo sustava implementirano je i na benzinim postajama OMV Istrabenza.

Nekoliko je realiziranih projekata u inozemstvu, a neki su u tijeku. S partnerom je realiziran projekt zaštite u 19 trgovačkih objekata Intexa u BiH, a u Beogradu projekt zaštite hotela Holiday Inn. U Rumunjskoj se realizira projekt koji obuhvaća tehničku zaštitu na, zasad, 1.500 objekata, a mnogi su dogovori u tijeku.

Naša rješenja za zaštitarske dojavne centre uspješno koristi 59 tvrtki u Hrvatskoj, 15 u Bosni i Hercegovini, dva u Srbiji, jedan u Sloveniji i jedan u Crnoj Gori – kaže Popović naglasivši da je u prošloj godini njegova tvrtka ostvarila rast od 10 posto.

Ni tvrtka Pro alarm ne sjedi prekriženih ruku. Rečeno nam je da su u tijeku projekti u Cedevit, dječjem vrtiću Sesvete, Casino Europa u Westin hotelu, Hotelu Neverin u Zagrebu, Auto Zubakovim Audi centrima u Varaždinu i Slavonskom Brodu, Zaba u Avenue Mallu i dr. Nedavno su završili projekte u Hrvatskoj lutrije, Trgovačkom centru City centar one, Poliklinici Sunce, a radili su i u HNB-u, Tisku, Atlantic grupi, Kocernu Agram, MUP-u, Cratia Airlinesu, Croatia osiguranju i dr.

Pažitka kaže da svoje poslovanje planiraju širiti i u inozemstvo, gdje je nekoliko projekata aktualno u našoj regiji. Ipak, za dva projekta kaže da ga veže poslovna tajna.

O tome naprosto ne smijemo govoriti. U pitanju su naši klijenti, ali i konkurencija, jer ne bih volio da im otkrivamo naše adute. Jedino vam mogu reći da je osim ova dva sada aktivan i projekt s Metroom u regiji – kaže Pažitka.

Tvrtka Eccos u sustavima videonadzora nudi kompletan inženjeriranje, od idejnog rješenja, projektiranja, instaliranja do održavanja sustava. U ponudi ima široku paletu raznih tipova kamere s odgovarajućim priborom, uređaje i programe za obradu i pohranu slike te uređaje za prijenos slike na daljinu.

Trenutačno radimo na dva velika projekta u Zagrebu. To su nova upravna zgrada Erste banke i Muzej suvremene umjetnosti. U oba slučaja riječ je o kompleksnim sustavima tehničke zaštite u koje je integriran i sustav videonadzora – kaže Paić. Ta je tvrtka osmišlila i ugradila rješenja za mnoge renomirane tvrtke, među kojima su Rafinerija nafte u Rijeci, HNB, MUP, Pliva, Krka, HEP, Medika, Fina, Dalmacija, Messer, Hrvatska pošta, Končar, Diok i druge. Osim toga, u Švicarskoj su razvili softversko rješenje za detekciju pokreta, a jedan projekt je vezan i uz Crnu Goru.

Namjeravamo se širiti i na vanjska tržišta, ponajprije na regiju. Smatramo da i tu ima veoma mnogo prostora za posao a i naše su ambicije velike – kaže Paić.

I Tehnozavod Marušić spada među najznačajnije tvrtke i među prvima u Hrvatskoj počeo je s postavljanjem sustava videonadzora. Međutim, o projektima ne žele govoriti jer drže da je to poslovna tajna.

Nažalost, ne možemo vam govoriti o projektima. Čisto iz razloga profesionalizma, ali i želje klijenata oni su poslovna tajna – kaže Marušić.

Imamo vlastiti uređaj modula koji smo sami razvili i jedinstven je u Hrvatskoj, a i vlastiti program opreme s proizvodnjom u Tajvanu – Tehnozavod, za srednji segment objekata – kaže Marušić dodajući da je Tehnozavod Marušić kadrovska među najjačim, s 25 servisnih timova u Hrvatskoj.

Za velike korisnike, s mrežom filijala ili poslovnica, na raspolaganju su umreženi videonadzorni sustavi koji koriste korporativnu računalnu ili telekomunikacijsku mrežu kao medij za umrežavanje videonadzora. Sustavi se integriraju s upravljačkim funkcijama objekata, te prijenosnom audio i data signalima.

I u Alarm automatici kažu da imaju vlastite proizvode i uvjereni su da imaju svoje adute u odnosu na konkurente.

Naša je prednost u tome što, osim iznimne ponude, kvalitete i transparentnosti, razvijamo i vlastite proizvode, poput robne marke u videonadzoru DVC i DVC Projecta. Posebno je važan računalni program ABSistemDC namijenjen zaštitarskim dojavnim centrima, a nova verzija tog softvera osim prijama signala alarma omogućava i videoverifikaciju – kaže Popović.

I ostale dvije tvrtke, Pro alarmu i Eccos inženjeringu, smatraju da su im rezultati potvrda kvalitete u odnosu na konkurente.

Prošle godine povećali smo promet 40 posto, a očekujemo slične rezultate i ove godine – kaže Pažitka, navodeći da su prednosti njegove tvrtke visoko motivirani i educirani djelatnici i primjena naprednih tehnologija te posebno briga za korisnika, od procjene ugroženosti, projektiranja, implementacije i 24-satnog održavanja.

U Hrvatskoj smo se dokazali, imamo velik kadar sposoban riješiti najsofisticirane probleme videonadzora, kao i iz ostalih dijelova tehničke zaštite i automatizacije u zgradaštvu i industriji. Uz to, i naš Odjel za razvoj prilagodava postojeće ili izrađuje nove softvere kako bi se zadovoljile potrebe korisnika, jer osim dobre slike nužna je kvalitetna obrada i pohrana slike te prijenos slike na daljinu s integriranim rješenjem sustava – kaže Paić.