U odnosu na nabrojeno ponuda roba iz Indije, Malezije, Filipina, Indonezije i Tajvana, ali je i promet iz tih zemalja u stalnom porastu. U Aziji postoji mnogo operatera, ali prevlada HPH grupa koja ima 257 vezova u 45 luka i u 2006. godini prevezla je 59,3 TEU-a širom svijeta. Sve te robe na putu za Europu završavaju uglavnom u lukama sjevera Europe pretežito u Rotterdamu, Antverpenu i Hamburgu. Od luka u južnoj Europi značajnije su luke Valencija, Marseille, Genova, Gioia Tauro i Malta (La Valetta). Te su luke prebukirane kontejnerima i vrlo se dugo čeka na istovar brodova.
U Jadranskom moru postoji nekoliko luka ali nijedna, osim Rijeke, ne može primiti brodove-maticu za prijevoz kontejnera. S obzirom na prebukiranost luka i opći kaos u cestovnom prijevozu na cestama Njemačke, Italije i Francuske, velika je šansa Hrvatske da maksimalno aktivira držaje. Princip gradnje morao bi biti javno-privatno partnerstvo uz proporcionalne omjere sudjelovanja stranoga i domaćega kapitala. Sve te predgradnje osnove su za početak gradnje mreže logističkih centara jer oni su budućnost hrvatskoga prometnoga i prijevoznog sustava.
Hrvatski prijevoznici u svim oblicima prijevoza moraju hitno ustanoviti zajednički pool koji će dogovoriti strategiju intermodalnog prijevoza u Hrvatskoj i osnovati na interesnoj osnovi koordinaciju svih relevantnih čimbenika u željezničkoj, cestovnoj, zračnoj, pomorskoj i riječnoj značajki do zračnoga i riječnog prometa. Lokacija Zagreba blizu Luke Rijeka, riječne Luke Rugvica, zračne Luke Pleso te izravni spoj kvalitetne cestovno-željezničke mreže predstavljaju veliku mogućnost za razvoj.
U takvim centrima mora postojati i mogućnost razvoja raznih modela tehnologije prometa kao što je i multimodalni transport. Cestovni prijevoznici koji se bave prijevozom robe u međunarodnom ili tuzemnom prometu u RH gradnju Logističko-distributivnog centra u Zagrebu podupiru jer su svjesni da bi time dobili veći promet i protok robe. Dobitak je u tome što bi došlo do povećanja prometa robe te bržeg protoka robe u toj regiji i šire, a time i do povećanja učinkovitosti prijevoznih sredstava. Samim ulaskom RH u EU prijevoznici dobivaju na povećanju učinka-obrta svojih prijevoznih sredstava jer se trenutkom ulaska u Uniju smanjuje administracija vezana uz prijevoz robe tj. čekanja na obavljanje carinskih formalnosti na graničnim prijelazima, i carinskim ispostavama i sl. Osim povećanja obrta prijevoznih sredstava, prijevozni proces pojeftinjuje za određena davanja kao što su davanja za carinske prijave, parkiranje na carinskim terminalima, špediterske usluge i sl. Prema svemu navedenom, svaki prijevoznici poduzetnik podupire gradnju jednog takvog logističko-distributivnog centra i vidi u njemu svoje nove mogućnosti. Također, svaki prijevoznici poduzetnik jedva čeka ulazak Hrvatske u Europsku uniju da može iskoristiti sve blagodati poduzetničke slobode koji mu se u tom trenutku nude.
