Hrvati piju pet puta manje vina od Francuza

Prema potrošnji vina Hrvatska je pri dnu zemalja s vinskom tradicijom, barem onih čija su vina uvrštena u posljednje izdanje knjige 1000 vina svijeta, a u knjizi od 400 stranica Hrvatskoj su posvećene tri.

Prosječni Hrvat popije 10 litara vina na godinu, podatak je Državnog zavoda za statistiku za prošlu godinu. Istodobno, u Hrvatskoj se po stanovniku popije 19,6 litara piva, ali potrošnja tih dvaju alkoholnih pića koja se ubrajaju u hranu iz godine u godinu pada unatoč sve češćim i agresivnijim pivarskim marketinškim akcijama i sramežljivim pokušajima reklamiranja vina, sve većem broju novinskih članaka o vinu te sve češćem isticanju kako u malim količinama dobro djeluje na zdravlje.

Prema potrošnji vina Hrvatska je pri dnu zemalja s vinskom tradicijom, barem onih čija su vina uvrštena u posljednje izdanje knjige 1000 vina svijeta. Riječ je o publikaciji koja se izdaje svake godine nakon što ocjenjivači Francuske zajednice enologa kušaju nekoliko tisuća uzoraka iz cijeloga svijeta. U toj knjizi od 400 stranica Hrvatskoj su posvećene tri. Uz dosta neprecizan tekst o vinskim regijama i najzastupljenijim sortama, naveden je i nebuolozan podatak o 60.000 hektara pod vinogradima, a izrijekom je spomenuto pet hrvatskih vina. To su četiri Badelova favorita, arhivska Križevačka graševina iz 1990., Dingač barrique 2002., Ivan Dolac barrique 2003., izvanredna Križevačka graševina 2003. barrique te Manzoni Davora Zdjelarevića berbe 2004. godine. Manzoni je rijetka sorta koja nosi ime talijanskog profesora poznatog po križanju grožđa sorti rizling rajnski i pinot bijeli. Donedavno se nazivala Incrocio (križanac) Manzoni, ali konačno je priznata kao samostalna sorta.

Veseli nas uvrštanje naših vina u francuski izbor 1000 svjetskih vina, a to koliko hrvatsko ime vrijedi u vinskome svijetu vidi se i po činjenici da smo u knjizi dobili isti prostor kao i Meksiko, Moldavija, Češka, Tunis, Turska, Libanon, Maroko i, što nam konačno može poslužiti na čast, Novi Zeland. Stranicu manje od nas imaju Kina, Indija, Izrael, Bolivija, Japan i Velika Britanija, za koju mnogi nisu ni znali da ima tisuću hektara vinograda i svoja vina.

A Englezi, koje mnogi drže pivskom nacijom, troše 14,2 litre vina po stanovniku na godinu, dakle 42 posto više nego Hrvati. Važno je napomenuti da su Britanci veliki potrošači vina, ali ga više koriste za kuhanje nego za pijenje. Tako oni uvoze najveći dio proizvedene madeire, slatkog vina s istoimenoga portugalskog otoka, a koriste ga uglavnom za kuhanje. Od slatkih vina radije piju porto. Najviše vina, očekivano, piju Francuzi, 57,8 litara po stanovniku na godinu, slijede bogati Luksemburžani s 56 te Talijani s 54 litre po stanovniku na godinu. Portugalci piju 45,8 litara, Slovenci i Švicari 39, Španjolci 31,79, Austrijanci 31, a Mađari 30 litara.

Od stanovnika vinski poznatih zemalja mnogo više vina nego Hrvati piju Argentinci (29,18), Urugvajci (29), Moldavci (28), Grci (25,23), Nijemci (23,5) i Australci (20,4 litre). Mi pak pijemo malo više vina nego Amerikanci (7,7 litara) i Južnoafrikanci (7,37), a dvostruko više od Izraelaca čiju je veliku vinsku ekspanziju prekinuo rat koji stalno tinja u blizini Golanske visoravni.

Kao kuriozitet valja spomenuti prosječnu potrošnju vina po stanovniku u Peru (0,91 litra), Turskoj (0,48), Meksiku (0,28) ili Kini (0,4 litre), a u knjigu je uvrštena i Indija čiji svaki stanovnik na godinu popije pet mililitara vina. Prema podacima iz knjige 1000 vina svijeta, imaju 60 hektara vinograda u kojima od bijelih sorti najviše sade chardonnay, bijeli pinot i ugni blanc.

Potrošnja u Hrvatskoj u litrama po stanovniku: vino 12,79 (2003.), 11,86 (2004.), 10,75 (2005.), 10 (2006.); pivo 22,27 (2003.), 20,94 (2004.), 20,80 (2005.), 19,60 (2006.); žestoka pića 1,02 (2003.), 0,90 (2004.), 0,64 (2005.), 0,70 (2006.); voda u boci 36,84 (2003.), 31,95 (2004.), 32,73 (2005.), 32 (2006.).