Robna razmjena

Tradicionalna i komplementarna povezanost hrvatskoga i slovenskoga gospodarstva očituje se u velikoj međusobnoj robnoj razmjeni, ali ju opterećuje vrlo visok hrvatski vanjskotrgovinski deficit od gotovo 550 milijuna USD u 2006. godini. Nakon ulaska Slovenije u EU Hrvatska je i dalje Sloveniji ostala jedan od većih vanjskotrgovinskih partnera.

Gospodarski odnosi između Hrvatske i Slovenije tradicionalno su vrlo dobri. Od osamostaljenja dviju država intenzivnija su nastojanja slovenskih tvrtki za što učinkovitijom povezanošću svojih gospodarskih subjekata s hrvatskim tržištem. Dugogodišnji neriješeni problemi: dug Ljubljanske banke, Nuklearna elektrana Krško, granična razgraničenja na kopnu i na moru negativno su utjecali na razvoj gospodarskih odnosa dviju država.

Hrvatska je gospodarski najprijatnija u Sloveniji preko svojeg udjela u Nuklearnoj elektrani Krško. Od novijih hrvatskih ulaganja do 2006. godine u Sloveniji, prema izvorima HNB-a, uloženo je oko 120 milijuna eura. Od značajnijih hrvatskih ulaganja valja istaknuti Belišće koje je kupnjom slovenskog Valkartona osiguralo vodeću poziciju u regiji u kartonskoj industriji. Adriatica net je preuzimanjem Kompasa stekao istu vodeću ulogu u turističkoj djelatnosti u regiji.

Uz Sloveniju koja ove godine nastupa kao zemlja-partner, na Velesajmu će još nekoliko zemalja nastupiti s kolektivnim izložbama. To su Australija, Austrija, Češka Republika, Indonezija, Moldavija, Poljska, Slovačka, Srbija i Sri Lanka.

Osim ovih zemalja u sklopu Međunarodnog sajma MODERNPAK-GRADITELJSTVO organizira tematski kolektivni nastup gospodarstvenika iz Turske, a u sklopu Sajma energetike, elektrone i automatike kolektivni nastup gospodarstvenika iz SR Njemačke. U sklopu sajma EMAT nastupaju gospodarstvenici iz Bavarske s kolektivnom izložbom, tematski vezanom uz zaštitu okoliša.

Prema podacima HNB-a Slovenija je na 9. mjestu kao strani ulagač u Hrvatsku s dosad uloženih 672 milijuna eura. Od slovenskih ulagača najveći su Mercator, Perutnina, Prevent, Pivovarna Laško, Intereuropa, Merkur, Elan, Iskra. Mnoge srednje i manje slovenske tvrtke imaju u Hrvatskoj svoje proizvodne pogone.

U robnoj razmjeni sa Slovenijom Hrvatska bilježi stalni raskorak: u posljednjih šest godina deficit vanjskotrgovinske razmjene sa Slovenijom iznosio je 2.849,1 milijuna USD. Činjenica je da je uvoz iz Slovenije pokriven u protekloj godini sa 63 posto, što je znatno povoljnije od ukupne pokrivenosti uvoza izvozom (47,5 posto).

Bilateralni odnosi dviju država razvijeni su na svim razinama, raznovrsni su i intenzivni, obstrano potican, prijateljski i dobrosudjedski, ali i složeni. Politički su odnosi često opterećeni otvorenim pitanjima dijelom na-slijedena iz bivše zajedničke države, posebice u svezi s razgraničenjem na moru.

Hrvatska može učiniti više u izvozu prehrambenih proizvoda u Sloveniju, jer to može poslužiti kao prva stepenica u testiranju proizvoda u osvajanju EU tržišta. U procesu globalnih gospodarskih promjena nameće se potreba da male zemlje, kao što su Hrvatska i Slovenija, koje posjeduju komplementarnost industrijskih grana, u tržišnim utakmicama na svjetskom tržištu što više koriste raspoložive sinergijske učinke. Potpisi Sporazum između HBOR-a i SID-a (Slovenska izvozna družba) omogućava uspješnu suradnju i zajednički nastup hrvatsko-slovenskih tvrtki.

Republika Hrvatska i Republika Slovenija dijele povijest. Stoga me raduje jačanje suradnje između država na gospodarske područje. Prema podacima hrvatskoga Državnog zavoda za statistiku robna razmjena između Republike Slovenije i Republike Hrvatske već došiže vrijednost od 2,5 milijarde USD. Hrvatska je glede vrijednosti robne razmjene 2006. godine, a i 2005. godine, peti naš najvažniji vanjskotrgovinski partner. U posljednjih sedam godina opseg robne razmjene između dviju država neprestano se povećavao i prošle je godine dostignuo vrijednost od 2,2 milijarde eura.

Opseg uvoza iz Hrvatske 2006. godine četvrti je put zaredom iskazao pozitivnu stopu rasta (20,8 %) i vrijednost od 735,7 milijuna eura. Godine 2006. već se sedmu godinu zaredom povećavao i slovenski izvoz u Hrvatsku (12,3-po stotni rast u 2006.), koji je iznosio 1.464,4 milijuna eura. Činjenica je da je stopa rasta slovenskog izvoza u usporedbi s izvozom u 2005. godini smanjena i sada je niža od stope rasta hrvatskog izvoza na slovensko tržište. Stoga se mi u Agenciji trudimo povećati gospodarsku prisutnost Slovenije na hrvatskome tržištu.

Posebno mi je draga što trenutačno u Republici Hrvatskoj djele već 141 slovenska tvrtka. Tome je djelomično pridonio i internetski portal Izvozno okno, koji djeluje pod okriljem Javne agencije za podjetništvo i tuje investicije – JAPTI. Informacije o pomoći na portalu dosad su dobile već 672 tvrtke, od toga 31 na razini Slovenija-Hrvatska.

Ključnom činjenicom smatram da Slovenija i Hrvatska ne smiju dijeliti samo povijest već moraju zajedno stvarati budućnost. EU je stvorila izuzetan okvir za suradnju između susjednih država. Uvjereni smo da će ulazak Hrvatske u Europsku uniju tu suradnju samo povećati. Slovenska iskustva u vezi s približavanjem EU mogu biti korisna i za Hrvatsku.

Kada smo prije samog ulaska Slovenije u EU obavljali analize o mogućim za mkama i prednostima uključivanja slovenskoga gospodarstva u europsko tržište, svjedočili smo dosta dobro poznatoj slovenskoj ‘suzdržanosti’. Sjećanja na burne jugoslavenske godine bila su previše svježa. Sjećam se da smo tada analizirali eventualne negativne utjecaje tečajne politike, planirane promjene u vanjskotrgovinskoj zaštiti i posebno posljedice otežanog ulaska na tržište JIE.

Mnogo smo raspravljali o spremnosti našega financijskog sustava, prehrambeno-prerađivačke industrije, segmentu malih i srednjih poduzeća itd. Brinuo nas je i podatak da je u ukupnom izvozu izuzetno nizak udio visokotehnioloških proizvoda, da i ne spominjem ulogu radno intenzivnih djelatnosti u ukupnoj strukturi zaposlenosti. Nekakav opći zaključak bio je da unatoč spomenutim rizicima imamo brojne razvojne mogućnosti. Pitali smo se hoćemo li ih znati iskoristiti.

Danas možemo utvrditi brojne prednosti. Naravno, postoje i teškoće. Unatoč svemu, integracijski napor i strukturne reforme bile su nedvojbeno ispravna odluka. Nakon što smo kao jedina nova država članica uspjeli uvesti euro i nakon što ćemo potkraj godine ući u schengenski informacijski sustav, proces uključivanja u EU bit će zaključen. Kada 2008. godine obavimo i predsjedavanje Unijom – ne sumnjam u to da ćemo svoju ulogu uspješno zaključiti – staviti ćemo točku na i – uspješnu afirmaciju Slovenije u međunarodnoj zajednici.

Kako spomenute pomake doživljava slovensko gospodarstvo? U posljednje tri godine Slovenija je bilježila povoljnu gospodarsku klimu. Za to postoji mnogo razloga, a uvjeren sam da je tome najviše pridonio ulazak na unutarnja tržišta. Slovensko je gospodarstvo izloženo sve većoj konkurenciji i tržišnim pritiscima. Unatoč tomu gospodarski je rast početkom 2007. godine iznosio rekordnih 7,2 posto. I nezaposlenost se znatno smanjuje. Treba naglasiti i to da je rast izvoza u posljednjih nekoliko godina izuzetan. Sve to Sloveniju čini stabilnim gospodarskim partnerom i želimo da jednak proces provedu i države zapadnoga Balkana.

Hrvatsko je tržište jedno od najzanimljivijih za slovenske ulagače, Hrvatska ostaje na prvome mjestu prema vrijednosti slovenskih neposrednih investicija u inozemstvo. JAPTI i hrvatski APIU mogli bi za privlačenje slovenskih i hrvatskih investitora učiniti još mnogo… Neka ‘Think big!’ bude moto naše buduće suradnje.