Home / Tvrtke i tržišta / Preuzimanje Vodatela je tek početak

Preuzimanje Vodatela je tek početak

Preuzimanje Vodatela, vaš najnoviji poslovni potez, prilično je odjeknuo u javnosti. Nakon dubrovačkog Chaos neta, preuzeli ste, u razmaku od svega nekoliko mjeseci, već drugu tvrtku. Je li to tek početak ili kraj Metronetovih akvizicija? – Ako već moram birati iz ponuđenog, rekao bih svakako – početak. Snažnu orijentaciju širenju i razvoju potvrdili smo i dvjema akvizicijama koje navodite. Razvoj je primarno obilježje našeg poslovanja i upravo je razvoj u fokusu svake Metronetove poslovne aktivnosti. Preuzimanja su tek jedan od alata u ostvarivanju strateškog cilja. Ulaganje u vlastitu mrežu i vlastitu infrastrukturu naš je glavni modus operandi, ali istodobno svaki važan tržišni sudionik, a posebice u tako propulzivnoj branši kakva je telekomunikacija, mora opipavati tržišno bilo i pratiti sve prilike koje tržište nudi.

Još od početaka liberalizacije telekomunikacijskog tržišta poznavatelji su dijagnosticirali da je apetit konzumenata premali za dvoumnenkastim broj djelatnih operatera. Kako vi vidite daljnji razvoj tržišta i smatrate li da će se ono i dalje konsolidirati? – Da, svi smo već sada svjedoci tog trenda. Preuzimanja treba sagledati iz perspektive njihova doprinosa tržištu. Dijagnoza koja zanima i tvrtke i korisnike i regulatorna tijela jest osnažuje li određeno preuzimanje tržište ili ga pak slabi? Naš je slučaj jasan – preuzimanje je značilo stvaranje jačega tržišnog igrača s kvalitetnom ponudom, a Metronet i Vodatel su se dokazali u tom pogledu i osnažuju tržišno natjecanje.

Konsolidacija je bila neminovnost, osobno sam bio dobar prognostičar i nerijetko sam o tomu govorio u javnosti. Jedan od najpouzdanijih pokazatelja, ne ulazeći uopće u strategiju svakog pojedinačnog poduzeća i njegove vizije, jest i omjer ponude i potražnje i veličina tržišta na kojemu posluje. Poznavanje navika istog tog tržišta na kojemu djelujete također je bitna karakteristika svake tvrtke koja želi rasti. Upravo se Metronet pokazao odličnim primjerom, skeniramo tržište u svakom njegovu segmentu, a svaki poslovni potez povukli smo u najbolje vrijeme.

Govoreći o omjeru ponude i potražnje koji spominjete, smatrate li zaista da u Hrvatskoj već postoji dovoljno velika baza korisnika koja operaterima jamči isplativost pružanja Triple playa i ostalih naprednih tehnologija? – I sami ste svjesni u kojoj je telekomunikacijsko tržište dinamično i sami koristite mnoge usluge koje su vam danas na raspolaganju. Komunikacija je srž bivanja i operaterima je danas sve zahtjevniji zadatak građanima maksimalno izaći ususret i ponuditi im alate komunikacije koji apsolutno zadovoljava njihove potrebe. Iako se mnogima činilo da je potražnja u Hrvatskoj u trećem tisućljeću mnogo manja od aktualne ponude, optimizam je prisutan.

Inteligentni gradovi su naš veliki doprinos razvoju broadbanda u Hrvatskoj. Varaždin je za to sjajan primjer. – Stranice Lidera koje ste namijenili našem razgovoru ne bi bile dovoljne kad bih vam krenuo opisivati kvalitete i prednosti svake naše usluge. Zato ću samo kazati da nudimo glasovne, internetske i podatkovne usluge koje se temelje na broadbandu u svim segmentima – od velikih poslovnih korisnika do građanstva. Metronet je u mnogočemu poseban operater, i ponosni smo na još jedno veliko postignuće – jedini smo operater koji građanima nudi usluge koje su, do uvođenja naše ponude ovog proljeća, bile povlastica velikih poslovnih korisnika. Naš je veliki korak širenje ponude na rezidencijalno tržište. Metronet optičkim priključcima namjerava nadopuniti postojeću MetroBroadband uslugu za kućanstva i male poslovne korisnike koja se trenutačno pruža putem ADSL2+ tehnologije. Cilj Metroneta je pokrivanje 100.000 kućanstava do kraja 2007. godine te 300.000 kućanstava do kraja 2008. godine, u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. To su brojke za optičke priključke (FTTH), dok ćemo do kraja godine ADSL2+ tehnologijom pokriti više od pola milijuna korisnika.

Europa u broadbandu vidi ključ razvoja gospodarstva, a u pokrivenosti broadbandom Hrvatska prilično zaostaje za Europom. Koliko Metronet želi pridonijeti hvatanju priključka za Europu i koliko uistinu pridonosi? – Bez skromnosti, Metronet mnogo pridonosi razvoju broadbanda u Hrvatskoj i, u krajnjoj liniji, uveli smo business broadband u Hrvatsku. Broadband je ključna riječ u današnjem obrazovanju i poslovanju, a Metronet će i dalje davati sve od sebe kako bi i građanima i tvrtkama ukazao na sve prednosti komunikacije na širokoj površini internetu i tako postao konkurent razvijenijoj Europi. Naš su veliki doprinos i Inteligentni gradovi, projekt u koji ulazimo mnogo znanja i energije i iznimno nas veseli. Varaždin je sjajni primjer koji zorno dočarava sve što broadband danas nudi i koliko pridonosi konzumentima svojih usluga. Metronet marljivo radi na umrežavanju svih varaždinskih ključnih punktova, umrežili smo većinu gradskih tvrtki i javnih objekata, mnogo je toga u planu za taj grad i njegove stanovnike.

Kakvi su vaši odnosi s konkurentima i s regulatorom? – Uvijek su bili korektni i, što se Metroneta tiče, takvima će i ostati.

Kakvi su vam poslovni planovi za 2008.? Koliki tržišni udjel planirate zauzeti sljedeće godine, a koliki vam je srednjoročni i dugoročni plan? – U tekućoj godini već smo premašili poslovni plan za 15 posto. U 2008. godini očekujemo 330 milijuna kuna konsolidiranog prihoda bez Vodatela. Srednjoročno, očekujemo 10-postotni tržišni udjel na hrvatskom fiksnom telekom-tržištu i čvrstu poziciju broj dva na svakom segmentu na kojem smo prisutni. S obzirom na to da je Metronet još mlada tvrtka, bez obzira na veliki uspjeh koji je postigla, o dugoročnim ciljevima još ne bih govorio.

Razmatrate li širenje posla izvan granica RH? – Želimo se širiti gdje god ima prostora, a to obuhvaća i regiju. No, još je malo rano da govorimo o tome. Ipak, mogu reći radimo, radimo…

Kako gledate na skori IPO HT-a? Hoće li to jednoga dana scenarij i za Metronet? – Metronet se uvijek fokusirao na vlastito poslovanje i provođenje vlastitih odluka, a pozdravlja sva događanja koja su pridonosila razvoju tržišta, bez obzira na to tko je od ostalih operatera u njih bio uključen. IPO Metronetu zasad još nije opcija, ali naglašavam da je Metronet već prisutan na hrvatskom tržištu kapitala zahvaljujući svome uspješnom uvrštenju obveznica.

Zajedno s Vipnetom pobijedili ste na natječaju za telekomunikacijske usluge Zagrebačkom holdingu, no HT je diverzijom taj natječaj srušio. Tko u tome trpi najveću štetu i hoće li se javljati na novi raspisani natječaj? – Tko trpi najveću štetu uopće nije dvojbeno – sam holding. To je golem mehanizam, sve modernija organizacija koja je, budimo svjesni, sve ove mjeseci izgubljene u ponavljanju natječaja morala plaćati višestruko skuplje usluge. I to je sve što ću kazati na ovu temu. Svjestan sam da hrvatsko tržište, bez obzira na znatni rast koji ostvaruje, još ipak zna odležati pokoju dječju bolest, posebice u skupini javnih nadmetanja.

Kako teče liberalizacija tržišta? Koči li je HT i dalje? Koliko vam vremena treba da se realizira jedna kolokacija? Koliko trenutačno imate kolokacija? – Liberalizacija tržišta u posljednjih godinu dana osjetno je napredovala, ali prema Metronetovu mišljenju to još nije dovoljno da bi izazivači i brzi mladi telekomi imali dovoljno prostora za rast. Nacionalni monopolist i dalje koristi sva dopuštena i nedopuštena sredstva kako bi spriječio ubrzani rast… Svaka kolokacija je priča za sebe. Metronet je zasad uspješno realizirao 60 kolokacija, a do kraja godine zasigurno će premašiti brojku 100.

Koji su vam ključni klijenti? Što ste oteli HT-u? – Prije svega, moram napomenuti da je Metronetu svaki klijent bitan, bez imalo lažne skromnosti i pristojnosti koju nalaže korporativni rječnik. Klijente ne dijelimo po važnosti, a svakom pristupamo prema istom, logičnom ključu – odlušavamo sve njegove potrebe i njima prilagodimo ponudu. Ponosan sam što su CRM i retention menadžment bitan dio našega poslovanja i klijenti ga cijene. Od velikih klijenata, u smislu broja lokacija i priključaka, na mreži Metroneta su, među ostalima, Mercator, DHL, Merkur osiguranje, Školska knjiga, Investitori Kvarner, Bauhaus…