Home / Tvrtke i tržišta / Crtićima ratuju s francuskim vinima

Crtićima ratuju s francuskim vinima

Filmski studio Walt Disneyja odustao je od vinskog biznisa prije nego što je u njega pošteno i ušao. Studio Pixar napravio je film Ratatouille, o štakoru Remyju koji želi postati vrhunski i svjetski poznat kuhar, a Disney je preuzeo distribuciju filma. Usporedno s početkom prikazivanja Disneyjev je studio planirao na tržište plasirati i istoimeno vino koje je za njih napravio cijenjeni burgundski podrum Château de Messey, i to kroz kalifornijski lanac trgovina. Umjesto očekivanih pohvala za neobičnu promidžbenu akciju dobio je dva udarca u leda. Najprije su reagirali američki puritanci, kojima je strašno smetalo što netko želi animiranim filmom koji je prije svega namijenjen djeci reklamirati vino i tako maloljetnike navoditi na alkohol. Zasmetao ih je već i plakat na kojem štakor Remy drži čašu vina.

  • Bunili bismo se i da je u reklami riječ o kalifornijskom vinu – neuvjerljivo je glasnogovornica Kalifornijskoga vinskog instituta Nancy Light pokušavala skriti drugi jaki razlog za protivljenje Disneyjevoj ideji.

Demantirali su je kalifornijski vinari, koji su ipak bili otvoreni i rekli da im smeta, pa čak i vrijedna, što kalifornijski studio svoj film želi promovirati francuskim vinom.

  • Iako je upotreba francuskog vina posve normalna s obzirom na to da štakor Remy u filmu živi u Francuskoj, Studio će odustati od cijele ideje – rekao je Disneyjev glasnogovornik Gary Foster.

Kalifornijski će vinoljupci tako ostati bez 6.000 boca dobrog chardonnaya i crnog pinota napunjenih pod posebnim etiketama u jednom od najljepših vinskih podruma na svijetu. Château de Messey je na listi povijesnih spomenika Francuske, prvi se put spominje još u devetom stoljeću, a današnji je izgled dobio u 15. i 16. stoljeću. Iz toga doba datiraju i podrumi u kojima se čuva vino. Posljednjih je 15-ak godina vlasnik dvorca, podruma i 106 hektara vinograda Marc Dumont, koji je nedavno kupio i vinariju u Mersaultu, jednom od vinskih centara Burgundije. Ondje proizvode vina s glasovitih burgundskih položaja u mjestima Côtes du Nuits, Côtes du Beauneu i Côte Chalonnaiseu. Za Disneyjev su crtici pravili vino iz svoga posjeda Cruzille u mjestu Mâconu na jugu one ‘prave’ Burgundije, a tik uz Beaujolais, regiju poznatu po mladome vinu.

Château de Messey sva svoja vina njeguje na kvascima, što je tradicionalni francuski postupak proizvodnje vina bez pretakanja i uz mnogo miješanja da bi se talog što sporije odvajao od mošta. Tim se postupkom sve više koriste i hrvatski vinari jer daje vina iznimno složenih i, moglo bi se reći, dubokih aroma. Bijela vina tog podruma odležavaju osam do 10 mjeseci prije punjenja u bocu, a crna 12 do 18 mjeseci.

Pod etiketom ‘Mâcon-Cruzille les Avoueries’, koja je bila namijenjena promociji filma, mogu biti bijelo, rošće i crveno vino. Bijelo se radi od chardonnaya i, tvrde sami proizvođači, svježe je i iskričavo, odlično kao aperitiv. Rosé preporučuju dobro ohlađen za ljetno vino, a crno, napravljeno od crnog pinota, ozbiljno je vino koje može izdržati i nekoliko godina čuvanja. Sada su na tržištu berbe 2000. i 2001., a cijena im je u podrumu osam eura po boci ako se naruči minimalno sanduk od 12 butelja. U internetskim trgovinama prodaju se godišta s kraja devedesetih po 16 dolara.

Iako su mu američki partneri odustali od zajedničke prodajno-reklamne akcije, Marc Dumont je na ta vina već stavio dodatnu naljepnicu s likom štakora Remyja. Vjerojatno mu ih neće biti teško rasprodati s obzirom na priču koja se u vinskim krugovima ispleta oko njegova vina i Disneyjeva, odnosno Pixarova filma. A možda je cijeli ‘sukob’ i izbio da bi se bolje prodavali i vino i ulaznice za film.

Burgundija je oku najljepša vinska regija na svijetu. Uz autocestu od Lyona do Dijona protežu se stotine kilometara nepreglednih vinograda, a u svakom kružnom toku na lokalnim prometnicama raste vinova loza umjesto cvijeća. Oko autocesta su ‘obični’ vinogradi, s kojih dolazi grožđe za vina koja imaju samo Burgundiju kao oznaku geografskog podrijetla. Malo dalje na istoku, uz lokalnu prometnicu, položaji su za vina s oznakom pojedinog sela, a još istočnije, na obroncima brežuljaka, glasoviti su vinogradi koji nose oznaku ‘premier cru’, odnosno oni doista najbolji koji su označeni s ‘grand cru’. Burgundija je postojbina crnog pinota, osjetljive i plemenite sorte koja u najboljim godinama daje i najbolja svjetska vina. Najglasovitije i redovito najskuplje burgundsko vino stiže iz podruma Domaine de la Romanée Conti. Cijena im u vrhunskim restoranima često dostiže i 5.000 dolara. Pod Burgundiju se ubrajaju i Chablis, regija u kojoj se rade najbolji chardonnayi, te Beaujolais, postojbina najprodavanijega mladog vina na svijetu.