Došlo je vrijeme za provjeru rizičnosti stambenih kredita i u Hrvatskoj

Američko hipotekarno tržište urušilo se zbog preniskih kamata i s time vezanim pretjeranim optimizmom dužnika i kreditora, koji sada dolazi na naplatu. Svaka sličnost s hrvatskom praksom – nije slučajna.

Dugi se put ove godine uzdrmalo svjetsko tržište kapitala. Kao i prvi put, u ožujku, i ta je kriza bila kraća. No je li i završila, još nije sigurno, jer privremeno ju je spasila američka središnja banka FED potkraj prošloga tjedna sniženjem kamata financijskim institucijama koje se preko nje zadužuju uzalog hipotekarnih vrijednosnica. Većina je analitičara, međutim, skeptična da će to biti dovoljno za dugoročniji oporavak.

Kriza na svjetskim burzama proširila se i na hrvatsko tržište kapitala koje su dodatno uzdrmali lošiji rezultati poslovanja dijela domaćih tvrtki. Ako nekomu može poslužiti kao utjeha, pad Zagrebačke burze, čiji je indeks prošli tjedan pao oko pet posto, znatno je manji nego na nekim susjednim tržištima.

I dok je u ožujku kriza krenula s istoka – kineskog tržišta, prošli je tjedan njezin pokretač bilo američko tržište, odnosno njegovo tržište hipotekarnih kredita. Riječ je o dugoročnim kreditima odobrenima na temelju hipoteke. Na temelju tih kreditnih portfelja financijska institucija izdaje hipotekarne obveznice koje kupuju investitori na tržištu kapitala. A prođom tih obveznica financijske ustanove prikupljaju novac za daljnji plasman.

Riječ je o sekuritizaciji, čiji se početak već neko vrijeme najavljuje i na domaćem tržištu. Upravo je zato prošlost jedno zbivanje na američkom tržištu vezano uz rizične plasmane potaknulo pitanje o dodatnoj opasnosti sekuritizacije za domaće tržište, uz ono na koje je HNB već prije upozoravao, da bi sekuritizacija mogla utjecati na veći rast plasmana. I dok je Središnja banka rekla da ima načina za ograničenje plasmana na temelju sekuritizacije, vjerojatno bi pod povećalo u budućnosti trebala staviti i rizičnost kredita. Odnosno, da se ne dogodi američki slučaj, u kojem su dužnici prestali uredno otplaćivati, što se prenijelo na smetnje u novčanom toku po sekuritiziranim vrijednosnicama, pa tako i dovelo do pada cijelog tržišta.

Primici ulagača u takav vrijednosni papir ovise o naplati kredita iz portfelja kojim je taj papir osiguran. A neki kupci tih vrijednosnica vjerojatno su podcijenili rizike naplate iz takvih kredita i precijenili vrijednost takvih vrijednosnih papira. To je bio uzrok problema koji se proširio i na Europu, jer su među ulagateljima u te vrijednosne papire bile i europske financijske institucije.

Takvo što može se dogoditi požele li banke poboljšati svoje poslovne rezultate. Tim su se ciljem vodile i američke banke odobravši rizičnije kredite, koji nose veće prihode.

Direktor tvrtke Arhivanalitika Velimir Šonje kaže da kod nas opasnosti od takva scenarija nema jer su u Hrvatskoj klasični hipotekarni krediti tek u začetku, ne sekuritiziraju se ni prvorazredni, a drugorazredni portfelji i ne postoje. A u prvoj fazi, tvrdi, može se očekivati samo sekuritizacija na temelju prvoklasne imovine, za razliku od američkoga tržišta, na kojem se sekuritizira gotovo sva imovina.

No ključni problem krize na američkom tržištu nije bila sekuritizacija, nego neoprezno kreditiranje loših klijenata u prošlosti, što znači da bi problem nastao i da nije bilo sekuritizacije, samo što bi tada bio lociran u američkim bankama. Odnosno, bitan razlog problema s američkoga hipotekarnog tržišta treba tražiti u tamošnjim preniskim kamatama u prvoj polovini desetljeća i s time vezanim pretjeranim optimizmom dužnika i kreditora, koji sada dolazi na naplatu.

Zato nije ni čudno što mnogi analitičari prije svega u tome vide problem u Hrvatskoj, dakle ne u sekuritizaciji, nego u stambenim kreditima koji se u posljednje vrijeme odobravaju u povećanom obujmu uz osiguranje s različitim proizvodima, a uz istodobni rast cijena stambenog prostora. Na to je još prošle godine upozorio HNB tražeći da se stambeni krediti osiguraju hipotekom u većem omjeru.

Jednoga bi dana upravo ti krediti mogli biti temelj za sekuritizaciju, odnosno izdavanje hipotekarnih obveznica, pa zato iskustva s američkim tržišta ne treba isključiti ni kod nas, kad sekuritizacija dođe u neku višu fazu. U Europi je sekuritizacija također novijeg datuma.

Pad cijena dionica na hrvatskoj burzi posljednjih dana rezultat je reakcije tržišta na povlačenja ulagača na svjetskom tržištu, smatra većina hrvatskih analitičara, koja odbacuje mogućnost da su burzovni indeksi zabilježili minuse zbog loših poslovnih rezultata nekih hrvatskih kompanija i to potkrepljuju podatkom da su dionice brojnih kompanija posljednjih mjeseci rasle unatoč lošim financijskim pokazateljima. S druge strane, dio analitičara smatra da su poslovni rezultati nekih tvrtki, primjerice Ine i Tehnike, itekako utjecali na cijenu dionice i da se stoga pad vrijednosti burzovnih indeksa ne može pripisati jedino globalnim kretanjima.

Neovisno o tome tko je od njih u pravu, ili je istina negdje na pola puta, analitičari se slažu da u usporedbi s drugim tržištima prošlotjedna događanja na Zagrebačkoj burzi nisu tako dramatična kao što se čini na prvi pogled. Glasnogovornik Zagrebačke burze Željko Kardum iznio je tako podatak da je prošli tjedan Crobex pao 4,3 posto, a tokijski se Nikkei istodobno spustio 8,9 posto.

Isto tako, usporedbom burzovnih indeksa iz šire regije može se zaključiti da je hrvatsko tržište kapitala jedno od najmanje pogodnih. Naime, od početka mjeseca Crobex je pao 3,58 posto, dok je, primjerice, varšavski WIG 20 izgubio 8,58 posto svoje vrijednosti od prvog kolovoza, a budimpeštanski čak 11,4 posto. Slična situacija kao u Hrvatskoj zabilježena je i na drugim tržištima bivše Jugoslavije: dio njih zabilježio je mali pad, a na nekim je, poput slovenskog i crnogorskog, indeks tijekom kolovoza čak rastao. Objasnjenje za takve pokazatelje, navode analitičari, vrlo je jednostavno: na tim je tržištima malo stranih ulagača, pa je stoga teško očekivati ponašanje koje bi bilo u skladu s globalnim kretanjima.

A kad je riječ o budućim kretanjima na svjetskom tržištu kapitala, analitičari smatraju da posljednji FED-ov potez, smanjenje diskontne kamatne stope, koji je oporavio većinu burzovnih indeksa, neće biti dovoljan da bi se dugoročno popravila situacija na tržištu i tvrde da se bez novih mjera ne može očekivati zauzimanje negativnog trenda koji je zahvatio gotovo cijeli svijet. Sudeći prema dosadašnjim reakcijama hrvatskog tržišta kapitala, ono još ipak nije dio globalnih trendova i čini se da usprkos svjetskim zbivanjima neće tako brzo splasnuti euforia koja dulje vrijeme vlada na Zagrebačkoj burzi.