Zagrebački velesajam već nekoliko godina razmišlja o tome kako svoje sajmove – a ima ih tridesetak – učiniti djelotvornijim marketinškim instrumentom i kako pojačati servis sajamskih organizacija u toj funkciji. To se prije svega odnosi na početak okupljanja svega što u hrvatskom gospodarstvu ima ime i što svojim sudjelovanjem na sajmovima može aktivno pomoći u jačanju ukupnih izvoznih mogućnosti. Pred nama je Jesenski zagrebački velesajam, koji će – sudeći prema ozbiljnim pripremama – imati nove dimenzije. O tome razgovaramo s Katjom Luka-Kovačić, koja od kraja prošle godine vodi jedan od najprepoznatljivijih brendova hrvatskoga gospodarstva – Zagrebački velesajam.
-
Organizatori sajamskih priredbi u nas stavljeni su pred ozbiljne nove izazove na koje moraju dati i sasvim konkretno odgovore. Kvaliteta određenog sajma neće se ubuduće mjeriti samo brojem izлагаča i brojem posjetitelja nego prije svega strukturom izлагаča i posjetitelja. A to je nova dimenzija i posve novi izazov u sajamskome poslovnom svijetu s kojima se mora suočiti i Zagrebački velesajam – ističe naša sugovornica.
-
Što činite u tom pogledu? – Nastojimo privući sve relevantne tvrtke, ‘velike’ (bez kojih je poneki sajam prazan i nedovoljno atraktivan), ali i male i srednje proizvođače i trgovce koji čine više od 90 posto svih izлагаča na svim sajmovima. Isti je trend prisutan na svim svjetskim sajmovima. Njihova ovisnost o nastupu na sajmovima – kao najvažnijem i za njih najprodornijem marketinškom i komunikacijskom instrumentu u poslovanju – gotovo i nema adekvatne zamjene. Tko želi sudjelovati u izvoznim poslovima ili u bilo kojem obliku međunarodne poslovne suradnje jednostavno se mora pojaviti na sajmu. Upravo su sajmovi za ta poduzeća mjesto na kojima se sve te pretpostavke mogu najbolje analizirati, gdje se odmjerava vlastita konkurentnost u odnosu na srodne proizvođače i gdje se (uglavnom) mogu pronaći i uspostaviti novi poslovni kontakti. Nastojimo, zapravo, vratiti vjeru domaćih izлагаča u ZV.
-
Što Zagrebački velesajam poduzima da bi se ti ciljevi zaista ostvarili? – Cilj nam je da naši top-sajmovi ne budu samo najveći regionalni tržišno-marketinški događaj za određenu branšu, već da doista budu top-komunikacijska središta s velikim stupnjem zanimljivih događanja. ‘Event’ postaje na neki način novom okosnicom sajamske atraktivnosti, pa se svi zajedno moramo potruditi da upravo na tom području ponudimo ono što ni veliki ni mali ne bi smjeli zaobilaziti. Želimo, jednostavno rečeno, svoje sajamske priredbe učiniti nečime što je ‘muss’ (morati) u pogledu izlaganja i stručnog posjeta, dok su ‘eventi’ nešto što izlagač i posjetitelj moraju poželjeti (will). Spretna kombinacija tih dvaju segmenta, ‘morati’ i ‘željeti’, velikim bi dijelom razriješila ovu dilemu.
-
Dosad je čak 15 sajamskih priredbi ZV-a steklo atribut UFI-sajma, što znači da su prošli vrlo rigorozan test stručnjaka Međunarodne unije sajmov. Odgovaraju li ti sajmovi i danas uspostavljenim visokim mjerilima UFI-ja? – Upravo takve priredbe nose i glavnu tereta: okupljaju najveći broj izlagača i posjetitelja, zauzimaju najviše izložbenog prostora i daju posebni međunarodni pečat Velesajmu u cijelosti. Istina, sadržaje i koncepciju svake od tih sajmskih ili stručnih priredaba treba stalno prilagodavati potrebama gospodarskih subjekata i trendovima u svjetskim razmjerima. Proteklih je godina, zapravo, koncepcija svake pojedine priredbe bila usmjerena prema naglašenom stupnju specijalizacije, s jasno postavljenim ciljnim grupama. Uprava Velesajma time, u neposrednoj suradnji s korisnicima svojih usluga, daje svoj osmišljeni i konkretni doprinos u profiliranju pojedinih sajmovi i izložbi, a ujedno takvim pristupom odgovara na zahtjeve vremena u kojem specijalizacija sajmovi i stručnih izložbi ima važno mjesto. U takvoj svojoj orijentaciji Zagrebački velesajam se naslanja na suvremene trendove sajmovanja u svijetu i stalno ugrađuje ideje i praksu u svoju temeljnu poslovnu krilaticu i politiku: Sajam je komunikacija!
