Stručnjaci odgovaraju na vaša pitanja

Kako se plaća PDV kod najma plovila? Kod najma plovila u transakcijama s inozemstvom plaćanje ovisi o tome je li obveznik PDV-a domaći ili inozemni poduzetnik. Ako je obveznik domaći poduzetnik, plaća li se PDV prema stopi 22 ili 10 posto?

Ako domaći poduzetnik uzima u najam (leasing) brod ili jahtu od inozemnog poduzetnika, tada nije obveznik PDV-a. Inozemni pak poduzetnik je obveznik PDV-a prema propisima zemlje u kojoj mu je sjedište. No, ako domaća pravna ili fizička osoba koja je vlasnik plovila daje ta plovila u najam (s posadom ili bez nje) na određeno vrijeme u tuzemstvu ili inozemstvo, riječ je o usluzi koja se oporezuje PDV-om prema stopi 22 posto. Jednako tako, ako domaći poduzetnik daje plovilo (brod ili brodicu) u najam ‘puno za prazno’, riječ je o ugovornom odnosu najma što podliježe oporezivanju PDV-om također prema stopi od 22 posto.

Međutim, domaći poduzetnik koji je vlasnik plovila može obavljati uslugu smještaja turista sam ili posredstvom agencije, pa se u tom slučaju primjenjuje porezna stopa od 10 posto. Dakle, samo poduzetnik (agencija) koja je uzela brod u zakup (najam) radi pružanja usluge smještaja turista na brodu, uz već spomenute uvjete, može primijeniti sniženu poreznou stopu jer je riječ o usluzi smještaja na plovilu koja podliježe oporezivanju PDV-om prema stopi 10 posto.

Što se tiče PDV-a na najam stroja iz inozemstva, oporezivanje najma pokretnih dobara iz inozemstva domaćemu poduzetniku oporezuje se kao iznimka od općeg načela oporezivanja PDV-om. Naime, u tom se slučaju PDV plaća prema mjestu primatelja tih dobara, što znači prema hrvatskom Zakonu o PDV-u jer je poduzetnik koji unajmljuje pokretna dobra domaći poduzetnik, odnosno porezni obveznik. Dakle, domaći poduzetnik je obvezan obračunati PDV na iznos računa zaprimljenog od inozemnog poduzetnika za uslugu najma prema stopi od 22 posto i to tako što će iznos računa iskazan u stranoj valuti preračunati prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, koji je važeći na dan kada je račun zaprimljen i proknjižen u knjigovodstvu domaćeg poduzetnika.

Obračunani iznos PDV-a mora se platiti u obračunskom razdoblju kada je račun proknjižen, a u sljedećem obračunskom razdoblju poduzetnik ima pravo na pretporez u svotu uplaćenog PDV-a. Stjecanjem prava na pretporez, pri podnošenju poreznih prijava za obračunsko razdoblje kada je PDV plaćen, domaći poduzetnik ima pravo odbiti od utvrđene porezne obveze u tom obračunskom razdoblju plaćenu svotu PDV-a prema računu inozemnog poduzetnika.

U slučaju kada fizička osoba koja je uzela u najam stan daje taj stan u podnajam vlastitoj tvrtki, riječ je o dva ugovorno-pravna odnosa. U prvom slučaju ugovorni je odnos kada se stan daje u najam fizičkoj osobi, a u drugom slučaju ta fizička osoba isti stan daje u podnajam vlastitom poduzeću, društvu s ograničenom odgovornošću. Prvi ugovorno-pravni odnos nije sporan. Naime, porezni obveznik je najmodavac koji plaća PDV ako je upisan u registar obveznika PDV-a. Ako je najmodavac fizička osoba, tada je i obveznik poreza na dohodak, a ako je najmodavac društvo, tada je obveznik poreza na dobit.

Davanjem u najam odnosno podnajam imovine, fizička osoba postaje obveznikom poreza na dohodak od imovine te je u roku od osam dana obvezna prijaviti Poreznoj upravi početak obavljanja djelatnosti. Ako je fizička osoba koja ostvaruje primitke od najma obveznik poreza na dodanu vrijednost, dohodak od najma utvrđuje se prema poslovnim knjigama na način kako je propisano utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti. Takav porezno-pravni status proizlazi iz činjenice da su fizička osoba (vlasnik poduzeća) i poduzeće dvije osobe, a visina naknade za odnosno podnajam prostora utvrđuje se u sklopu ugovornog odnosa.

Fizička osoba koja ostvaruje dohodak od iznajmljivanja (podnajma stana) plaća porez na ukupno ostvareni dohodak od iznajmljivanja. Činjenica da je iznajmljivanje te nekretnine (stana) prema prvom ugovorno-pravnom odnosu prijavljeno Poreznoj upravi radi oporezivanja, nema nikakvog utjecaja pri ponovnom iznajmljivanju (podnajmu) te nekretnine prema drugom ugovorno-pravnom odnosu, jer je riječ o različitim osobama (pravnim subjektima) koje ostvaruju dohotke na osnovi dvaju različitih obvezno-pravnih odnosa.