Investicijski fondovi

I dok se svijetom širi zabrinutost potaknuta problemima na tržištu drugorazrednih hipotekarnih zajmova u SAD-u, a većina svjetskih indeksa bilježi znatne minuse, na domaćem se terenu iz tjedna u tjedan redaju povijesni rekordi, barem za vlasnike pojedinih dionica. Jedan od prošlotjednih rekordera bila je i dionica Ingre koja je u jednome trenutku dosegla cijenu od čak 49 tisuća kuna. Iako je manje-više jasno da je spomenuta cijena izvan svih očekivanja te da kompanija vjerojatno sve do sljedećega desetljeća neće javnosti isporučiti rezultate koji bi mogli opravdati navedenu cijenu, nezasitni investitori i dalje kupuju Ingrine dionice. Čak i prozaična priča o IPO-u boljim poznavateljima prilika ne može objasniti zašto su investitori trenutačno spremni plaćati toliko visok ‘ceh’ budućim očekivanjima, od kojih je najveći dio još samo ‘priča na papiru’.

Još izdašnji rast cijene u prošlom su tjednu zabilježile dionice Luke Rijeka te Luke Ploče. Tako je na tjednoj razini dionica Luke Rijeka porasla čak 30,83%, a tjedan je završila na razini od 870 kuna. Pritom treba spomenuti da je u jednome trenutku ta dionica dosegla i povijesni maksimum (959 kuna), nakon čega je cijena počela naglo ‘curiti’. Zanimljivo je i to da je prošlotjedni promet dionicama Luke Rijeka iznosio visokih 18,93 milijuna kuna. Iako je prilično teško racionalno objasniti razloge koji su uzrokovali rast cijene, čini se da je to bila tek privremena euforija izazvana afirmativnim pisanjem u medijima. Slično je bilo i s dionicama Luke Ploče, čija je cijena bez fundamentalnog uporišta samo u prošlome tjednu ojačala 22,39%, uz tjedni promet nešto manji od 4 milijuna kuna.

Među važnije tjedne dobitnike s rastom cijene od 5,61% svrstala se i dionica križevačkog Mlinara, kao i splitskog građevinaru Lavčevića, koja je na vrijednosti dobila 11,3%. Iako nije jasno što je točno potaknulo privremenu suspenziju trgovanja, odnosno rast cijena tih dviju dionica, čini se da je, kao i u slučaju Luke Rijeka i Luke Ploče, bila riječ o jednokratnim ‘ispadima’ bez fundamentalnog opravdanja. Naime, često se može primijetiti kako kretanje cijena domaćih dionica koordinira s objavom tjednih rezultata o prinosima fondova.

Jedan od većih prošlotjednih gubitnika s padom cijene od 8,62% bila je dionica hotela Vis s istoimenog otoka. Pritom je tom dionicom ostvaren tjedni promet u visini od 213,6 tisuća kuna. Vis je u šest mjeseci ove godine ostvario gubitak u iznosu od 2,5 milijuna kuna, dok je u isto vrijeme lani gubitak iznosio 2,21 milijuna kuna. No, s obzirom na to da je riječ o hotelskoj kući koja ne radi tijekom cijele godine, ostvareni gubitak nije bio osobito iznenađenje. U tom je smislu do kraja godine realno očekivati znatno bolje rezultate, koji bi trebali osigurati dobit hotela. Također, treba spomenuti da su hoteli Vis sastavni dio Firme turističke Grupe (uz hotele Helios Faros s Hvara) koje uskoro očekuju znatne investicije u novu turističku infrastrukturu.

Protekli je tjedan na Zagrebačkoj burzi prošao u znaku velikih promjena cijena pojedinih dionica na burzovnoj tečajnici. No, te se promjene nisu ozbiljnije održale na kretanju dioničkog indeksa Crobex. Naime, Crobex je u prethodnom tjednu oslabio za zanemarivih 0,04%, a tjedan je završio na razini od 5.016,91 bodova. S druge strane, obveznički je indeks Crobis ponovno doživio lagano korekciju. Naime, njegova je vrijednost na tjednoj razini pala 0,07%, pa je Crobis kraj prošloga tjedna dočekao na razini od 98,7495 bodova.

Dionice Magme prošlog su ponedjeljka, dakle prvi dan trgovine na Zagrebačkoj burzi, porasle čak 42,4%. No, do kraja prošloga tjedna cijena dionice prilično se korigirala, do razine od 316 kuna. Sam početak trgovine Magmom još je jednom podsjetio na veliko zanimanje ulagača za nova izdanja dionica, koje će se ove jeseni nastaviti inicijalnim ponudama Ingre, Atlantica i T-HT Grupe.

Prije početka trgovine Magma je objavila i polugodišnje rezultate poslovanja koji su bili na tragu očekivanih. Konsolidirani su prihodi od prodaje u prvih šest mjeseci, u usporedbi s istim razdobljem lani, ostvarili su rast od 24,34% na iznos od 343,73 milijuna kuna, dok su ukupni prihodi porasli 23,54%, na 350,41 milijuna kuna. U isto se vrijeme konsolidirana neto dobit Grupe nije znatnije mijenjala, a u prvih šest mjeseci iznosila 15,64 milijuna kuna. Znatniji rast dobiti ostvaren je tijekom drugoga ovo-godišnjega kvartala (+45,16%), s obzirom na to da je u tom razdoblju neto dobit Grupe porasla na 23,12 milijuna kuna. Ukupni su prihodi Magme u maloprodaji za prvih šest mjeseci iznosili 277,56 milijuna kuna te su u odnosu na isto razdoblje lani zabilježili rast od 22,6%. U isto je vrijeme kompanija pokrenula i ekspanziju na inozemno tržište, što je donijelo porast prihoda od prodaje od 55,5%, na iznos od 31,69 milijuna kuna. U skladu s poslovnim planom, Magmu u sljedeća tri mjeseca očekuje otvaranje novih 25 trgovina u zemlji i inozemstvu. Također, tijekom srpnja ove godine registrirana je i nova tvrtka kći – Magma-H Kft. sa sjedištem u Budimpešti. Tako će prva trgovina Turbo limača u Mađarskoj biti otvorena u rujnu ove godine, a druga već u listopadu, kao i prva Turbo sport trgovina.

Gledajući relativno, trenutačno se dionicom Magme pri tržišnoj cijeni od 310 kuna trguje na očekivanom (2007.) P/S omjeru od 1,58. Trenutačni P/Bv dionice iznosi 10,96, a očekivani P/E i P/Ebitda omjeri za 2007. godinu, 25,83 odnosno 12. Iako se navedene vrijednosti mogu činiti prilično visokima, one znatno ne odstupaju od sličnih brzorastućih kompanija u branšu na prostoru srednje Europe. Usporedbi radi, dionicama švedskog H&M, lanca koji je posljednjih godina ekspanziju temeljio na snažnom organskom rastu na prostoru srednje i istočne Europe, trenutačno se trguje na znatno višim relativnim multiplama. Tako, primjerice trenutačni P/Bv omjer H&M-ove dionice iznosi 13, P/S 4,35, P/CF 21,82, a P/Ebitda i P/E omjeri 18,8 odnosno 26,27.

Neto imovina četiri obveznih mirovinskih fondova te šest otvorenih i deset zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova dosegla je potkraj srpnja vrijednost od 19,77 milijardi kuna, što je bilo za 450,9 milijuna kuna više nego na kraju lipnja. Pritom je imovina obveznih fondova porasla na 19,14 milijardi, imovina otvorenih dobrovoljnih fondova na 535,31 milijuna kuna, a imovina zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova na 89,82 milijuna kuna.

Obvezni mirovinski fondovi i dalje najveći dio imovine (više od 90%) drže u domaćoj imovini, i to najviše 12,9 milijardi kuna u državnim obveznicama. U odnosu na kraj prošle godine, ipak je došlo do preraspodjelje sredstava, i to ponajviše u otvorene investicijske fondove gdje je potkraj prošle godine bilo uloženo 7,9% ukupne domaće imovine fondova, a na kraju srpnja ove godine gotovo 12%. Inozemna imovina obveznih mirovinskih fondova potkraj srpnja iznosila je 1,7 milijardi kuna, pri čemu je njezin najveći dio (804 milijuna kuna) bio uložen u inozemne dionice.

Istodobno, došlo je i do pre-raspodjele u strukturi inozemne imovine, pa je udjel dionica u inozemnoj imovini obveznih mirovinskih fondova u odnosu na kraj prošle godine, kad je iznosio gotovo 15%, do kraja srpnja ove godine porastao na više od 47%.