Nakon Tifona mete za preuzimanje su Europa Mil i Euro-petrol

Zagrebački Europa Mil i riječki Euro-petrol uskoro bi mogli slijediti primjer Tifona, naftne tvrtke koja je prije nekoliko dana prešla u vlasništvo mađarskog Mola. Naime, vlasnici navedenih tvrtki, neslužbeno nam je potvrdilo više izvora iz naftnih krugova, već neko vrijeme traže kupce za svoje lance benzinskih crpki, a kao najizgledniji kandidat najčešće se spominje Petrol koji je posljednjih mjeseci intenzivirao aktivnosti na širenju mreže u Hrvatskoj putem akvizicija. I iz samog Petrola potvrđeno nam je da vodi ‘razgovore s više poslovnih subjekata na hrvatskom tržištu o mogućnosti suradnje na području naftnih derivata i cjelokupne energetike’, ali nije precizirao o kojim je tvrtkama riječ.

Petrol je nedavno kupio šest benzinskih crpki u vlasništvu bosanskohercegovačkog naftaša Ivica Zovka, a prije dva tjedna Nadzorni odbor slovenske kompanije dao je suglasnost za izvedbu aktivnosti za kupnju poslovnog udjela Euro-petrola koji posluje na 29 benzinskih crpki (dio su u njegovu vlasništvu, a nekima upravlja). Iako upućeni u zbivanja na naftnom tržištu tvrde da je Petrol već poslao pismo namjere o preuzimanju 51 posto udjela u riječkoj kompaniji te da bi njegovoj realizaciji mogao potpomoći i podatak da je vlasnik Euro-petrola Jozo Kalem svojedobno bio direktor Petrola za Hrvatsku, Kalem tvrdi da od svega zasad neće biti ništa.

• Nemam potrebe prodavati tvrtku. Vjerujem da će u skoroj budućnosti brojne benzinske crpke morati stati pod ‘šešir’ nekog većeg igrača na tržištu, prodajom biznisa ili putem franšize, ali zasad još ne mislim prodavati poduzeće. Uostalom, nikad neću prodati cijelu tvrtku, već eventualno jedan udio u njoj – kaže Kalem za čiju je tvrtku, prema njegovim riječima, prije nekoliko godina bio zainteresiran i OMV, a vodio je i preliminarne razgovore s talijanskim Enijem te grčkim Hellenic Petroleumom. Je li njegova suzdržanost na pitanje u vezi s prodajom tvrtke tek taktika u pregovaranju ili je nakon dvije godine, otkako traži kupca za benzinske crpke, odustao od prodaje, tvrde naši sugovornici, teško je predvidjeti s obzirom na to da se Kalem dosad već nekoliko puta predomišljao u vezi s tim pitanjem.

Osim na Euro-petrol, slovenska tvrtka navodno je bacila oko i na još jednu hrvatsku naftnu kompaniju, Europu Mil, koja raspolaže s osam benzinskih crpki na izvršnim lokacijama, a kao razlog intenzivnih aktivnosti slovenske tvrtke na traženju meta u Hrvatskoj, u naftnim se krugovima najčešće navodi da je Uprava Petrola, nakon što se izjavoilo osnivanje zajedničke tvrtke s ruskim Lukoilom, odlučila brzo pokazati neke rezultate. Vlasnik Europa Mila, Milodrag Gadže, doduše, oštro odbacuje svaku mogućnost prodaje i kaže da je imao više ponuda, ali da ih je sve odbio.

Za razliku od Petrola, austrijski OMV ne spominje se u posljednje vrijeme u kontekstu akvizicija u Hrvatskoj ponajviše zbog činjenice da je trenutačno zaokupljen preuzimanjem Mola, ali i zbog toga što je tržište benzinskih crpki prilično disperzirano pa je u ‘ponudi’ tek nekoliko tvrtki s više benzinskih crpki. Uz već spomenute, tu je još i tvrtka Ivica Zovka kojom je nakon što je prodao dio crpki Petrolu, navodno radi ‘stjecanja obrtnih sredstava’, u vlasništvu ostalo samo pet benzinskih postaja. Njih zasad, objasnio je, ne namjerava prodavati, ali se planira riješiti dijela zemljišta predviđenih za gradnju benzinskih, od njih 10, s koliko ih u ovom trenutku raspolaže.

Iz austrijskog OMV-a, drugoga potencijalnog preuzimača u Hrvatskoj, nisu željeli komentirati pitanja u vezi s Molovom akvizicijom Tifona, kao niti njihove moguće akvizicije u Hrvatskoj, odgovorivši da ne komentiraju strateške investicije nijednoga trećega.

O pojedinostima prodaje Tifona Molu niti nekoliko dana nakon što je objavljena ta transakcija nije se moglo dobiti nikakvu novu informaciju iz tih dviju tvrtki. Poznavatelji situacije u Tifonu smatraju da se Ivan Čermak odlučio na prodaju iz poznatih osobnih razloga, s tim da je cijeli proces ubrzalo preuzimanje Mola od strane OMV-a. Analitičari procjenjuju da je iznos od 130 milijuna eura koji se posljednjih dana spominjao u medijima realan te navode da je tako visoku cijenu Čermak uspio postići zahvaljujući dobro pozicioniranim benzinim crpkama, velikom broju projekata u razvoju, kao i vrijednom skladištu u Zaboku za koje ima sklopljen 20-godišnji ugovor o zakupu s robnim rezervama.

Navedene moguće akvizicije, kao i prodaja Tifona, ipak se ne mogu promatrati samo u kontekstu Hrvatske jer na situaciju na domaćem tržištu naftnih derivata itekako utječu vlasnička preslagivanja u široj regiji, što pokazuje i primjer prodaje Tifona Molu ubrzano neprijateljskim preuzimanjem mađarske kompanije od strane OMV-a.

Prema mišljenju direktora konzultantske kuće Oil and Gas Consulting Ltd. Jasmina Umičevića, do intenzivnije konsolidacije tržišta naftnih derivata u Hrvatskoj doći će nakon što se dovrše privatizacijski procesi naftnih tvrtki u regiji, a jedina u potpunosti neprivatizirana tvrtka na ovim prostorima je Naftna industrija Srbije.

• Još su mnoga pitanja otvorena. Hoće li OMV uspjeti preuzeti Mol ili će se mađarska kompanija čvršće povezati s Lukoilom? Tko će uspeti kupiti NIS? Kako će se dalje razvijati odnosi između Ine i Mola? Kakva će biti sudbina Petrola čije je dionice počeo kupovati Istrabenz, a u isto vrijeme interes je pokazao i Mol? Ne može se ponuditi jednoznačni odgovor na ta pitanja, ali evidentno je da će iduće godine obilježiti konsolidacija ovog sektora na području srednje i jugoistočne Europe – kazao je Umičević.

Prema njegovim riječima, prodaja Tifona zasad neće izazvati znatnije promjene na tržištu, ali pitanje je, kaže, što bi dugoročno mogao značiti taj potez za položaj Mola u Ini.

• S jedne strane, Mol je logičan partner Tifona jer je bio njegov višegodišnji dobavljač, a s druge, neobično je da tvrtka koja pretendira povećati udjel u Ini, najvećoj naftnoj kompaniji u Hrvatskoj, kupuje trećeg igrača na tržištu naftnih derivata. Iako su mnogi kritizirali Molovu kupnju zastarjele rafinerije u talijanskoj Mantovi, taj potez, kupnja Tifona te najavljenja akvizicija slovenskog Petrola, mogu se protumačiti i kao Molova strategija za budući izlazak iz Ine – objasnio je Umičević.

Moguće je, nastavio je Umičević, da Mol krene i na NIS, a interes za tu tvrtku sigurno će pokazati i brojne druge naftne kompanije u regiji. OMV dosad nije imao sreće u privatizacijskim procesima na ovim prostorima (nije uspio u kupnji Ine, Energopetrola i Jugopetrola Kotor), ali možda i prije privatizacije najveće srpske naftne industrije OMV uspije preuzeti Mol i tako postane najveći regionalni igrač.

• Kad je riječ o ‘utvrđivanju položaja’ naftnih kompanija na jugoistoku Europe, ne treba isključiti niti talijansku energetsku tvrtku ENI, koja također ima pretenzije na ovo tržište – kazao je Umičević.

Uspoređno s procesom stvaranja velikih regionalnih igrača koji će postati meta budućih preuzimanja svjetskih naftnih divova, na tržištu će nestajati mali privatni trgovci s jednom ili dvije benzinke crpke kojih je u Hrvatskoj, prema nekim procjenama, oko 150. Emil Žunec, suvlasnik tvrtke Oil-Rijeka i predstavnik Udruge trgovine naftom i naftnim derivatima pri Hrvatskoj udrusi poslodavaca, vjeruje da će proces preuzimanja malih trgovaca doživjeti zamah tek nakon potpune liberalizacije ovog tržišta, odnosno nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, ali nada se da će i kod nas zaživjeti tzv. ‘color contract’ koji će omogućiti malim trgovcima da posluju ‘pod bojom’ nekog većeg igrača i zadrže vlasništvo nad benzinom crpkom.