Home / Tvrtke i tržišta / Poslodavcu su nerijetko konkurenti – vlastiti zaposlenici

Poslodavcu su nerijetko konkurenti – vlastiti zaposlenici

Anketirali smo 17 kompanija i pet državnih institucija pitajući mogu li njihovi zaposlenici osnivati svoje privatne tvrtke. Ispalo je da sve kompanije i državne institucije dopuštaju svojim zaposlenicima osnivanje privatnih tvrtki pod uvjetom da ne konkuriraju poslodavcu.

U kojoj mjeri zaposleni osnivaju svoje privatne tvrtke (najčešće d. o. o. bez zaposlenih) i na taj način postaju nelojalna konkurencija svojim poslodavcima? Odgovor na to pitanje pokušali smo istražiti ispitujući mišljenje kompanija i državne uprave o zaposlenicima koji su osnovali svoju privatnu tvrtku ili imaju značajnije vlasničke udjele (ili dionice) u drugim tvrtkama. Dodatno smo analizirali i kojim zakonskim, statutarnim ili nekim drugim odredbama kompanije i državna uprava zabranjuju utakmicu s poslodavcem svojim zaposlenicima i članovima njihove uže obitelji.

Prošle godine registrirano je 15 tisuća novih tvrtki, većinom bez zaposlenih. Otprije već postoji 21.528 tvrtki bez zaposlenih, ili 26,15 posto u odnosu na ukupni broj registriranih tvrtki (82.230). Sve osnivače tvrtki bez zaposlenih državna administracija uobičajeno statistički svede pod jedinstveni pojam ‘poduzetnika’, ne analizirajući čine li većinu tih ‘poduzetnika’, primjerice nezaposleni koji pokušavaju početi vlastiti posao ili zaposlenici u želji da ostvare dodatnu zaradu uz plaću.

S obzirom na to da u Hrvatskoj nema pouzdanijih podataka o tome tko su osnivači tvrtki bez zaposlenih, stručnjaci procjenjuju da najmanje polovinu tvrtki bez zaposlenih osnivaju izravno zaposlenici. Nerijetko se u praksi novoosnovane tvrtke bez zaposlenih ne upisuju na ime zaposlenih, nego se formalno upisuju na ime članova uže obitelji zaposlenika, najčešće na tasta ili punicu.

Propisi o zabrani konkurencije uključuju Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o radu, Zakon o bankama, Zakon o državnim službenicima i interne akte kompanija (kodeksi zaposlenika). Zaposleni u HŽ-u ne smiju osnivati željeznice.

Objavljujemo prema našem slobodnom izboru najkarakterističnije odgovore kompanija. Privredna banka Zagreb: ‘PBZ kao poslodavac ne postavlja nikakva ograničenja svojim zaposlenicima niti članovima njihovih obitelji glede osnivanja svojih privatnih tvrtki, pod uvjetom da nije riječ o djelatnosti koje isključivo smije obavljati banka’.

Vipnet: ‘Sukladno zakonskim propisima koji uređuju ovu tematiku te internim propisima Vipneta naši zaposlenici mogu osnivati svoje privatne tvrtke. Prethodno trebaju zatražiti odobrenje Uprave koja će im dati pozitivno mišljenje pod uvjetom da nije riječ o srodnoj djelatnosti te da se to neće odraziti na izvršavanje radnih obveza u Vipnetu. Vipnet nema interne propise koji bi ograničavali osnivanje tvrtki članovima uže obitelji zaposlenika u djelatnosti srodnoj djelatnosti tvrtke u kojoj zaposleni radi’.

Hrvatske željeznice: ‘Nema zakonske zapreke da zaposlenici bilo kojeg poduzeća imaju vlastito poduzeće ili dionice. Internim propisima kompanije (poslodavca) regulira se da zaposlenici poduzeća, ni članovi njihove uže obitelji nemaju u vlasništvu tvrtku čija je djelatnost u svim društvima Atlantic Grupe sadrže odredbu o ugovornoj zabrani utakmice, uz obvezu plaćanja ugovorne kazne za slučaj kršenja ove obveze’.

Prema podacima iz Fininog registra godišnjih financijskih izvještaja ‘poduzetnici bez zaposlenih radnika’, od kojih je oko 15 tisuća zaposlenika, ostvarili su u 2006. godini 11,8 milijardi kuna prihoda, ili 1,95 posto ukupnog prihoda svih poduzetnika (607,8 milijardi kuna).

No, naličje je da čak 71 posto poduzeća s blokiranim računima zbog nepodmirenih doprješnih obveza čine ‘poduzetnici bez zaposlenih’. Na kraju prošle godine dospjele nepodmirene obveze ‘poduzetnika bez zaposlenih’ iznosile su oko 9,5 milijardi kuna, od čega se najviše odnosilo na neplaćene poreze.

Fina: ‘Zabrana utakmice s poslodavcem regulirana je odredbama Zakona o radu te ugovorima o radu. Treba naglasiti da Fina svojim djelatnicima ne brani osnivanje privatnih tvrtki, ako djelatnost kojom bi se takva tvrtka bavila ne predstavlja nelojalnu konkurenciju spram Fine i ne ugrožava Fininu djelatnost’.

Nešto malo drukčije sročeni su odgovori iz državne uprave. ‘Na prvu loptu’ iz svih ministarstava odgovorili su nam kako bi bilo najbolje da pitanja pošaljemo Središnjem državnom uredu za upravu, jer je problematika iz pitanja u nadležnosti tog Ureda na osnovi Zakona o državnim službenicima. No, nakon upozorenja da smo prije pisali o ‘uhodanom poslu’ u kojemu je suprug imao prijavljeni obrt za vođenje poslovnih knjiga i porezno savjetovanje, a njegova supruga bila šef ispostave Porezne uprave, ipak smo iz Ministarstva financija dobili odgovor u kojemu se navode odredbe Zakona o državnim službenicima.

Tim je Zakonom propisana dužnost prijavljivanja mogućeg sukoba interesa državnih službenika. Državni je službenik dužan obavijestiti nadređenoga državnog službenika o financijskom ili drugom interesu koji on, njegov bračni ili izvanbračni drug, dijete ili roditelj može imati u odlukama tijela u kojem radi. Nadređenog moraju državni službenici obavijestiti i o fizičkim i pravnim osobama s kojima su bili u poslovnom odnosu u razdoblju od dvije godine prije prijema u državnu službu, a prema kojima tijelo u kojem radi obavlja upravne poslove.

Svoje nadređene državni službenici moraju obavijestiti i o vlasništvu dionica i obveznica ili o financijskim i drugim interesima u trgovačkim društvima kojima služba u kojoj rade obavlja upravne poslove. Na dan stupanja na dužnost državni službenik dužan je obavijestiti nadređenoga obavlja li njegov bračni ili izvanbračni drug, dijete ili roditelj najviše dužnosti u političkoj stranki, strukovnom udruženju, trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi koja je u poslovnom odnosu s tijelom u kojemu državni službenik preuzima dužnost ili ono nad njima obavlja nadzor.

Člankom 10. Etičkog kodeksa državnih službenika propisano je da službenik postupa jednako prema svim građanima. Toliko o propisima koji obvezuju državne službenike, ali o praksi u odgovoru Ministarstva financija nema ni riječ.

Većina anketiranih dosta je olako odgovorila na pitanja o tome mogu li njihovi zaposlenici osnivati svoje privatne tvrtke (najčešće d. o. o. bez zaposlenih). Samo u manjem broju anketiranih kompanija i državnoj upravi postoje donedjele uređena pravila o zabrani nelojalne konkurencije poslodavcu.