Home / Tvrtke i tržišta / Računovodstvene kontroverze

Računovodstvene kontroverze

Barem su dvije zamjerke na objektivnost kvartalnih izvještaja. Prvo, ukupne rashode kompanije izračunavaju samo kao zbroj troškova, bez promjena u vrijednosti zaliha. Druga slaba strana je stavka poreza, za koji se ne može znati koliko će na kraju iznositi.

Kad ekonomija raste i poduzeća dobro posluju – komentirao je jedan ekonomist visoke stope rasta prihoda i dobiti koje je niz domaćih kompanija zabilježilo u prvim šest mjeseci ove godine. Bruto domaći proizvod u prvom je tromjesečju porastao za rekordnih 7 posto, a velike su šanse da se rast nastavi i iduća tri mjeseca, od ožujka do lipnja. Pozitivnu gospodarsku klimu u prvoj polovici godine neka su poduzeća jako dobro iskoristila: dobit informatičke kompanije King ICT povećala se sa 60 tisuća na više od 10 milijuna kuna (+17805 posto).

Neki cijeli sektori našli su se pri vrhu popisa po zaradi poput, primjerice, brodara, no isto tako je gotovo sav turistički sektor, uz rijetke iznimke, u prvoj polovici godine zabilježio gubitke. Razlozi za visoku dobit ili gubitak su različiti. Neki su rast dobiti ostvarili isključivo zbog prodaje imovine (Dubrovačko primorje), no većina dobitaša tvrdi da je viša zarada posljedica rasta prodaje, što je očigledno efekt ekonomske konjukture. Međutim, i među gubitima i dobitašima javljaju se žalbe na nelikvidnost. Na nju se žali Uprava Tankerkomerca koji je ostvario rast dobiti od 294 posto i rast prihoda od 81 posto, ali i Željezare Split koja zbog nedostatka obrtnih sredstava radi sa samo 36 posto kapaciteta.

Dosad je na Zagrebačkoj burzi polugodišnja izvješća objavilo 135 poduzeća (izuzimajući banke i osiguravateljske tvrtke). Dobit su prikazale 82 kompanije, odnosno 60 posto. Unutar dobitaša postoje tri kategorije. Rast dobiti u odnosu na prvi šest mjeseci 2006. godine ostvarila su 44 poduzeća, njih 14 je u istom razdoblju lani poslovalo s gubitkom, a ove godine s dobiti, dok su 24 kompanije zabilježile pad dobiti.

Unutar kategorije gubitaka dominiraju oni kojima se gubitak povećao u odnosu na prvo polugodište 2006. (22 kompanije), slijede kompanije koje su uspjele smanjiti gubitak (20) i na kraju 11 poduzeća koja su u prvim 6 mjeseci 2006. ostvarila dobit, ove godine poslovala s gubitkom.

U analizi pozadine nagla rasta dobiti ne treba zaboraviti i standardne računovodstvene rezerve oko šestomjesečnih izvješća. Naime, tri tromjesečna izvješća tijekom godine (od siječnja do ožujka, od ožujka do lipnja i od lipnja do rujna) u osnovi se svode na statističko izvještavanje. Radi se o izvještajima koji nisu osnova za izračun porezne osnovice, već su više informativnog karaktera za menadžment i ulagače.

Ugledni računovodstveni stručnjak tvrdi da postoje barem dvije zamjerke na objektivnost kvartalnih izvještaja tijekom godine. Prvo, ukupne rashode kompanije izračunavaju samo kao zbroj troškova, a ne uključuju u njih i promjene u vrijednosti zaliha. Druga slaba strana je stavka poreza. Kako ne znaju kolika će biti konačna porezna obveza, poduzeća u izvješćima navode predujmove poreza koje plaćaju tijekom godine. Ti se predujmovi izračunavaju na temelju stvarno plaćenog poreza u prethodnoj poslovnoj godini i tek se na kraju godine može znati koliko će porezna obveza stvarno iznositi.

Naš sugovornik, međutim, tvrdi da ne treba kriviti menadžment kompanija jer neke podatke poput stvarne porezne obveze ne mogu dobiti, a za stvarno stanje zaliha trebali bi raditi inventuru svaka tri mjeseca.

  • Kad bi svako tromjesečno izvješće radilo kao pravo financijsko izvješće, prema međunarodnim računovodstvenim standardima, njegova izrada trajala bi najmanje dva mjeseca – tvrdi računovodstveni stručnjak.

Dio uprava koristi ‘fleksibilnost’ tromjesečnih izvještaja da napuše rezultate pred vlasnicima i investitorima. No, domaća burza uglavnom ne reagira na rezultate tijekom godine, ali oni mogu biti dobar pokazatelj smjera u kojem kompanija ide i naznaka konačnih rezultata za cijelu poslovnu godinu.

Šestomjesečni rezultati ipak ispunjavaju statističku i informativnu svrhu kojoj su namijenjeni. Uzme li se 135 kompanija, koje kotiraju na ZSE i koje su dosad objavile polugodišnja izvješća, kao relevantni uzorak, analizom se mogu nazrijeti neki zanimljivi trendovi. Primjerice, izvozni prihodi rastu brže od prihoda na domaćem tržištu. U prvom polugodištu lani prihodi iz inozemstva 135 kompanija iznosili su 7,3 milijarde kuna, a ove godine porasli su 13 posto, na 8,3 milijarde. Prihodi s domaćeg tržišta rasli su stopom od 7 posto i iznose 20,7 milijardi kuna, što pokazuje da još uvijek dominiraju u prihodima domaćih kompanija.