Tvrtke osuđene tražiti no

O ni koji su dosad izlazili iz banaka najpotištenijih lica i dalje nemaju razloga za optimizam. Riječ je o malim i srednjim poduzetnicima, koji svoju potragu za kapitalom u Hrvatskoj još uvijek mogu pronaći gotovo jedino u bankama. Analitičari smatraju da je povećanje kamatnih stopa i nedostatak kredita, trend koji se može očekivati u budućnosti, u najvećoj mjeri pogoditi male tvrtke koje zasad nemaju na raspolaganju drugih izvora financiranja. Stalni porast referentnih kamatnih stopa s tendencijom rasta u kombinaciji s restriktivnim mjerama Hrvatske narodne banke, koja je morala na neki način obuzdati daljnje zaduživanje koje je završavalo u potrošnji, doveo je do toga da je smanjen manevarski prostor u daljnjem kreditiranju.

Banke će smanjiti financiranje putem klasičnoga bankarskoga kredita, ali će se to morati nadoknaditi drugim modelima. Posljedica te monetarne politike jače je financiranje korporativnog sektora direktno u inozemstvu. Riječ je uglavnom o većim tvrtkama koje imaju kvalitetan kreditni rejting, ali ima dosta i srednje velikih poduzeća koja imaju dobre pokazatelje poslovanja i za koja određena banka može procijeniti da su perspektivna. Drugi model kojem će sve više pribjegavati tvrtke tržište je kapitala, izdavanje korporativnih obveznica i izlaženje na tržište kroz javnu ponudu. U budućnosti je također moguće očekivati jači ulazak private equity fondova, zatim razvoj sekuritizacije, koja u Hrvatsku još nije dospjela. S obzirom na razvoj alternativnih kanala financiranja, ne vjerujem da će ukupni volumen financiranja biti previše pogođen mjerama HNB-a – smatra Hrvoje Stojić, analitičar Hypo-Alpe-Adria banke.

I prema njegovom mišljenju male će tvrtke biti najpogodnije. Vrlo male tvrtke ne mogu izaći na tržište kapitala, ali dobre projekte ni jedna banka neće odbiti. Ipak, donekle će biti pogodene i to je šteta jer su najdinamičniji dio gospodarstva – kaže Stojić.

Poznavatelji prilika u tom segmentu gospodarstva smatraju da, iako su dominantno upućene na bankarske kredite, male i srednje tvrtke sve više traže partnere, primjerice veće tvrtke, koji mogu uložiti u njih. Povećava se i broj equity fondova koji nastoje prepoznati dobre prilike i uložiti kapital na nekoliko godina. U njihovoj strategiji izlaza ne mora biti riječ samo o dionicama, nego i o ostvarivanju kapitalne dobiti prodajom poslovnog udjela u kompaniji. Osim toga, vjerojatno će doći i do većeg oslanjanja i financiranja kroz krajnje kupce u pojedinoj fazi proizvodnje. U svakom slučaju, bit će potrage za alternativnim izvorima financiranja.

Porastom kamata na stambene kredite i kredite za kupnju motornih vozila past će potražnja za njima i uzrokovati probleme autokupaca i građevinarima. Rast kamata na kredit, posebno onaj od 20-ak posto, nije zanemariv i sigurno ne ide u prilog našem poslovanju. S druge strane, nalazimo se u velikom investicijskom ciklusu i morat ćemo pronalaziti druge načine financiranja na tržištu kapitala. S obzirom na te tendencije, ne možemo se osloniti samo na kredite – kaže Miroslav Bunić, predsjednik Uprave tvrtke Zagorje-Tehnobeton.

Ipak, analitičari smatraju da će kod stambenih kredita biti najmanje prostora za rast kamata, zbog konkurencije banaka. Najveći se porast očekuje kod potrošačkih nenamjenskih kredita te po odobrenim ‘minusima’. Osim što je riječ o mnogo većim volumenima nego kod ostalih potrošačkih kredita, pa se time može ozbiljnije utjecati na tržišni udjel banke, postoji mogućnost da se putem stambenih kredita postigne cross selling efekt, odnosno da se uz stambeni kredit klijentu ponudi i niz drugih proizvoda banke – kaže Stojić.

Osim toga, sve je više inozemnih tvrtki koje posluju u sektoru građevinarstva, tako da će one kompenzirati smanjenu prisutnost nekih manjih građevinskih tvrtki, kojima će biti otežan pristup kreditima, a sve je više i developeri koji dobivaju direktnu kreditnu liniju iz inozemstva. Stoga će posljedice porasta kamata na kredite iz različitih razloga osjetiti manje građevinske tvrtke. Osim toga, veći pad potražnje za stanovima ne očekuje se i jer je mnogo građana uključeno u stambenu štednju te na taj način ostvaruje određena prava, a za kupnje luksuznijih nekretnina sredstva u pravilu ne dolaze iz kredita nego iz dodatne zarade, bilo da je riječ o zaradi iz inozemstva, od kapitala itd. Građevinske tvrtke tako, smatra se, ne trebaju ozbiljnije strahovati za svoje poslovanje barem iduće dvije godine. Osim toga, u Hrvatskoj ima mnogo prostora za razvoj leasinga, posebno leasinga nekretnina.

Kada je riječ o potražnji za automobilima, ona bi mogla doživjeti nešto veći pad zbog rasta kamatnih stopa, ali kod autokuća, kaže Stojić, banke imaju relativno dugoročne ugovore, pa neće moći značajno povišivati kamate, jer bi na taj način riskirale da te autokuće prekinu suradnju s njima i odu u drugu banku.

U P.Z. Autu, gdje udjel prodaje na kredit u ukupnoj prodaji varira ovisno o brendu i kreće se do 70 posto (kod marke Škoda), smatraju da će porast kamatnih stopa utjecati na smanjenje kućnih budžeta i kupovnu moć građana. Promjene koje su zasad osjetili je porast potražnje kod skupljih automobila, dok se kod manjih i jeftinijih automobila prodaja fizičkim osobama stabilizirala na istoj razini.

Moguće smanjenje prodaje fizičkim osobama kompenzirat će se većom potražnjom vozila za poduzeća. Računamo da će tržište automobila u 2008. biti slično tržištu u 2007. godini – kažu u Upravi P.Z. Auta.

Povećanje kamatnih stopa na kredite neizbježno ima negativan učinak na male i srednje poduzetnike, koji su na njih praktički osuđeni, ali kako se može saznati iz razgovora s malim i srednjim izvoznim orijentiranim poduzetnicima, koji kada je riječ o bankama u pravilu žele ostati anonimni, povećanje kamatnih stopa nije im najveći problem, jer je veći problem kako uopće doći do kredita.

Iako je bankarski sektor vrlo razvijen, banke imaju monopol na izvore financiranja i pored njih se nisu uspjeli razviti drugi instrumenti poput fondova rizičnoga kapitala i malih garancijskih banaka kojima bi trebalo otvoriti veći prostor, jer gdje postoji dobra poduzetnička ideja, trebao bi postojati i kapital – smatra Alan Žepec, predsjednik Udruge malih poduzetnika pri HUP-u.

Posebno su na banke kivni izvoznici koji, kako kaže jedan od njih, ne mogu dobiti ni kunu za svoje izvozne poslove već ih moraju financirati iz obrtnih sredstava ili jednostavno smanjivati opseg poslovanja. S druge strane, mnogi mal poduzetnici tvrde kako ih banke ‘vole’ jer traže hipoteku nad nekretninama i to ne samo proizvodnim nego i stambenim. U Erste&Steiermaksiche banci također potvrđuju da je visina kamatne stope prilikom podnošenja zahtjeva za kredit kod malih i srednjih poduzetnika vrlo važna, ali ne i presudna kod odabira banke. Ključna je kažu, savjetnička uloga bankara. U ESB-u su krediti malim i srednjim poduzetnicima u prošloj godini zabilježili rast od 35 posto. Kad je riječ o dodatnim instrumentima osiguranja kao što je imovina, banka, kažu, prije svega polazi od njene tržišne vrijednosti, ističući da loš bonitet ne može biti nadopunjen instrumentima osiguranjima.

S obzirom na to da je zaduženost države prešla 30 milijardi dolara, bilo je neizbježno i očekivano da HNB poduzme odgovarajuće mjere, ali još uvijek je ostalo otvoreno pitanje selektivnosti, odnosno kako ne stimulirati potrošnju nego propulzivne i izvozno orijentirane tvrtke. Kako sada stvari stojte, pravo umijeće ekonomske politike bit će pronaći pravi način za olakšavanje i poticanje poslovanja malog i srednjeg poduzetništva.