Vrijednost preuzimanja i spajanja u regiji i svijetu

Hrvatska je šesto akvizicijsko tržište u Jugoistočnoj Europi. Autor izvješća dr. Christopher Kummer predviđa da će 2007. broj preuzimanja i spajanja u Hrvatskoj biti otprilike jednak onomu 2006., ali njihova ukupna vrijednost bit će znatno manja od lanjskih rekordnih četiriju milijardi dolara.

Poslovica ‘jedna lastavica ne čini proljeće’ dobro opisuje povijest preuzimanja i spajanja na hrvatskoj gospodarskoj sceni. Veliki privatizacijski kupoprodajni poslovi kao što su prodaja udjela u T-HT-u ili Ini obično su jednokratno uljepšavali ulagačke statistike, ali nisu pokretali ozbiljniji konsolidacijski trend među domaćim poduzećima ili privukli veću pozornost stranih ulagača. Bila je riječ o ulazu isključivo u visoko-profitabilne sektore ili industrije s određenim stupnjem monopolna na tržištu. Prošla je godina, međutim, bila godina povratka velikih prekograničnih preuzimanja: dva najvrednija preuzimanja u suvremenoj hrvatskoj ekonomskoj povijesti dogodila su se upravo lani. Uz to, naglo je porastao broj transakcija preuzimanja i spajanja. Podaci su to iz najnovijeg izvješća ‘Spajanja i preuzimanja u Jugoistočnoj Europi od 2000. do 2007.’ koje je objavio bečki Institut za spajanja, preuzimanja i saveze MANDA (Mergers, Acquisitions and Alliances).

Hrvatska je sa sedam posto svih transakcija šesto tržište po važnosti preuzimanja i spajanja u Jugoistočnoj Europi. Međutim, poduzeća iz Hrvatske vrlo su slabi preuzimači u regiji: najaktivnije su tvrtke iz prehrambene i osiguravateljske industrije, ali ukupna vrijednost transakcija statistički je zanemariva.

Hrvatska generalno nije izgubila mnogo na važnosti kao akvizicijsko tržište u Jugoistočnoj Europi. Prognoza je da će je ostala tržišta sustići, ali Hrvatska će ostati atraktivna lokacija za investitore. Pitanje je jedino hoće li hrvatske kompanije uspjeti igrati aktivniju i važniju ulogu u akvizicijama u regiji – smatra dr. Cristopher Kummer.

Hrvatska se uklapa u trend rasta broja preuzimanja i spajanja, ali istodobnog smanjivanja njihove ukupne vrijednosti, koji posljednjih nekoliko godina prevladava u Jugoistočnoj Europi. Od 2000. u ovoj je regiji izvršeno 3.720 preuzimanja ili spajanja ukupno vrijednih 150 milijardi dolara. Rekordan broj transakcija, 750, zabilježen 2001. i od tada više nije dostignut. Vrijednost preuzimanja i spajanja neprekidno je rasla od 2002., da bi rekordnih 50 milijardi dolara dosegnula 2005. godine. Od tada, međutim, vrijednost preuzimanja stalno pada pa autor izvješća ove godine očekuje pad vrijednosti preuzimanja i spajanja u Jugoistočnoj Europi od 40 do 60 posto.

Sve više preuzimanja, ali sve manje ukupne vrijednosti, osim što upozorava na nižu razinu ekonomske aktivnosti u regiji, pokazuje i da se u Jugoistočnoj Europi većina sektora još konsolidira na razini srednjih velikih poduzeća. Za razliku od Jugoistočne Europe (ali i ostatka Staroga kontinenta), američka spajanja i preuzimanja, koja dominiraju svjetskim statistikama, sve su vrednija i sve ih je više. Jugoistočna Europa zasad vodi u prognozama povećanja broja preuzimanja: u izvješću se za ovu godinu predviđa rast od 14 posto u Jugoistočnoj Europi i pet posto na svjetskoj razini. Međutim, istodobno bi vrijednost svih transakcija u svijetu trebala porasti 41 posto, a u Jugoistočnoj Europi očekuje se pad od čak 60 posto.

Kummer različite trendove u preuzimanjima i spajanjima na razini svijeta i Jugoistočne Europe objašnjava podatkom da je u Jugoistočnoj Europi uglavnom završena privatizacija velikih kompanija, a sada se akvizicije uglavnom odnose na relativno manja, privatna poduzeća.

Najnapredniji je sektor u konsolidaciji, odnosno sektor s najviše preuzimanja i spajanja ko tržište u regiji. U proteklih šest i pol godina u tom je sektoru obavljeno 1.078 preuzimanja i spajanja ukupne vrijednosti 70,9 milijardi dolara. To je čak 29 posto od ukupnog broja i 47 posto od ukupne vrijednosti transakcija u Jugoistočnoj Europi. Na listi prema broju transakcija slijede prehrambena i metalurška industrija, prema vrijednosti preuzimanja i spajanja na drugome su mjestu telekomunikacije, a na trećemu naftna industrija.

U bankarstvu su najagilniji preuzimači bile grčke tvrtke, koje su sudjelovale u 234 preuzimanja i spajanja (21,7 posto) vrijednih 14,8 milijardi dolara. Međutim, ako se u obzir uzmu samo prekogranične akvizicije, najviše ulagača dolazi iz Austrije: 48 transakcija vrijednih 6,69 milijardi dolara. Hrvatske banke nisu bile ozbiljniji preuzimači jer su od 2000. kupile samo četiri financijske institucije izvan zemlje, i to ukupne vrijednosti 38,6 milijuna dolara.

Nešto bolje rezultate zabilježile su domaće prehrambene kompanije koje su u regiji preuzele sedam tvrtki, a ukupna vrijednost transakcija bila je 53,8 milijuna dolara. Mnogo je više preuzimanja i spajanja bilo u zemlji, čak 14, ali njihova ukupna vrijednost bila je samo 7,7 milijuna dolara. Najveći preuzimači u prehrambenoj industriji bile su grčke i slovenske tvrtke koje su zaslužne za trećinu svih preuzimanja i spajanja (prema broju i vrijednosti) u toj branši u Jugoistočnoj Europi.

U naftno-plinskoj industriji Jugoistočne Europe najčešći su preuzimači bila poduzeća iz Turske, Bugarske, Rusije i Slovenije, a po vrijednosti akvizicija prednjače austrijske tvrtke čija su preuzimanja ukupno bila vrijedna 2,9 milijardi dolara. U tom su sektoru samo dvije kompanije iz Hrvatske bile preuzimači, i to na domaćem tržištu. Preuzimanje Ine pomoglo je Mađarskoj da dođe na četvrto mjesto prema broju i vrijednosti akvizicija u naftnoj industriji Jugoistočne Europe.

Kao i u naftnoj industriji, i u telekomunikacijama tvrtke iz Hrvatske imaju gotovo zanemarivu ulogu preuzimača: zabilježene su samo dvije akvizicije u kojoj su preuzimači bile hrvatske tvrtke – obje su bile u Hrvatskoj, a njihova zajednička vrijednost bila je 18,2 milijuna dolara. U telekomunikacijskim su akvizicijama, inače, dominirale tvrtke iz Grčke i Austrije (prema broju) te Turske i Velike Britanije (prema vrijednosti). U prekograničnim akvizicijama najjača je bila Austrija s devet preuzimanja te Velika Britanija, čije su tvrtke u tom sektoru obavile akvizicije vrijedne 6,1 milijardu dolara.

U preuzimanjima u osiguravajućem sektoru proteklih šest i pol godina dominirale tvrtke iz Austrije, Grčke i Slovenije, ali prema vrijednosti transakcija vode poduzeća iz Nizozemske, Francuske i Španjolske. U Hrvatskoj je tržište osiguranja bilo predmet unutarnje konsolidacije jer je od osam akvizicija domaćih tvrtki u šest predmet bila tvrtka iz Hrvatske. Međutim, veliki domaći igrači još nisu okupnili jer je ukupna vrijednost njihovih akvizicija u tom sektoru bila tek 52,8 milijuna dolara.

Generalno je Grčka od 2000. bila najveće tržište preuzimanja i spajanja jer se ondje izvršilo 28 posto svih transakcija; slijede je Turska, Rumunjska i Bugarska. U te prve četiri zemlje izvršilo se gotovo tri četvrtine svih akvizicija u regiji. Tržišni udjel Grčke ipak kontinuirano pada pa će ove godine broj transakcija u toj zemlji prema procjenama biti manji 4,46 posto. Broj akvizicija u Hrvatskoj lani je porastao 2,43 posto, ali ove se godine očekuje pad od 0,74 posto. Najveći rast broja preuzimanja i spajanja ove bi godine trebali, prema očekivanjima autora izvješća, zabilježiti Makedonija (+ 4,74 posto), Turska (+ 4,29 posto) i Bugarska (+ 2,46 posto). Najmanje je tržište za akvizicije od 2000. do lipnja 2007. bila Albanija s jedan posto svih transakcija u regiji, odnosno 21 akvizicijom ukupno vrijednom 594 milijuna dolara.

S udjelom od sedam posto Hrvatska je šesta od ukupno 11 zemalja u Jugoistočnoj Europi. Od 2000. je zabilježeno 288 akvizicija ukupne vrijednosti 8,2 milijarde dolara. Najveća je akvizicija bila rezultat preuzimačke bitke islamskog Actavisa i američkog Barr Pharmaceuticalsa za Plivu. Na kraju je Barr za 91,74-postotni udjel platio 2,4 milijarde dolara. Drugo preuzimanje po vrijednosti bila je kupoprodaja Splitske banke za 1,2 milijarde dolara francuskom Société Générale. Treća akvizicija po vrijednosti obavljena je 2003., kad je mađarski MOL platio 505 milijuna dolara za 25 posto plus jednu Ininu dionicu. Najviše akvizicija hrvatskih tvrtki izvršila su austrijska poduzeća (ukupno 32 transakcije ukupne vrijednosti 840 milijuna dolara), ali prema vrijednosti vodi SAD zbog Barrova preuzimanja Plive.

U regiji se najvrednija akvizicija dogodila u Turskoj: 2005. je Oger Telecom, turska tvrtka u vlasništvu saudijskih, britanskih i talijanskih ulagača, kupila od države 55-postotni udjel u Türk Telekomunikasyonu za 6,55 milijardi dolara. Turska je bila lokacija i druge po veličini akvizicije u regiji u posljednjih godina, i to 5,6 milijardi dolara vrijedne prodaje većinskog udjela u Türkiye Petrol Rafinerileri stranom konzorciju. U Hrvatskoj su sjednim zemljama vrijednosti preuzimačkih transakcija bile su znatno niže. Najvrednija akvizicija u BiH bila je prodaja 62,3 posto udjela u vlasništvu Rafinerije ulja Modrića ruskoj kompaniji OAO Zarubežnjeftu. Akvizicija mobilnog operatera Mobi63 za 1,9 milijardi dolara koju je izvršio norveški Telenor bila je najveća akvizicija u Srbiji, a švicarska farmaceutska kompanija Novartis provela je najveću akviziciju u Sloveniji kupivši 2002. poduzeće Lek za 851,3 milijuna dolara.

Autor studije dr. Kummer za ovu godinu predviđa daljnji rast broja akvizicija, kako u regiji, tako i u Hrvatskoj, ali i istodobni pad njihove vrijednosti. Za razliku od nekih drugih ekonomskih područja, dugoročnije su prognoze u području akvizicija, smatra Kummer, gotovo nemoguće.

Prognozirati akvizicijske trendove za Hrvatsku vrlo je teško. Spajanja i preuzimanja u Hrvatskoj vrlo su volatilna i ovise o raspolaživim metama. Prognoza za ovu godinu malo je povećanje broja spajanja i preuzimanja, ali veliko smanjenje njihove vrijednosti. Sastavljanje prognoze za dulje razdoblje izrazito je teško. U teoriji se moraju poklopiti dva kriterija: sve veće tržište vrijednosnica i niske kamatne stope. Ispune li se oba uvjeta, spajanja i preuzimanja u svijetu i regiji i dalje će biti popularna – zaključuje dr. Kummer.