Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna neto plaća je mjesično neto plaća u pravnim osobama bila 4.875 kuna. Na mjesečnoj razini zabilježen je očekivano nešto veći rast neto plaća, a slična kretanja zabilježena su i tijekom prijašnjih nekoliko godina, što je uglavnom posljedica isplata regresa prije godišnjih odmora. Tako je u usporedbi s travnjem ove godine prosječna neto plaća veća 125 kuna, odnosno 2,6%. U usporedbi s lanjskim svibnjem bilježimo povećanje od 189 kuna. U relativnim iznosima godišnji je rast bio četiri posto, što je određeno usporavanjem u odnosu na dosadašnji dio godine. Promatrajući prvih pet ovogodišnjih mjeseci, prosječna neto plaća isplaćena u pravnim osobama bila je 4.760 kuna. U odnosu na isto razdoblje 2006. prosječna je neto plaća povećana 231 kuna, odnosno 5,1%. Tijekom promatranog mjeseca prosječna je bruto plaća bila 7.102 kune. U usporedbi s ovogodišnjim travnjem zabilježeno je povećanje bruto plaća od 201 kuna, a u usporedbi sa svibnjem prošle godine veće su 322 kune. Godišnji rast bruto plaća bio je 4,7% – tako je nastavljen trend njihovog snažnijeg rasta od povećanja neto plaća. U prvih je pet mjeseci prosječna bruto plaća bila 6.913 kuna. U usporedbi s istim lanjskim razdobljem bilježimo rast od 6%.
Ukupni javni dug RH, koji uključuje unutarnji i inozemni dug središnje države, izvanproračunskih fondova, lokalne države te izdanih državnih jamstava, potkraj travnja ove godine bio je 118,46 milijardi kuna. Ako tom iznosu pridodamo i dug HBOR-a, promatrani je dug 126 milijardi kuna. U usporedbi s krajem prvoga tromjesečja ove godine dug je smanjen za više od 430 milijuna kuna. Međutim, u usporedbi s istim lanjskim razdobljem povećao se više od 5,5 milijardi kuna. Istodobno, relativni godišnji rast bio je 4,6% i zbog snažnijeg nominalnog rasta BDP-a očekujemo i smanjenje udjela javnoga duga u BDP-u. U strukturi javnog duga i dalje je najvažniji dug središnje države, koji je bio 87,91 milijardu kuna. U usporedbi s krajem ožujka smanjen je za 380 milijuna kuna, i to zbog smanjenja inozemnog dijela duga države. Na godišnjoj razini zabilježili smo povećanje zaduženja od 1,21 milijardu kuna uz već uobičajene promjene u strukturi. Tako je u odnosu na prošlogodišnji travanj inozemni dio duga države smanjen oko milijardu kuna, a unutarnji se dug istodobno povećao 2,2 milijarde kuna.