Poseban prilog

Svake godine do 30 posto više certificiranih tvrtki. Imamo mnogo manje certificiranih tvrtki od Mađarske, koja se načelno opredijelila za kvalitetu još početkom devedesetih godina, ali zahvaljujući tomu što imamo više tvrtki, po broju certifikata sustižemo Sloveniju, u kojoj ih je certificirano deset posto.

Proizvodnja osnovnih metala i metalnih proizvoda industrijski je sektor s dosad najviše implementiranih sustava upravljanja kvalitetom u skladu s normom ISO 9001: metalci su dobili 169 certifikata, što čini udjel od 10,51 posto certificiranih tvrtki u tom industrijskom sektoru. Prema podacima Hrvatskoga društva za kvalitetu navedenima u HR Survey 2006., drugi su građevinci, koji su dobili 155 certifikata ISO 9001, a na trećem su mjestu proizvodnja prehrambenih proizvoda, industrija pića i proizvodnja duhana, koji imaju 9,39 posto certifikata u Hrvatskoj.

Sustavi upravljanja kvalitetom zasad su najslabije zastupljeni u sektoru informacijske tehnologije (4,48 posto) i prijevoza, skladištenja te komunikacije (3,61 posto). No, od 2001., kad je bilo 325 certificiranih hrvatskih tvrtki, do kraja 2006. ta se brojka povećala na 1.608 tvrtki. Najviše je tvrtki certificiranih s ISO 9001 u Zagrebačkoj županiji, 149, što je 0,70 certificiranih tvrtki. Slijedi Primorsko-goranska sa 153 (0,52 posto) i Splitsko-dalmatinska sa 119 tvrtki (0,30 posto). Najmanje ih je u Ličko-senjskoj županiji – tri, te u Virovitičko-podravskoj – devet.

Broj certificiranih tvrtki raste od 20 do 30 posto na godinu jer se danas već certificiraju tvrtke s pet zaposlenih koje žele upravljati kvalitetom – komentira Božidar Ljubić, predsjednik Hrvatskog društva za kvalitetu. Imamo mnogo manje certificiranih tvrtki od Mađarske, koja se načelno opredijelila za kvalitetu još početkom devedesetih godina, ali zahvaljujući tomu što imamo više tvrtki, po broju certifikata sustižemo Sloveniju, u kojoj je certificirano deset posto tvrtki.

Implementacija HACCP principa najbrže se povećava u prehrambenoj industriji i hotelima zbog rizika koje norme kvalitete smanjuju, a razlog za sve više certifikata su i zahtjevi tržišta EU. U sljedeće dvije godine Zavod za norme morat će prihvatiti između svu potrebnu ratnu logistiku. Nakon rata, kao pomoć razrušenom Japanu, nekoliko je edukačkih timova poslano u Tokio kako bi podučavali o upravljanju kvalitetom. Japanci su sustav upravljanja kvalitetom primijenili u svojim uvjetima prepoznajući zahtjeve i potrebe kupca i zahvaljujući tom pristupu, uspjeli su se nametnuti i na tržištu zapadnih zemalja. Tek je takva konkurencija natjerala američku industriju da usavrši upravljanje kvalitetom.

ISO norme 9000 razvijene su iz 8.000 i 10.000 normi koje će trebati prevesti, uskladiti, prihvatiti i primijeniti. Najteža će, dakako, biti primjena. Certifikacija je postupak provjere pojedinog proizvoda, postupka ili organizacije koji pokazuje usklađenost s pojedinom normom, podsjeća Ljubić i navodi da bi kvaliteta kao strateško opredjeljenje trebala postati način života, što bi pomoglo postavljanju jasnih smjernica za budućnost i bolji život njezinih građana.

Sva ispitivanja pokazuju znatno bolje rezultate certificiranih organizacija u cijelom svijetu. Da bi se dosegnuo europski standard svih građana Hrvatske, moraju se djelotvorno primjenjivati sustavi upravljanja kvalitetom na svim razinama vlasti i društva – objašnjava Ljubić.

Norme kvalitete razvijene su uoči Drugoga svjetskog rata u SAD-u i čuvale su se kao vojna tajna. Zahvaljujući njima, američka je industrija sa ženskom radnom snagom uspjela proizvesti britanskih vojnih normi i postale su način poslovanja na globalnom tržištu. Kvalitetu je najjednostavnije definirala Margaret Thatcher: ‘Kvaliteta je kad ti se vraća kupac, a ne roba.’

Proizvodnju treba sagledavati kroz neprekidna poboljšanja, jer je to uvjet opstanka. Norme zato propisuju ‘planiraj, provedi, provjeri, popravi’, to je krug koji se neprekidno vrti i ne samo u normama i pojmu kvalitete – podsjeća Božidar Ljubić.

Za male tvrtke koje uvode norme kvalitete, njihovo uvođenje ne smije se promatrati kao trošak. Prednosti koje će tvrtka ostvariti uvođenjem sustava upravljanja kvalitetom višestruko će vratiti trud i uložena sredstva.

Kako navodi mr. sc. Miroslav Drljača, direktor sektora prometa Zračne luke Zagreb d.o.o. (ujedno EOQ menadžer i auditor kvalitete i EOQ menadžer i auditor okoliša) američki znanstvenici pokušali su istraživanjem odgovoriti na pitanje pridonosi li certificirani sustav upravljanja kvalitetom prema nekoj normi ISO 9000 poslovnog uspjeha i zaključili su da su organizacije već nakon odluke za prvo potvrđivanje sustava kvalitete uvele promjene koje su povećale profitabilnost poslovanja, i to povećanom kontrolom troškova i prodajom.

Broj certificiranih među četiri stotine najuspješnijih organizacija kontinuirano se povećava; tako ih je 2000. bilo 60, a 2005. godine 109, zaključio je mr. sc. Drljača u istraživanju Kvaliteta sustava upravljanja i poslovna uspješnost u Hrvatskoj. Udjel certificiranih među četiri stotine najuspješnijih tvrtki iz godine u godinu neprestano raste, od 15 posto 2000. do 27,25 posto 2005. godine. Pritom se usporedbom s ukupnim brojem certificiranih može zaključiti da se za sustav kvalitete opredjeljuje sve više ‘malih’ tvrtki, koje prema ukupnom prihodu ne mogu biti među četiri stotine najvećih.

Prema istraživanju mr. Drljače, najveći udjel certificiranih organizacija među najuspješnijima utvrđen je u industriji električnih strojeva i uređaja, industriji hrane i pića, industriji nemetalnih proizvoda, metalnoj industriji i pomorskom prijevozu. Među četverdeset najvećih izvoznika bilo je prosječno 51 posto certificiranih organizacija, a među uvoznicima je bilo 23,3 posto ili 27,7 posto manje. Smanjio li se broj izvoznika na dvadeset najvećih, udjel certificiranih je 60 posto, a kod uvoznika 23,3 posto ili 36,7 posto manje.

Stupanj standardizacije i kvalitete znatno utječe na proces prihvaćanja i ulaska Republike Hrvatske u europske i svjetske gospodarske i druge integracije – navodi mr. Drljača i dodaje: Pritom je važno konstatirati da ulazak u Europsku uniju ne može i ne smije biti strateški cilj, nego sredstvo njegova dostizanja. Kad je riječ o poslovnim sustavima, kvaliteta postupno nalazi svoje mjesto u hrvatskom gospodarstvu i prihvaća se kao poslovna filozofija te pragmatičan pristup.

Na razmjeni informacija i znanja iz područja kvalitete u Hrvatskoj radi nekoliko organizacija: Hrvatski zavod za norme, Hrvatska akreditacijska agencija, Državni zavod za mjeriteljstvo, certifikacijske i konzultantske tvrtke te udruge (Hrvatsko društvo za kvalitetu, Hrvatsko društvo medijalera kvalitete, Hrvatski institut za kvalitetu, Društvo za kvalitetu u zdravstvu, Hrvatsko mjeriteljsko društvo).

Hrvatska je nedavno dobila veliko priznanje za očite pomake u promišljanju o kvaliteti i uvodenju pojma i filozofije kvalitete u svakodnevni život. Hrvatskom društvu za kvalitetu povjerena je organizacija 53. europskog EOQ kongresa o kvaliteti (Europeen Organisation for Quality).