Od sljedeće godine na policama trgovina u EU neće se moći pronaći proizvodi koji obećavaju stopostotnu zaštitu od sunca. Proizvođači se stoga okreću mikrosegmentaciji, doradju krema za sunčanje, dodanoj vrijednosti.
Uz nepodnošljivih 40 stupnjeva u hladu i isparavanje gradskog asfalta ne čudi što svakoliki puk svaku minutu slobodnog vremena nastoji provesti ljenčareći uz obalu gdje puše blagi vjetrić i gdje se sunčeve zrake čine nešto blažima. I onda, suncobran, litre vode, ručnici, ležaljke, luftići, šeširi, sendviči i poneka voćka. Naravno, i tone krema za sunčanje: faktor 50 za lice, faktor 8 za prijepodne, faktor 10 za poslijepodne, ulje za već potamnjelu kožu, sprej za kosu, losion protiv starenja kože, jedan za učvršćivanje i jedan za njegu nakon kupanja. Kako ne bi završili s plikovima od sunca ili, ne daj bože, dobili rak kože, potrošači troše milijarde dolara na proizvode za zaštitu od sunca.
Zvode za zaštitu od sunca premda oni, potvrđeni su znanstvenici, imaju svojih granica. Naime, i kreme s najvišim zaštitnim faktorom ne štite od raka kože. Najbolja je zaštita, slažu se dermatolozi, izbjegavanje sunca od 11 do 15 sati, a u danima kada se temperature penju iznad 30 stupnjeva, i dulje. Kako bi upozorila na štetnost sunčevih zraka, Europska unija traži pomoć i od proizvođača proizvoda za zaštitu od sunca. Točnije, od sljedeće godine na policama trgovina neće se moći pronaći proizvodi koji obećavaju stopostotnu zaštitu od sunca, a proizvođači će s ambalaže morati uklopiti natpise poput ‘sunblocker’. Nedvojbeno je da na taj način ostaju bez aduta u rukavu kad je riječ o uvjeravanju potrošača da odaberu baš njihov brend.
Kako bi se nastavio uzlazni trend prodaje sredstava za zaštitu od sunca, proizvođači su se domislili novim načinima privlačenja kupaca. Riječ je o mikrosegmentaciji i proizvodima s dodanom vrijednošću koje u posljednje vrijeme potrošači biraju radije od običnih losiona ili ulja. Kako je pokazalo istraživanje Euromonitor International, samo u Velikoj Britaniji prošle godine prodaja proizvoda za zaštitu od sunca, investirati u edukaciju potrošača o štetnosti sunčeva zračenja. Kako ne bi sve ostalo na običnom marketingu, neki su se povezali i s neprofitnim udrugama ulazući i pomažući im u prikupljanju sredstava za oboljele osobe. Zahvaljujući svom angažmanu, kompanija L’Oreal Garnier dobila je posebno priznanje British Skin Foundation za svoj brend Ambre Solaire. Stručnjaci tvrde da takvi angažmani ne pomažu samo percepciji brenda već i povećavaju prodajne rezultate, a zahvaljujući dodanoj vrijednosti proizvoda trgovci mogu povećati maržu, što ih dodatno motivira da osiguraju dobar plasman brenda na svojim policama.
U posljednje vrijeme uočava se rast broja proizvoda za sunčanje koji imaju jednaka svojstva poput svakodnevnih krema koje upotrebljavaju potrošači. Primjerice, na tržištu se mogu pronaći kreme ili losioni za sunčanje koji ne samo što štite od zračenja već i učvršćuju kožu, djeluju protiv bora ili sadrže svojstva za vlaženje kože. Ti su trendovi doveli do inovativnih krema poput Beiersdorfove Nivea Sun Pampers Protection Mousse u čijoj se marketinškoj kampanji sve rjeđe spominje zaštitu od sunca, a sve češće osjećaj glatke kože nakon nanošenja. Sličnom su se logikom vodili marketinški stručnjaci pri lansiranju Johnson and Johnson Roc Minesol Actif linije krema za sunčanje protiv bora i za učvršćivanje kože.