Od početka godine osjećao se jak optimizam među gospodarstvenicima, što je rezultiralo rekordnim vrijednostima Hendl-Liderovog indeksa. Uzrok je, kako se sada vidi, rast BDP-a od sedam posto u prvom tromjesečju, rast investicija od 11 posto te potrošnje od sedam posto. Na vrijednost indeksa u prva četiri mjeseca ove godine najviše su utjecala vrlo optimistična očekivanja u idućih šest mjeseci, koja su bila potaknuta dobrim razvojem situacije, vjerojatno povećanjem narudžbi. No, u lipnju indeks pokazuje nastavak pada optimizma, koji je počeo mjesec ranije iako podaci za prvi kvartal svjedoče o pozitivnom početku godine. Razlog nešto nižem optimizmu poduzetnika u protekla dva mjeseca vjerojatno su kašnjenja u plaćanjima, sve više rasprava o izborima za koje se ne može sa sigurnošću predvidjeti što donose, a očekuje se da će u narednih pola godine poduzetnicima biti teže doći do kredita jer je Hrvatska narodna banka zbog pojačane aktivnosti banaka ograničila rast kredita na 12 posto. No, kad se pogledaju podaci za protekli dvije godine, može se ustvrditi da HLIPO pokazuje trend velikog optimizma u prva četiri ili pet mjeseci godine, nakon čega dolazi do pada, što naknadno potvrđuju i vrijednosti BDP-a, koje su redovito niže za drugo nego za prvo tromjesečje.
Bez obzira na pad optimizma, indeks je i dalje u fazi buma u kojoj je ušao prošlog lipnja, a sektori prema jačini optimizma su prijevoz i usluge, graditeljstvo, turizam, trgovina te proizvodnja kao najmanje optimističan sektor. Ukupna industrijska proizvodnja u svibnju bila je 7,7 posto veća u usporedbi sa svibnjem 2006., a u razdoblju od siječnja do svibnja ove godine veća je 8,1 posto nego u istom razdoblju prošle godine. Tijekom ove godine očekuje se tek blago ubrzavanje rasta industrijske proizvodnje, međutim, godišnji rast bi ponovno mogao biti manji od pet posto, što je vjerojatno i razlog pada optimizma u tom sektoru, pa tako HLIPO iznosi samo 105,5 nakon svibanjskih 130,7. U travnju su se u travnju na malo nastavili pozitivni trendovi na mjesečnoj i na međugodišnjoj razini, pa je u odnosu na ožujak promet realno porastao 4,8 posto, a u odnosu na prošlogodišnji travanj 7,1 posto. Takav rast prometa očito je utjecao i na rast optimizma gospodarstvenika, pa je tako trgovina uspjela ostati bez etikete najma.
