Potrošnja struje u lipnju prouzrokuje specifični porast u ljetnoj potrošnji električne energije zbog sve većeg broja klimatizacijskih uređaja.
U 2005. godini 10,5 posto hrvatskih kućanstava imalo je rashladni uređaj, 2006. njihov broj povećao se na 12 posto, a 2007. očekuje se daljnji rast njihove prodaje.
Od 1995. bilježi se rast maksimalnog i minimalnog opterećenja sustava napajanja električnom energijom. U posljednjih se pet godina bilježe specifične promjene u godišnjoj potrošnji struje. Za ljetne mjesece je prije nekoliko godina bila uobičajena najniža potrošnja električne energije u godini, ali taj se trend mijenja. Potrošnja električne energije u ljetnim mjesecima bilježi stalan porast, a od 2002. do 2007. porasla je 24 posto. Prema HEP-ovim podacima potrošnja mjerenja u lipnju povećala se od 2002. s 1,08 na 1,34 milijuna megavat sati (MWh) u odnosu na isti mjesec 2007. godine. Unatoč povećanju potrošnje, ljetni je maksimum potrošnje još dvadesetak posto niži od zimskoga.
Potrošnja električne energije tijekom zimskog i ljetnog dana ima ista obilježja: najniža je noću, lagano raste tijekom dana, a najveća je između 12 i 18 sati, nakon čega ponovno počinje padati. Ljeti, kako dan prilazi kraju, pada i temperatura, manja je potreba za hlađenjem prostorija pa se troši i manje energije, a zimi je situacija obrnuta – zbog pada temperature potkraj dana raste potreba za grijanjem i tako se povećava potrošnja struje.