Posljednje dvije godine u javnosti se razvila ozbiljna rasprava o tome kako Hrvatska može postići ekonomski rast od sedam posto. Tih ‘utopijskih’ sedam posto proglašavalo se znakom da je domaća ekonomija napokon na putu oporavka i ubrzanog priključivanja europskom ekonomskom standardu. Međutim, sve drastične mjere i savjeti koje su ekonomisti nudili Vladi nisu bili potrebni: u prvom kvartalu ove godine hrvatski je BDP na godišnjoj razini bio veći točno sedam posto u odnosu na prethodno tromjesečje.
Ubrzanje rasta od 2,2 postotna boda u samo jednom tromjesečju može imati dva različita tumačenja. Pozitivno je objašnjenje, koje savsim očekivano zastupa Ministarstvo financija, da je potencijal ekonomskog rasta dosad bio podcijenjen i da sada hrvatska ekonomija dostiže stope rasta ostalih tranzicijskih zemalja u Srednjoj i Jugistočnoj Europi. Negativan je pogled na najnovije statističke podatke da je nagli rast zabrinjavajući signal mogućega pregrijavanja ekonomije.
Većina sugovornika smatra da hrvatska ekonomija zasad nije pregrijana i da u kratkom roku ne treba očekivati veće probleme. Ali… Većina ih je također naglasila da bi Vlada trebala aktivnije poduzimati mjere za usporavanje potrošnje (ponajprije proračunske), što je zapravo hlađenje, odnosno usporavanje gospodarskog rasta. Zaključak koji se nameće je paradoksalan: pregrijavanja nema, ali ne bilo nađenih već sada početi s hlađenjem ekonomije. Gospodarstvenici su skeptični prema sadašnjim razinama rasta, odnosno njihovoj održivosti na dulji rok, stoga mnogi dugoročne planove razvoja poslovanja temelje na mnogo nižim stopama rasta gospodarstva.
Glavno je obilježje pregrijane ekonomije visoka stopa rasta ekonomske aktivnosti za koju nema dovoljno proizvodnih kapaciteta u zemlji. Takva situacija dovodi do naglog rasta cijena i kamatnih stopa te rezultira ekonomskom krizom ako kreatori ekonomskih politika ne uspiju svesti gospodarski rast na održivu mjeru.
Jedan od najnovijih primjera su baltičke zemlje. Letonija već osam kvartala zaredom bilježi rast BDP-a veći od 10 posto – njegovi su izvori poplava jeftinih kredita i nagli rast potražnje za nekretninama i uvoznim proizvodima. Posljedica je bila povećanje cijena pa je inflacija dosegla 8,8 posto, najviše od svih članica Europske unije. Zbog tako visoke inflacije Letonija je morala odgoditi planove za uvođenje eura.
Signali koji stižu iz hrvatskoga gospodarstva slični su, ali kontradiktorni. Ekonomski rast se ubrzava, uvoz se povećava brže od izvoza, sve su veći deficit platne bilance i vanjski dug, a cijene nekretnina i dionica bilježe rekordne stope rasta. Međutim, istodobno se stopa inflacije smanjuje (u prvom kvartalu 1,9 posto), a plaće rastu sporije od rasta produktivnosti u industriji, djelomično i zbog visoke nezaposlenosti. Čak su i za negativne signale trendovi pozitivni. Goran Šaravanja, ekonomski analitičar UniCredit Marketsa&Investment Bankinga, smatra da su dobre vijesti diferenciranje, odnosno segmentacija na tržištu nekretnina, na kojemu cijene rastu samo za atraktivne lokacije, i korekcija cijena na Zagrebačkoj burzi u proteklom deset dana.
- Prema podacima kojima raspolažemo ne možemo zaključiti da je hrvatska ekonomija pregrijana. U slučaju pregrijavanja najprije bismo očekivali rast inflacije ili plaća, a toga u Hrvatskoj nema. Kod nas je problem povećanje deficita tekućeg računa i vanjskog duga, bez rasta cijena i bez pritiska plaća na cijene. Ne možemo ipak reći da je hrvatska ekonomija pregrijana u klasičnom smislu – kaže mr. sc. Ljubinko Jankov, izvršni direktor Sektora za istraživanja i statistiku u HNB-u.
Ubrzanje rasta BDP-a i cijena u nekim sektorima ipak zabrinjava ekonomske analitičare.
-
Ne možemo reći da je hrvatsko gospodarstvo pregrijano. Posljednje su stope rasta na razinama na kojima se razvija gospodarstvo regije. No te stope rasta svakako nose i određene rizike jer su prije svega potaknute domaćom potrošnjom – osobnom potrošnjom i ulaganjima, što rezultira većom neravnotežom u bilanci plaćanja – smatra Hrvoje Dolenec, direktor Direkcije makroekonomskih i financijskih istraživanja Raiffeisen Consultinga. S njegovom se procjenom slaže i Mladen Vedriš, predstojnik Katedre za ekonomsku politiku na Pravnom fakultetu.
-
Hrvatska ekonomija nije pregrijana, ali sadašnji ekonomski rast temelji se poglavito na potrošnji i javnim investicijama, a ne na stabilnim ekonomskim fundamentima poput izvoza. Unatoč tome, ne očekujem usporavanje potrošnje jer se ona može financirati ne samo kreditima nego i iz drugih izvora poput prodaje nekretnina i transfera iz inozemstva – smatra dr. Mladen Vedriš.