Reakcije na ideju o državnoj kontroli plaćanja

Najava Ljube Jurčića da će SDP, čim dođe na vlast, donijeti zakon o obveznim rokovima plaćanja, iznenadjuje, mnoge je potaknula na polemiku o tome prijedlogu.

Tehnički gledano, kontrolu rokova plaćanja nije problem ustrojiti, i to je vjerojatno stvarni uzrok neuobičajenoj zabrinutosti neekonomskih polemičara. Informatičke tehnologije s pomoću kojih se može sustavno pratiti kreiranje rokova plaćanja postoje. Banke rade platni promet i najveći dio transakcija u platnome prometu već se obavlja elektroničkim putem.

A Jurčićev je prijedlog da se umreže plaćanja u sustavu platnog prometa s tokovima isporuka robe i usluga uz pomoć poreznih brojeva na platnim nalozima. Direktiva EU i preporuke EU komisije su da rokovi plaćanja, osim ako se slobodno ne ugovori drukčije, ne budu dulji od 60 dana. U Hrvatskoj su ti rokovi formalno još kraći, prema sadašnjem zakonu o obveznim odnosima su 30 dana. No praksa je suprotna vrijedecem zakonu. Svi gospodarstvenici suglasni su u tome da bi najbolje bilo kad bi, prije svih, država poštovala propisane rokove plaćanja jer bi tako onda postupali i svi ostali. Gospodarstvenici podsjećaju na činjenicu da je financijska disciplina bila dotjerana na zadovoljavajuću razinu 2002. godine nakon dolaska na vlast Račanove vlade, ali je u posljednjih nekoliko godina za mandata Sanaderove vlade opet počela slabjeti.

Damir Kuštrak, predsjednik Uprave Medike d.d. i u ranijoj vladi zamjenik ministra financija, kaže: – Kasni se s plaćanjima najviše u zdravstvu i građevinarstvu. U nekim sektorima gospodarstva rokovi plaćanja ostali su na zadovoljavajućoj razini pa vlada šarenilo. No

Slaven Letica, saborski zastupnik, u svojem kritičkom osvrtu na Jurčićev prijedlog o propisivanju obveznih rokova plaćanja ipak priznaje: – Mali poduzetnici i obrtnici glavne su žrtve velike i, često, korupcijski programirane nelikvidnosti. Vjerovnik koji na naplatu svog potraživanja čeka 180 ili više dana spreman je platiti mito ili odobriti ‘diskont’ i do 50 posto! Upravo zbog toga, kad se govori o izvorima i uzrocima velike (političke) i male (službeničke) korupcije, uz neefikasno pravosuđe, ‘šupljikave’ zakone i koruptivnu ljudsku prirodu, jedan je od glavnih makroekonomskih izvora upravo – nelikvidnost – naglašava Letica.

Poduzetnici, osobito manji i srednje veliki, načelno se žale na rastezanje rokova plaćanja, ali konkretno o tome izbjegavaju govoriti – najčešće u strahu da ne izgube velike kupce.

Nelikvidnost u samo nekim sektorima izaziva nelikvidnost i u svim ostalim sektorima, jer poduzetnici u nelikvidnim sektorima nemaju dobavljače samo u svojem sektoru, nego i u ostalima. Neki su se nakon prijedloga SDP-a o uvodenju obveznih rokova plaćanja požurili najaviti da će skratiti rokove plaćanja svojim dobavljačima. Tako je svojem šefu Milanu Bandiću, zagrebačkom gradonačelniku, Slobodan Ljubičić, čelniku Zagrebačkog holdinga, požurio ‘velikodušno’ najaviti da će sada uobičajeni rok od 180 dana, na koji s izvođačima radova potpisuju ugovore, od jeseni skratiti na ‘samo’ 90 dana.

Damir Bulić, direktor Službe financija Kraša d.d., kaže: – Prema sadašnjoj primjeni Zakona o obveznim odnosima, šansu za dugoročno preživljavanje imaju samo proizvođači koji su ili financijski jaki ili ostvaruju znatnu maržu da su u stanju podnijeti vezivanje kapitala na dulji rok. Ako se naplati potraživanja pridoda financiranje repromaterijala, proizvodnje te zaliha gotovih proizvoda, nerijetko se u Hrvatskoj dostiže i razdoblje od godine dana.

Za Kraš d.d. kao stabilnu kompaniju, ali koja se također susreće s problemima koje financijska situacija na ovom tržištu donosi, pozitivno je svako kvalitetno uređenje odnosa. Pri tome mislimo da nije samo administrativno uređenje jedini ispravan put, nego da se treba i efikasnim mjerama pravnog sustava uspostaviti poštovanje ugovorenih rokova plaćanja. U svakom slučaju, bilo bi dobro da se na jednak način tretiraju sve obveze, uključujući i obveze prema PDV-u.

Ne bi bilo nikako dobro da se financijska disciplina pokuša nametnuti uz pomoć PDV-a, smatra Ivan Idžošić, porezni savjetnik u časopisu RIF. Valja upozoriti i na čestu zabluđu, mnogi misle da neispostavljanjem računa odgadaju obvezu plaćanja PDV-a.

• PDV ne ovisi o naplati, nego o prometu, odnosno isporuci. U sustavu PDV-a porezna obveza ne nastaje izdavanjem računa, nego isporukom, neovisno je li račun izdan. U PDV obrascu postoji rubrika u koju se moraju upisati nezaračunane isporuke. To je predviđeno za isporuke koje su realizirane, a iz raznih razloga nije izdan račun. Iz toga se najbolje vidi da porezna obveza nastaje isporukom, a ne ispostavljanjem računa. To znači da porezna obveza ne ovisi ni o izdavanju računa ni o naplati. Ako isporučitelj ne izda račun, čini prekršaj jer ga zakon o PDV-u obvezuje da izda račun, ali su odvojeni prekršaji neplaćanje poreza na isporuku i neizdavanje računa. To znači da se može obaviti isporuka, ne izdati račun, ali utvrditi poreznu obvezu na takvu isporuku. A s druge strane odgovara se zbog toga što nije izdan račun – objasnio je Idžošić.

Đuro Popijač, ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca, tvrdi da u privatnom biznisu nema otezanja s rokovima, osim kad je to uzrokovano nenaplaćenim potraživanjima od velikih državnih poduzeća ili korisnika novca iz državnog proračuna. Popijač kaže:

• S tuđim novcem vole raditi oni koji ne rade s vlastitim kapitalom, nego rade za državna poduzeća, u središnjoj ili lokalnoj državnoj upravi, izvanproračunskim fondovima itd. To su mjesta na kojima se ‘tehničke’ neplaćanja pretvaraju u ozbiljan biznis. A ta je priča zbog toga dublja od toga je li netko likvidan ili nelikvidan – naglasio je Popijač.

Davorin Kobak, predsjednik Uprave HŽ Holdinga, opovrgava Slavenu Leticu, sabor-skog zastupnika koji je u novinskom napisu ustvrdio da HŽ ne plaća 450 dana.

• Prema prihvaćenoj financijskoj politici za 2007. godinu, HŽ-ova matična društva ugovaraju s kupcima naplatu potraživanja u roku od 30 dana beskamatno. Pri ugovaranju radova i usluga za društva ovisna o pojedinim HŽ-ovim matičnim društvima za plaćanje obveza prema dobavljačima predviđeno je beskamatno razdoblje od 60 dana. Iznimka su neka trgovačka društva koja još imaju monopolistički položaj na tržištu (INA, HEP i dr.), gdje je rok plaćanja 30 dana, nakon čega se zaračunava zatezna kamata.

U protekloj godini prosječni je rok plaćanja dobavljačima bio 83 dana.

No ako se zakonom propiše plaćanje u kraćem razdoblju, a da se nakon toga ne poboljša naplata potraživanja, to će za HŽ značiti povećanje troškova zateznih kamata i daljnje probleme s likvidnošću – naglasio je Kobak.

Zaključak je da i dalje mora vrijediti opće načelo da sve ovisi o volji ugovornih strana. Država to načelo ne smije narušavati svojim pretjeranim intervencijama. Uvođenjem kontrole i toka robe i usluga uz pomoć financijske kontrole u sustavu platnoga prometa moguće je kontrolirati i poštovati li se ugovoreni rokovi plaćanja, što opet omogućuje da se u slučaju kašnjenja s plaćanjem intervenira odmah, a ne kao sada nakon dugotrajnog sudovanja, u pravilu tek nakon nekoliko godina. Jurčićev automatizam morao bi slijediti prvi dan nakon što istekne ugovoreni rok.

A uvođenje učinkovite kontrole poštovanja rokova plaćanja moglo bi Jurčiću i SDP-u, nadu li se nakon izbora u prilici provesti svoje ideje, priskrbiti i znatne teškoće.

Među poduzetnicima koji rastežu rokove plaćanja ima i onih koji imaju velik utjecaj na vlast.