Krećemo u osvajanje indijskog tržišta

Kakav je trend u drugom kvartalu i hoće li 2007. napokon biti godina koju će Varteks završiti bez gubitaka? – Trend je i dalje pozitivan i naš je plan ovu godinu završiti u plusu.

Koji bi segmenti trebali povući taj rast? – Najveći fokus stavljamo na maloprodaju, veloprodaju i b2b segment, ključne vidove prodaje koje smo si zacrtali strateškim planom. Glavni cilj, koji smo već postigli, bio je prelazak iz proizvodne u tržišno orijentiranu kompaniju, što znači da radimo ono na čemu možemo najviše zaraditi.

Je li završila prva faza restrukturiranja? U kojoj se fazi Varteks sada nalazi na putu prema stabilnoj i jačoj modnoj kompaniji, što ste si zacrtali kao cilj? – Nezahvalno je odvajati restrukturiranje od razvoja, jer restrukturiranje nikada ne prestaje. S obzirom na to da se tržišni uvjeti mijenjaju iz dana u dan, uspješne kompanije moraju biti spremne na konstantna prilagođavanja. Uvijek nastojimo kao izazov imati velike strateške projekte. Što se tiče konsolidacije core businessa, tu smo napravili mnogo u kontroli troškova i restrukturiranju prihoda te postavili bolje upravljanje poslovnim procesima.

U što najviše ulažete? – U distribucijsku mrežu, nove tehnologije, edukaciju, restrukturiranje stranih tržišta i par- O točnoj lokaciji još ne bih govorio, mogu reći samo da će biti u Varaždinu, a ne izvan njega.

Što će preseljenje na novu lokaciju i nova tvornica značiti za Varteksov temeljni biznis? – Značit će optimalizaciju prostora, implementaciju novih tehnologija i najmodernijih upravljačkih procesa u proizvodnom dijelu. Ne planiramo seliti samo proizvodnju nego kompletnu vertikalnu organizaciju kompanije.

Kako će se to odraziti na stope rasta i profitabilnost kompanije? – To ne mogu precizirati u ovom trenutku, ali naše su stope rasta i danas dobre i odskaču od trenda u djelatnosti. Podigli smo operativnu efikasnost za više od 50 milijuna kuna u dvije godine. Iz gubitka od 24 milijuna kuna ušli smo u operativnu dobit od 28 milijuna kuna, a što se poslovnih djelatnosti tiče od minus 80 milijuna došli smo na minus pet na kraju 2006. Skokovi su ogromni, a prvi kvartal ove godine bilježi još bolje rezultate, koje najbolje ilustrira porast dobiti iz poslovanja za osam puta. Sve naše aktivnosti usmjerene su na to da pozitivan trend zadržimo i dalje, a ove investicije doživljavamo kao dodatni vjetar u leđa.

Kolika je vrijednost svih tih investicija? – Do 2009. planiramo pokrenuti investicije u vrijednosti većoj od dvije milijarde kuna.

Što je cilj investicijskog ciklusa, što želite postati? – U sljedeće dvije godine želimo postati jedan od vodećih i glavnih nositelja razvojnih projekata u regiji. Uložit ćemo u novu lokaciju, staru lokaciju i neke projekte o kojima je još rano govoriti. Kroz sve to planiramo ostvariti taj drugi veliki cilj i pretvoriti Varteks u vodećega regionalnog nositelja razvojnih projekata.

Kako planirate financirati tako ambiciozan plan? – Na različite načine. Koristit ćemo i relativno nove proizvode tržišta kapitala, ušli smo u prvu emisiju komercijalnih zapisa, a planiramo na tom polju i neke dodatne alate s kojima ćemo ozbiljnije ući u drugu fazu financijske konsolidacije, te sredstvima iz poslovanja.

Sada ste u relativno kratkom roku dobili 30 milijuna kuna svježega kapitala od prve tranše komercijalnih zapisa i pet milijuna kuna od prodaje trezorskih dionica. Što ćete učiniti s tim novcem? – Komercijalni su zapisi kratkoročni vid financiranja, tako da to tretiramo kao obrtni kapital za pripremu sezone i kratkoročne investicije, u osnovi za to da sve poslovne procese možemo nastaviti i završiti u planiranom roku.

U rezultatima za prošlu godinu pali su ukupni prihodi u zemlji. Što je bio razlog? – Rasli smo u svim ključnim vidovima prodaje, no ukupni prihodi u zemlji su pali zbog restrukturiranja tržišta te fokusiranja na partnere koji mogu dugoročno pozicionirati i pratiti razvoj naših brendova.

Bili ste nedavno u Kini i Indiji. Kakav je rezultat? – Išli smo pogledati što se događa na tim tržištima, a ostvarili smo mnogo korisnih kontakata i pronašli vrlo kvalitetnog partnera. Plan nam je u sljedećih par mjeseci otvoriti tvrtku u Indiji i svojim brendovima probiti indijsko tržište. Nakon kontakata koje smo ostvarili, definitivno smo uvjereni da tamo ima posla za Varteks.

Proboj hrvatske tekstilne tvrtke na daleko i brzorađuće indijsko tržište s jeftinom radnom snagom zvuči vrlo ambiciozno. Ima li Varteks kapaciteta za to? – Budite bez brige da ćemo bez problema kvalitetno zadovoljiti potrebe kupaca. To su slatke brige.

Imate li slične planove i s Kinom? Što je s ruskim tržištem, koje ste ‘otvorili’ prije dvije godine? – Nemamo konkretne planove kao s Indijom, ali imamo kontakt s jednim vrlo interesantnim dizajnerom. U Rusiji smo također uspostavili kontakte za agenture, prvo moramo pokrenuti showroom, a zasad ne planiramo otvarati tvrtku.

Nešto dulje od dvije godine ste na čelu kompanije koja je tada bila tekstilni mastodont u velikim financijskim i tržišnim problemima. Kad gledate unatrag, što je bilo najzaslužnije u Varteksovoj oporavku? – U ovako velikom sustavu kakav je Varteks i u ovako složenoj djelatnosti kakva je tekstilna industrija, ako stvari gledate dugoročno, a ja ih dugoročno gledam, morate postaviti alate promjene da djeluju sustavno po čitavoj vertikali. Mislim da je to ključ svega što se događa danas. Promjene u poslovnim procesima napravili smo toliko složeno da su uspjele ući vrlo duboko u vertikalnu poslovanja i strukturno promijeniti kompaniju.

Kako bi trebala izgledati hrvatska tekstilna industrija s obzirom na to da je označena kao strateški sektor i u čemu je njena budućnost? – Kad je Philip Kotler gostovao u Zagrebu, na pitanje kakva je njegova percepcija Hrvatske danas odgovorio je da je ne doživljava samo kao mjesto ugodno za odmor nego i kao zemlju koja ima izuzetni potencijal da manufakturna znanja u proizvodnji odjeće iskoristi za nadogradnju marketinškim znanjima i kroz pozicioniranje robnih marki ponudi to kao brend na tržištu. Na taj bi način dugoročno trebalo gledati tekstilnu industriju u Hrvatskoj – kroz razvoj vlastitih robnih marki, implementaciju novih tehnologija, poticanje izvoza… Smanjivanjem lohna u korist punog posla mora se repozicionirati tekstilnu industriju danas u tekstilno-modnu industriju sutra.

Kolika je prednost vlastita proizvodnja tkanina i je li ostvaren najavljeni joint-venture s Talijanima za Tivar? – Proizvodnja tkanina trebala bi biti komparativna prednost, iako ima još mnogo stvari u kojima je i uteg. Predlažemo da se kroz Strategiju tekstilne industrije izrade poticajni programi za primarnu industriju čije je očuvanje bitno dugoročno ne samo za Varteks, nego i za sve velike konfekcione, jer se upravo kroz tu dimenziju možete maknuti od čistoga doradnog posla prema punom poslu i ponuditi razvoj gotovoga odjevnog predmeta, ono što mi nastojimo. Tekstilna će industrija imati ogromnih problema ako lohn ostane u ovom postotku, jer je teško konkurirati jeftinijim zemljama.

Koliki je sada udjel lohna u Varteksu? – Imamo lohn, ali ga kontinuirano smanjujemo i bitno smo ispod prosjeka industrije. Sada smo na manje od 60 posto, a prosjek u Hrvatskoj je 90 posto. Kod lohna postoje veliki problemi i sve je manje partnera s kojima to možete raditi na granici profitabilnosti.

Kakva vam je maloprodajna strategija i planovi u tom segmentu? – Bitno je da s robnom markom imate izlaz na tržište. Na koji način – vlastita prodavaonica, najam, franšiza manje je bitno. Kombiniramo sve opcije. Definitivno mislimo povećavati broj prodavaonica na dobrim lokacijama, tu imamo plan kontinuiranog rasta i ne razmišljamo samo o Hrvatskoj.

Hoćete li biti u Avenue Mallu? Navodno su domaći tekstilci u najvećem budućem šoping-centru izgubili bitku pred stranom konkurencijom. – Nismo sigurni, još se borimo, ovisi o tome što će se događati sa svima koji su bili planirani da budu tamo. Avenue Mall je specifična situacija, ali imamo i neke druge planove o mogućoj suradnji.

Kako planirate dalje jačati izvoz? Zapadnoeuropska vam tržišta kotiraju bolje od regije… – Želimo jačati postojeća tržišta, naročito hrvatsko, i osvajati nova. U 2006. smo rasli više od 30 posto, u prvom kvartalu 2007. i više od 40 posto u Srbiji i BiH i svakako želimo dodatno ojačati poziciju u regiji, gdje imamo ozbiljne planove što se tiče rasta. U prvom kvartalu najviše su rasla tržišta Švedske (više od 100 posto), Njemačke i BiH.

Moglo se čuti da u Srbiji imate u planu neku akviziciju. Tamo upravo kreće novi privatizacijski val, kakvi su vaši planovi? – Jako smo zainteresirani za srpsko tržište po svim osnovama, pa tako i za akvizicije. Naravno da ćemo se u ovom valu privatizacije, ne samo u Srbiji, uključiti u projekte koji nam budu interesantni.

Spominjali su se Jugoeksport, 1. maj Pirot, Robne kuće Beograd… – Teško je konkretnije govoriti o akvizicijama u Srbiji, jer privatizacijski proces pokrenut već nekoliko puta.

Je li povrat kompletne imovine u Srbiju blizu okončanja? – Očekujem da bi taj proces trebao biti gotov do kraja ovog mjeseca. Procijenjena vrijednost te imovine je nešto više od 60 milijuna kuna, za kojim povećavamo temeljni kapital. Sada tek formalno dobivamo mogućnost da se izborimo da tom imovinom počnemo upravljati. Neke ćemo lokacije zadržati, a neke prodati, imamo vrlo jasan plan u vezi toga.

Nedavno je Varteks prodao nešto više od jedan posto trezorskih dionica. Hoćete li ih nastaviti prodavati? – U skladu s razvojnim planovima s vremena na vrijeme ponudimo određeni paket dionica na tržište i tako ćemo raditi i dalje.

Kupuju li veliki institucionalni igrač ili…? – U prvoj smo kotaciji Zagrebačke burze i vlasnička struktura je transparentna. Mogu reći da mi je drago da etablirani i jaki fondovi kupuju Varteksovu dionicu.

Hoćete li vi povećavati svoj udjel? – Da.

Kako se planira provesti radničko dioničarstvo nad Varteksovim dionicama, prema kojim uvjetima? – Radimo na projektu radničkog dioničarstva, ali on je također još u fazi pregovora.

Što želite postići suradnjom s Leonardom Boban? – Želimo suradnju hrvatskog dizajna i Varteks. Mislim da suradnjom s Leonardom možemo izvući win-win situaciju – Varteks kao velik, prepoznatljiv, s dugom tradicijom, širokom mrežom i Leonarda s pristupom koji može biti osvježenje za Varteksove kolekcije, na ročito u ženskom dijelu asortimana, koji se na taj način može dodatno proširiti. Glavni je cilj ući u novu nišu i privući nove kupce.

Je li to prvi korak, planirate li suradnju s drugim dizajnerima ili poznatim osobama kao što to uspješno radi npr. H&M? – Otvoreni smo za suradnju s drugim dizajnerima. Već sada surađujemo s vrlo mladim dizajnerima kroz nagradu Varteks hands i na taj način radimo na promjeni percepcije o Varteksu kao modnoj kompaniji, a ne socijalističkom tekstilnom mastodontu. Interes na Danu karijera i na našim natječajima za posao najbolje govori o tome da se percepcija mijenja.

Kod prošlogodišnjeg potpisivanja ugovora s Agrokom najavili ste još takvih b2b ugovora. Jeste li malo zastali u tom dijelu? – Do kraja godine sklopit ćemo još takvih ugovora. Sada nismo išli u potpisivanje novih ugovora, jer kroz b2b jako intenziviramo šivanje prema mjeri i prvi korak u ovoj godini je bio da se tehnološki bolje opremimo. Prije mjesec dana implementirali smo najmoderniju svjetsku tehnologiju za šivanje prema mjeri i do kraja godine ćemo sigurno potpisati još korporativnih ugovora s velikim poslovnim sustavima.

Ima li još niša o kojima ste razmišljali, trend su u svijetu razni tehnološki noviteti u tekstilnoj industriji? – Razmišljamo o tome i razvijamo i takvu ponudu. Imamo periva odijela, odijela koja se ne gužvaju, ona koja odbijaju zračenja od mobitela itd.

Hoće li i Varteks, u svijetu strategije koja to navodi predviđa, morati smanjiti broj zaposlenih? – Zapošljavat ćemo i otišutati neovisno o preseljenju ili strategiji tekstila, jer tržišno orijentiramo kompaniju.