Oporavak od poslova

Kamen Ingrad u stečaju završit će godinu s 15 do 20 milijuna kuna dobiti. Za preuzimanje je zainteresiran Osijek Koteks, koji je od najvećeg vjerovnika Slavonske banke otkupio 170 milijuna kuna potraživanja. Zanimanje za tu tvrtku još je otprije pokazivala i Nexe grupa Ivana Ergovića.

Vlado Zec, nekadašnji većinski vlasnik Kamen Ingrada, u petak 13. srpnja nepravomoćno je osuđen na četiri i pol godine zatvora zbog malverzacije u kojima je Kamen Ingradu pribavio 34,5 milijuna kuna koristi, a oštetio je za 36 milijuna kuna Županijsku upravu za ceste, nekoliko banaka te osiguravateljskih i faktorinških društava. Iza Zeca je u Velikoj ostala pustoš: zatvoreni kamenolomi, dopola dovršen hotel, stadion pod hipotekom pokraj kojeg strše goli zidovi nikada sagrađenoga trgovačkog centra.

Uz stadion, Zec je htio u veličkim toplicama sagraditi nove bazene, ali ni u tome nije uspio, radovi nikada nisu završeni. Ostavio je gotovo milijardu kuna dugova Kamen Ingrada i tvrtki kćeri, općina Velika u više navrata našla se u blokadi, a Požeško-slavonska županija zbog poslova sa Zecom gotovo je bankrotirala.

Velika je slavonsko mjesto nadomak Požege s 2700 stanovnika, okružuju je polja i planina Papuk na kojoj su smješteni kamenolomi iz kojih se vadi kvalitetan kamen. Kamenolomi su u prošlosti bili temelj gospodarstva u općini Velika, a kako stvari stojte, tako će biti i u budućnosti. Cijelo mjesto izgleda kao da je u njemu stalo vrijeme. S propašću Kamen Ingrada sva gradnja i svi projekti u Velikoj stali su. No prvi dojam je pogrešan, kamenolomi su ponovno otvoreni, općina uspjeva vraćati dugove, a ljudi zaposleni u Kamen Ingradu redovito primaju plaću.

Kada se automobilom iz smjera Požege približava Velikoj, prvo što se u daljini primijeti jest odsjaj velikih stupova stadionske rasvjete. Idući je prizor stadion smješten uz kuće od kojih nijedna nije viša od katnice, do kojeg je trgovački centar čija je gradnja prestala 2004. godine kada je Kamen Ingradu blokiran račun.

Cijelim mjestom, koje nema više od tisuću kuća, dominira nogometni stadion. Novcem Kamen Ingrada klub je dospio u prvu ligu, a kada je novac presušio, nakon šest godina je ispio, bez financijskih šansi za povratak.

Stadion, kojeg se ne bi posramio nijedan prvoligaš, još živi u vremenu Zeca. Njegove su slike još na zidovima, Zec u dresu veličkog kluba, Zec s igračima, Zec u prijateljskom ručkovanju s Franjom Tudmanom… Današnji predsjednik kluba i voditelj proizvodnje veličkog kamenoloma Ivica Kolundić kaže da u Hrvatskoj samo devet stadiona ima noćnu rasvjetu, a jedan od njih je i velički. Što će se dogoditi sa stadionom, na kojem su nastupili njemački prvoligaš Schalke 04 i Spartak iz Moskve, i klubom kada više nema bogatog donatora, nitko ne zna. Općina nema novca ni za grijanje po zimi, a ni županija nije u boljem stanju.

• Htjeli bismo da stadion preuzme HNS i da tu priprema mlade kategorije reprezentacije – kaže Kolundić te dodaje da klub trenutačno nema sponzora jer je u prošlosti praktički jedini bio Kamen Ingrad, a danas preživljavaju od donacija malih trgovačkih kuća koje nisu više od tri tisuće kuna, a glavni sponzor osigurao je 15 tisuća kuna. Kolundić objašnjava da je Kamen Ingrad jedini klub u državi koji na svojim dresovima ne nosi oznaku državne tvrtke, prepušteni su sami sebi. Prema Kolundiću, Zec ne bi ni gradio stadion, hotel i nove bazene da nije imao jamstva HNS-a da će se taj prostor koristiti.

Dio radnika Kamen Ingrada podigao je kredite na nagovor Vlade Zeca, navodno za spas tvrtke, a da bi ih dobili, kuće su stavili pod hipoteke. Novac nikada nisu vidjeli, a jedan od njih, Josip Golić, kaže da je samo potpisao ugovor o hipoteći. Dio radničkih kredita je zatvoren, ali 12 radnika je ostalo kratkih rukava, moraju vratiti dugove, koji su u prosjeku visoki 400 tisuća kuna.

• Zec je od mene tražio uslugu za njega i tvrtku – htio je da dignem kredit na kuću, a on će mi učiniti protuuslugu. Rekao je da će Kamen Ingrad vratiti kredit – kaže Golić, koji danas ne zna koliko su narasle kamate na njegov dug, a prije sedam do osam mjeseci, kada je provjeravao, dug je bio 270 tisuća kuna.

Prevareni radnici odlučili su tužiti Požešku banku, koju je u međuvremenu preuzela Podravska banka, zbog kredita koje je dopustila. Golić tvrdi da je dobio opomenu prema kojoj je dužan 29 tisuća kuna za šest mjeseci, što znači da bi mjesečna rata iznosila 4.830 kuna, a njegova je plaća u vrijeme dizanja kredita iznosila samo 2.500 kuna. Osim toga, u vrijeme kada su radnici Kamen Ingrada dizali kredite Vlado Zec je bio predsjednik Nadzornog odbora Požeške banke. Unatoč tome što je Golić podigao ‘kredit za spas tvrtke’, ostao je bez posla.

• U srpnju 2006. pitao sam Zeca što će biti s kreditom, a on se sa mnom posvađao i nakon toga sam dobio otkaz – kaže Golić.

U siječnju 2007., kada je na dužnost stupio stečajni upravitelj Mikić, vraćen je na posao. Danas je u teškoj situaciji i kaže da će teško moći platiti i odvjetnika. Golić objašnjava da radnici nisu znali što Zec radi te da su imali jako malo koristi od rada za njega.

Gradnja takvoga stadiona stajala oko 70 milijuna kuna, ali ga je Zec putem raznih kompenzacija uspio završiti za mnogo manje novca. Zbog čega je stadion sagrađen u mjestu gdje svi stanovnici ne mogu ispuniti ni istočnu tribinu, ne zna ni Kolundić iako je sa Zecom godinama bio u Upravi Kamen Ingrada.

• Vlado Zec je moj prijatelj. Nikada mi nije rekao nijednu krivu riječ – kaže Kolundić braća Zeca, čovjeka koji je odrastao u Velikoj gdje njegova obitelj i danas živi. Kolundić je bio sa Zecom 10. travnja prošle godine kada je nad Kamen Ingradom proglašen stečaj.

• Zeca je stečaj iznenadio. On do 11 sati nije vjerovao u to jer je rekao da ima jamstva Vlade da stečaja neće biti – prisjetio se Kolundić.

Kamen Ingrad danas posluje u stečaju i ima 320 zaposlenika, a od svih njegovih nekadašnjih dijelova danas rade oba kamenoloma, tvornica betonskih elemenata i građevinska operativa. Tvrtku vodi stečajni upravitelj Ivan Mikić, koji tvrdi da poslovanje ide dobro, a svi radnici primaju plaću na vrijeme. Priznati dug Kamen Ingrada je 700, a Mikić procjenjuje da će biti 750 milijuna kuna kada svi sporovi završe. Kamen Ingrad nije prodan jer je to odlučila skupština vjerovala, a prodaja će se odgadati dok vjerovali ne odluče drukčije. Među najvećim vjerovalima Kamen Ingrada bila je Slavonska banka sa 170 milijuna kuna duga, ali ona je svoja potraživanja prodala Osijek Koteksu za koji se nagada da želi preuzeti Kamen Ingrad. Zanimanje za tu tvrtku još od prije pokazivala je i Nexe grupa. Kamen Ingrad je zajedno sa stadionom procijenjen na 200 milijuna kuna. Stadion vrijedi 66 milijuna kuna, ali nije vjerojatno da će ga itko kupiti, a proizvodni dio Kamena vrijedan je između 70 i 80 milijuna kuna. Kako i na koje je načine Zec dolazio do novca govori i činjenica da je svaki dio nepokretne imovine Kamen Ingrada stavljen četiri ili pet puta pod hipoteku.

• Najveća opasnost za tvrtku su hipoteke koji je mogu raskomadati. U prodaju će ći tridesetak nekretnina i dvadesetak strojeva koji nisu u funkciji proizvodnje – kaže Mikić te dodaje da će se proizvodne cijeline prodavati zajedno. Kamen Ingrad ove će godine, prema Mikićevim riječima, u najboljoj varijanti prije oporezivanja imati od 15 do 20 milijuna kuna dobiti. Mikić je objasnio da Kamen Ingrad ne može opstati jer s dobiti ne može otplatiti ni 25 posto kamata i tvrtka će morati u likvidaciju, a namirit će se dio hipoteke.

Oporbenjak esdepeovac Željko Mataić tvrdi da u Velikoj i dalje vlada status quo te da su svi zabili glave u pijesak i ne znaju kako dalje. Tvrdi da je Zec mogao poslovati onako kako je poslovao jer nijedna kontrola nije reagirala.

• Zec je u Velikoj registrirao desetak fiktivnih tvrtki preko kojih je izvlačio novac, i to je radio godinama – tvrdi Mataić.

Vlado Boban, mladi hadezevac, danas je načelnik Općine Velika i na njegova su leđa pale obveze vraćanja 20 milijuna kuna duga općine i komunalnog poduzeća Komunalac te šest milijuna kuna duga za sportsku dvoranu. Kamen Ingrad, otkad je otišao u stečaj, plaća sve obveze prema općini, ali ipak bi trebalo izvršiti premjere da se vidi koliko se realno kamena vadi, smatra Boban. Dug je općini ostavio bivši načelnik i Zecov jatak Jozo Perić, a stanje je došlo do tolikog apsurda da su čak i oba općinska groblja bila pod hipotekom.

• Dio duga smo vratili, a uspio sam skinuti i hipoteku s općinskog zemljišta. Vlado Zec nas je bacio na koljena, a ljudi u Velikoj su ga voljeli i podržavali – kaže Boban. Situacija u Velikoj nije nimalo ružičasta, a dug moraju vratiti do zadnje lipa iako je bivši načelnik Perić nelegalno izdao mjenice Kamen Ingradu. Tvrtka nikada nije obavila radove za koje je dobila mjenice, ali ih je proslijedila bankama kojima je dugovala. Tada su počeli problemi općine Velika čiji je godišnji proračun šest milijuna kuna. Ove godine općinski je račun bio već dva puta blokiran. Unatoč problemima uspjeli su preko fonda EU EIP pribaviti 800 tisuća kuna za renoviranje vrtića. Velika je danas mjesto bez komunalnog poduzeća koje je završilo u stečaju, smeće vozi tvrtka Tekija iz Požege, a o kanalizaciji nitko ne vodi brigu. Problem bi, prema zakonu, trebala riješiti županija, a ona to ne želi učiniti bez jasnih nacrta koji ne postoje sredstava, ali županija nam već godinu i pol nije dala ni kune tako da nam je dužna šest milijuna kuna – rekao je Boban te dodao da će do lokalnih izbora 2008. vjerojatno uspjeti vratiti cijeli dug. Danas HDZ u općini Velika vodi mlada ekipa ljudi koja nema nikakvih veza sa Zecom, objašnjava Boban. Cijeli općinski proračun namijenjen je vraćanju duga, a prošlu su zimu prosjedili u jaknama jer u općinskoj zgradi nije bilo grijanja, kao ni u vrtiću, a nije bilo ni plaća za zaposlene.

• Poslije mog mandata neće ostati ništa, ja ću samo vratiti dugove – zaključio je Boban. Unatoč svemu Veličani i dalje planiraju svoj razvoj bazirati na kamenolomu koji je najveća industrija u općini. Načelnik Boban spominje da je velički kraj veoma dobar za voćarstvo i sadnju vinove loze, planiraju razvijati turizam na obližnjoj skijaškoj stazi i bazenima veličkih toplica. Gotovo svi mještani Velike imaju mišljenje o nekadašnjem velikom “baji” Zecu. Jedan obrtnik iz Velike, koji je želio ostati anoniman, kaže da je stečaj Kamen Ingrada pomogao Velikoj.

• Tvrtka je bila kao čovjek na aparatima – kaže on i dodaje da je Vlado Zec prije privatizacije u Kamen Ingradu bio direktor. Kao negativnu posljedicu propadnja Kamen Ingrada ističe odlazak 20-ak mladih ljudi u Zagreb, koji su tek trebali osnovati obitelji, što mnogo znači za jedno malo mjesto.

• Za vrijeme Zeca u Velikoj je bilo teško otvoriti obrt jer je on htio sve imati pod kontrolom. Ljudi su imali projekte, ali ih nisu mogli realizirati – naglasio je obrtnik te dodao da su neki članovi HDZ-a željeli da Zec opstane jer su imali dionice Kamen Ingrada. Još jedan čovjek, koji je htio ostati anoniman, je i konobar koji je osobno posluživao Zeca i zna koji su političari s državnog nivoa s njim družili. Čest gost Vlade Zeca bio je predsjednik Mesić, cijela bivša vlast HDZ-a osim Granića, a ministri u sadašnjoj HDZ-ovoj vladi ipak nisu bili toliko bliski sa Zecom. Koji su od njih Zeca posjećivali, njegov nekadašnji konobar nije htio otkriti.

Veličani će još godinama osjećati posljedice Zecova poslovanja. U 2008. godini općina bi trebala biti bez dugova, a tek se očekuje likvidacija Kamen Ingrada i prodaja cijele njegove imovine. Tek tada Velika će moći krenuti od nule.