O liderstvu na Visokom učilištu VERN u Zagrebu

Dijeljenje resursa, znanja i iskustva koje je mentor stekao tijekom života vrlo je važno u izgradnji budućih uspješnih lidera. U Hrvatskoj taj koncept, nažalost, još nije zaživio.

Lidership je riječ za koju u hrvatskom jeziku zapravo nema točnog prijevoda. Najbliže što u našem jeziku odgovara tom konceptu jest ‘vodstvo, vođenje’, ali dio značenja te riječi gubi se u prijevodu. Lidership ne znači samo vođenje nego istodobno podrazumijeva i inovativnost u vođenju, dodanu vrijednost koju takvo vođenje stvara. Vođenje nekog projekta ne znači nužno da je netko ovladao vještinom leadershipa. Znači li to da hrvatska kultura ne prepoznaje odlike koje trebaju imati vođe i sâm čin vođenja cijelog društva, poduzeća ili zajednice u bolju budućnost ili uspješno ostvarenje ciljeva?

Seminar o leadershipu, o tome što je zapravo leadership i kako se oblikuje i nastaje lider te značenju lidera za zajednicu u kojoj djeluje, održavao se ovih dana na Visokom učilištu Vern u Zagrebu. U suradnji s gostima s Georgian Court Universityja iz New Jerseyja studenti s Verna i drugih fakulteta drugih hrvatskih sveučilišta promišljali su kako razviti kvalitete potrebne za leadership i kako biti lider.

Definicija kojom se u najmanje riječi može objasniti što je leadership jest – utjecaj. To je zapravo umjetnost pokretanja drugih da rade za zajednički cilj, bilo u tvrtki, bilo u zajednici. Ovladati vještinama leadershipa znači biti lider u motiviranju i pokretanju drugih – ne samo biti ispred njih nego ih na neki način povući naprijed sa sobom. Kako su to mogli čuti studenti na Vernu, za leadership je potrebno imati točno određenu vrstu lidera. Ako je suditi prema prezentaciji gostiju iz Amerike, lidera, odnosno vođe, možemo podijeliti u tri tipa. Tako postoje lideri koji koriste ljude za odradivanje posla, oni koji rade za zaposlenike i skloni su pokušati odraditi sve sami te oni koji rade uz pomoć drugih i veoma su skloni suradnji. Upravo je potonja vrsta ona koja najuspješnije vodi.

Prije nego što netko počne raditi na tome da postane lider, važno je otkriti na kojem području to može postati, odnosno treba prepoznati vlastite kvalitete i prednosti, uočiti što nam može pomoći da dobijemo bolji osjećaj za identitet i svrhu te odlučiti koje vještine trebamo razviti da bismo bili dobri lideri. Upoznavanje samog sebe iznimno je važno na putu do postajanja liderom, pa je na seminaru o lidershipu predloženo i nekoliko zanimljivih alata koji mogu olakšati prepoznavanje prioriteta koje netko ima u životu. Prioriteti, bilo privatni, bilo profesionalni, lako dolaze do izražaja kad netko pokuša napisati vlastitu osmrtnicu ili govor koji bi o svom životu volio čuti na 75. rođendan.

Da bi mogli shvatiti proces nastanka vode, važno je razumjeti što sve utječe na njegov nastanak i stil kojim će voditi. Tako je studentima koji su pohađali seminar na Vurnu jedan od prvih zadataka bio riješiti test osobnosti kojim su pokušali odrediti svoj stil rada. Sljedeći je korak shvatiti liderovu bit, razliku između karizmatične ličnosti i osobe s integritetom. ‘Karizmatici će privući ljude, ali samo će ih oni s integritetom zadržati’, poznati je citat Johna Maxwella. Integritet je odlika pravog lidera, to je ono zbog čega ga poštuju čak i ljudi koji se s njime ne slažu. U stilu tipičnom za američke poglede na život, studentima je predložen i recept kako biti osoba s integritetom. Da bi netko bio takva osoba, potrebno je u svakoj situaciji napraviti tri koraka: najprije valja napraviti razliku između dobrog i lošeg, zatim djelovati u skladu s prosudbom, čak i u slučaju da je to djelovanje na vlastitu štetu; završni je korak otvoreno reći da djelujemo na temelju svoje prosudbe o tome što je dobro. Jedan od aspekata uspješnog vodenja jest poštovanje vrijednosti važnih osobi tijekom ostvarivanja onog u što vjeruje.

Da bi mogli uspješno prenijeti vrijednosti koje smatraju važnima, lideri moraju biti ne samo osobe s iskustvom i integritetom nego i dobri govornici. Stoga je u sklopu seminara o lidershipu dio bio posvećen i javnom nastupu. Svatko tko želi biti lider, treba imati na umu pet stupova uspjeha u dobrom obraćanju skupini. Važno je dovoljno rano početi planirati nastup, vjerovati u ono što se govori, očekivati realno i isto tako postaviti granice, uvijek se truditi pružiti nešto više publici, i naravno, vježbati.

Mentorstvo, koje u Hrvatskoj još nije posve zaživjelo kao koncept, vrlo je važno za razvijanje budućih uspješnih lidera i pobuđivanje kvaliteta lidershipa u mladima, koji će u vrlo kratkom vremenu postati oni na kojima leži odgovornost za budućnost pojedinih tvrtki i društva u cjelini. Funkcija mentora je u osnaživanju druge osobe dijeljenjem resursa, znanja i iskustava koje je mentor stekao tijekom života. Važno je shvatiti da iniciranje mentorskog odnosa nije samo na iskusnijima nego treba uložiti napor da se pronađe mentor koji može i želi pomoći na područjima koja osoba smatra važnima za svoj daljnji razvoj.

Osim primjene stečenoga znanja u tvrtki u kojoj će osoba jednog dana raditi, seminar je usmjeren i na poticanje dobrovoljnog i rada na dobrobiti zajednice. Lidership se svakako može primijeniti u aktiviranju ljudi za rad na poboljšanju društvene situacije, iako je na tom području možda potrebno najviše truda. Voditi i motivirati ljude kad nema financijske i profesionalne motivacije koju nosi radno mjesto svakako je teže. Ipak, kvalitetni lideri uspjeh će pronaći volontere i sponzore potrebne da bi se ostvarile zamišljene akcije. Zbog toga su studenti na seminaru o lidershipu vježbali i izradu plana potrebnog za provođenje dobrovoljne akcije i način prezentacije plana pred potencijalnim sponzorima te mjerodavnim tijelima koja ga trebaju odobriti.

Važno je shvatiti u čemu je najbolji, za što je rođen. Vjera u sebe najlakše izvire iz razumijevanja talenata kojima osoba raspolaže jer ljudi uvijek najbolje rade onaj posao koji vole, složili su se studenti na seminaru. Ipak, sigurnost pri obavljanju posla dolazi tek s razvijanjem vještina i stjecanjem iskustva.

‘Bit leadershipa je pružiti ljudima koje vodite priliku da uče’, kažu američki studenti ponavljajući riječi motivacijskog govornika sa svog sveučilišta. U njihovoj je zemlji učenje načina razvoja u što bolju verziju sebe čak stvar i obrazovanja na fakultetu, a rad na samome sebi i najvažniji je cjeloživotni zadatak. Potreba za stalnim stjecanjem vještina potrebnih za uspješno vođenje u Hrvatskoj je još rijetkost, što tu inicijativu Verna i Akcije za Zagreb čini drukčijom i svakako donosi promjenu.