Početkom proljeća ove godine došlo je do procvata. Bilo bi više nego banalno da je pritom riječ samo o biljkama – posrijedi je bio procvat telekomunikacijskog tržišta. Naime, kako pokazuju podaci Hrvatske agencije za telekomunikacije, broj prenesenih brojeva u nepokretnoj telefonskoj mreži u samo se mjesec dana, u ožujku ove godine, povećao za čak 33.248.
Iako je samo prenošenje broja, kao što tvrde stručnjaci, telekomima komplicirana i donekle skupa formalnost, dio stručnjaka tvrdi da je upravo taj skok mase prenesenih brojeva s 82.634 na 115.882 prvi pravi pokazatelj procvata tržišta telekomunikacijskih usluga. Čak ni povećanje zasićenosti iznad 100 posto, dakle povećanje broja mobilnih telefona iznad broja stanovnika države, nije tako jasan lakmus bujanja telekomunikacijskog tržišta jer, kao što tvrde analitičari, u nas su iznimno jake razlike između stanovnika pojedinih regija prema prihodima, a u skladu time i prema korištenju telekomunikacijskim uslugama.
Uzrok tog ožujkovog skoka od 33 tisuća korisnika koji žele promijeniti operatera fiksnog telefona zapravo je kopernikanski obrat u glavama korisnika. Za sada, s obzirom na to da nijedan telekom nema srednje baš sve podatke, ne možemo govoriti što je uzrok toj hrvatskoj telekomunikacijskoj seobi naroda. Jesu li to reklamne kampanje koje su pogodile živac prosječnog ili, pak, naprednog korisnika, jesu li korisnici krenuli u promjenu tražeći tek jeftiniju uslugu ili kvalitetu bez obzira na cijenu, saznat ćemo uskoro.
Naime, vjerojatno nijedna djelatnost danas nije toliko dobro opremljena softverima za obradu podataka i njihove različite analize kao telekomunikacije. I kad uskoro dobijemo uvid u te analize, dobit ćemo i odgovor na pitanje zašto se broj prijelaznika gotovo udvostručio u samo tri mjeseca.
Što je nagnalo ljude na ‘seobu’, možda nije jasno sada, na prvu loptu. No, jasno je što će ona prouzročiti još niže cijene, još više tarifnih modela i vjerojatno još kvalitetniju uslugu.
Ipak, bivši monopolist, kao što ga je nazvao član Hrvatske agencije za telekomunikacije kad je o ‘stanju telekom nacije’ održao zapaženo predavanje na konferenciji Mipro, još je daleko od predaje. U fiksnoj telefoni, u kojoj je čak deset operatera, T-Com je držao čak 90,42 posto tržišta javne govorne usluge u nepokretnoj mreži u prvom kvartalu ove godine.
Što ta velika seoba znači u poslovnom smislu? Pokazala je da su tvrtke, ali i privatne osobe, počele shvaćati da su telefonija i pristup internetu samo dio iste usluge – pristupa mreži. Jednostavno, ukida se dosadašnja podjela na ISP-ove (engl. Internet Service Provider – pružatelj internetskih usluga) i telekome, koja tehnički zapravo već desetak godina ne postoji jer ‘žicama’ putuju samo paketi brojeva. Osim toga, samo je jedan telekom znao jasno odvojiti što je prijelaznicima bilo važnije – telefon ili širokopojasni pristup internetu. A upravo su tako bile orijentirane i oglasne kampanje te ponuđeni paketi usluga Iskon Interneta, Amis telekoma, Vodatela i Metroneta.
Seoba bi mogla i signalizirati da se ponuda tvrtke ne smije izgubiti u previše tarifnih paketa. Ipak, prijelaz i kopernikanski preokret zbio se u glavama ljudi koji T-Comu više ne žele plaćati pristojbu za korištenje njegovih postrojenja. Istina je i da je parola o jednom računu za sve pala na plodno tlo i od nje se možda najviše profitirao Iskon Internet, koji je u većinskom vlasništvu tog istog T-Coma. A upravo zato što se prelaskom s T-Comove magente na narancasti Iskonov logotip ne plaća pretplata T-Comu.
Slično kao što se Iskon Internet do sada uglavnom bavio poslovnim korisnicima, isključivo tvrtkama bavio se Metronet. ‘Dajte mi flat-rate na dva megabita u sekundi i ne filozofirajte mnogo’, kao da je bio glavni poklič onih koji su se prebacili k njemu.
Ipak, Metronetova je ponuda revolucionarna, bar u tome što je taj operater prvi od neovisnih koji je ponudio telefoniju i pristup internetu, ali bez mjesečne naknade koju korisnici ostalih alternativnih operatera plaćaju T-Comu. Metronet se tom akcijom, koja još traje, pa se ne znaju njezini kvantitativni učinci, okrenuo kućanstvima, ali tako da se koristi vlastitom infrastrukturom, pa njegov mali korisnici ne moraju T-Comu plaćati naknadu od 70 kuna.
