Pametne kuće već postoje u Zagrebu u naseljima Prekrižju, Srebrnjaku, Bukovcu i Perjavici, a cijena četvornog metra opremljenog stana je između 2.500 i 3.500 eura.
Dok se gradovi bore za vlasništvo nad starom DTK infrastrukturom, građevinski i telekomunikacijski sektor gradnjom pametnih kuća došli su do alternativnog rješenja kako zaobići tu spornu infrastrukturu. Najsvežiji su primjeri stambenoposlovna zgrada u Ilici 191 i urbana vile na Srebrnjaku, potpuno opremljene optičkim telekomunikacijskim kabelima, što stanarima omogućuje korištenje svim digitalnim uslugama. Zgradu je sagradila Ingra, a telekomunikacijski ju je potpuno opremio Vodatel. Možak cijele tehnologije nalazi se u kutiji u predoblu, a stanarima, osim jedinstvenog priključka za telefon, internet i televiziju, omogućuje nadzor i upravljanje preko interneta kućanskim aparaturama, alarmima, sigurnosnim kamerama i ostalim, što smo dosad vidali samo u znanstvenofantastičnim filmovima.
Tvrtka Ingra u svojim novogradnjama naplaćuje postavljanje optičkih kablova između 800 i tisuću eura po stanu, isti se posao u starim građevinama naplaćuje od 100 do 1.500 eura po stanu. Ugrađivanje optičkih priključaka jeftinije je i jednostavnije u novogradnji jer se postavlja nova mrežna instalacija koja ima znatno veći kapacitet, dok je u starim zgradama često potrebna adaptacija, što povećava konačnu cijenu. U pripremi je također gradnja naselja u Sesvetama i Sopnici, čiji će vlasnici stanova odmah pri useljenju imati optički priključak. Dio je to projekta Optika u svakom domu, koji je pokrenula nova tvrtka u vlasništvu Holdinga – Digitalni grad.
No, na tržištu postoji i nekoliko sustava pametnih kuća i stanova čija je inteligencija na višoj tehnološkoj razini. Primjerice, zamislite scenarij: Zima je. U šest sati ujutro budi vas alarm s vaše omiljene radiopostaje. Dok se u sobi rasvjeta ili, pak, dizanje roleta prilagođava vašim očima, u dvorištu se pali podno grijanje koje umjesto vas otapa snijeg i led. U 6.30 voda u kupaonici već je ugrijana i čeka vas jutarnje tuširanje. Dok se tuširate, sobna temperatura automatski se diže na ugodna 22 stupnja Celzijeva. Obavili ste jutarnju higijenu, a u dnevnoj sobi čeka vas topli napitak. Nakon što ste čuli jutarnje vijesti sa svoje omiljene radiopostaje, spremni ste za odlazak na posao. Pri povratku s posla također vas dočekuje scenarij koji ste unaprijed programirali. Iako će mnogi pri spomenu takvog scenarija pomisliti da je riječ o kući Billa Gatesa, situacija je bitno drugačija. Na tržištu postoje hardversko-softverski sustavi čije se cijene kreću od tisuću eura do nekoliko tisuća, ovisno o željama kupaca koliko uređaja žele ugraditi.
Takve kuće već postoje u Zagrebu u naseljima Prekrižju, Srebrnjaku, Bukovcu i Perjavici, a cijena kvadrata je između 2.500 i 3.500 eura. Želite li, pak, u svoj već postojeći stan ugraditi standardni sustav Pametni dom, morat ćete izdvojiti od 60 do 120 eura po kvadratu, a cijena pada što je kuća veća. Cijena je ista i za profesionalnu primjenu u restoranima. Postoji i light paket sa smanjenim funkcionalnostima, namijenjen stambenim zgradama, koji se može ugraditi već za 20 do 30 eura po kvadratu. Sustavi koje Pametni dom kontrolira i objedinjuje su regulacija rasvjete, upravljanje roletama, regulacija klime, regulacija grijanja, protuprovalni alarm, vatrodajni sustav, sustav za detekciju plinova, sustav protiv poplave, multimedijalni, videoportačioni, upravljanje ventilima, videonadzor, regulacija ventilacijskog sustava, sustav multimedije, regulacija/kontrola ulaza – ulaz u stan bez ključa, bežična mreža sa sigurnosnim postavkama, inteligentno softversko upravljanje domom kad u domu nema nikoga (kratki izlaz, vikend-program, odlazak na spavanje), jednostavna izrada scena. Iza svega stoji zagrebačka tvrtka Smartka i riječ je o potpuno hrvatskom proizvodu. Sustavom se upravlja uz pomoć zaslona osjetljivog na dodir ili, pak, mobilnog telefona. Dovoljan je jedan pritisak da se situacija u cijeloj kući promijeni.
Primjerice, scena ‘romantika’ programirana je tako da se role te zatvaraju, svjetla prigušuju, a u sobi zasvira lagana glazba. U sceni ‘kino’ pali se plazma ili se spušta platno za projektor, role te se spuštaju i svjetlo gasi u toj sobi, a, primjerice, u kuhinji, ostaje upaljeno. ‘Odlazak na spavanje’ – kuća nakon nekoliko minuta gasi svjetla, spušta odabrane role te podešava grijanje ili hlađenje. Ujutro pali svjetla i podiže role te nježno budi stanara u naručeno vrijeme tihom glazbom. ‘Godišnji odmor’ – kuća zatvara role te gasi svjetla, isključuje vodu i plin, aktivira alarm i zaključava ulazna vrata. Mogućnosti su neograničene. Bilo koju scenu može se modificirati ili programirati na nekoliko pritiska na ekran osjetljiv na dodir.