Financijske usluge

Privatnici koji kvalitetno obavljaju posao moći će raditi u bilo kojoj državi EU. I potrošači će osjetiti prednosti jer će se tržište liberalizirati, jačat će konkurentnost, a time i kvaliteta usluga. Takva mogućnost zahtijeva veliku pripremu hrvatskih poduzetnika.

I pak se kreće, komentar je mnogih na prošloj jedno otvaranje novih šest poglavlja u pregovorima s Europskom unijom. Pod predsjedanjem Njemačke, nakon nekoliko mjeseci stanke, Hrvatska je, kažu neki, korak bliže europskoj obitelji. ‘Sitnica’ koja je priječi je 25 novih mjerila čijim se ispunjenjem uvjetuje privremeno zatvaranje poglavlja: Pravo poslovnog nastana i pružanja usluga, Pravo trgovačkih društava, Financijske usluge, Informacijsko društvo i mediji, Statistika te Financijski nadzor.

Iznenađenja nema, smatraju pregovarači. Vijeće Europske unije na papir je stavilo preostale obveze iz tih poglavlja, a dobivena mjerila vrlo su konkretna i najvećim dijelom zakonodavnog karaktera, a ne reformskog. Samim time moguće je i njihovo brže ispunjenje jer nisu potrebni, primjerice, akcijski planovi reforme pravosuda ili programi restrukturniranja brodogradnje koji putnicima u Bruxelles zadaju glavobolje. Upravo zato planira se udovoljiti zahtjevima EU do polovice ili kraja sljedeće godine, prijelaznih razdoblja neće biti, a sve izmjene zakona stupit će na snagu danom ulaska u EU, barem kad je o spomenutim poglavljima riječ. Kad je riječ o sredstvima potrebnim za usklađivanje, iznos je nemoguće procijeniti, ali poznato je da će dobar dio biti utrošen na jačanje administrativnih kapaciteta.

Negativne učinke osjetit će nekvalitetni radnici i kompanije jer će tvrtke i građani iz Europske unije moći sudjelovati na hrvatskim natječajima. Samostalno zaposlenim osobama otvoreno je cijelo tržište, pa se tako, primjerice, privatnicima koji kvalitetno obavljaju posao nudi mogućnost da rade u bilo kojoj državi članici EU. S druge strane, potrošači će osjetiti nemjerljive prednosti jer će se tržište liberalizirati, jačat će konkurentnost, a time i kvaliteta usluga – kaže Petrović te dodaje da takva mogućnost zahtijeva veliku pripremu hrvatskih poduzetnika, koji će uskoro moći osjetiti oštricu konkurencije.

Negativne učinke osjetit će nekvalitetni radnici i kompanije jer će tvrtke i građani iz EU moći sudjelovati na hrvatskim natječajima, ali praksa pokazuje da samo postojanje zakonodavnog okvira koji omogućuje mobilnost ne znači da će se mnogo radnika preseliti u drugu državu. Kratkotrajni šok mogao bi nastupiti u trenutku ulaska u EU jer će se hrvatsko gospodarstvo susresti s gospodarstvima država koja već znaju igrati prema pravilima, ali upravo zato je potrebno uložiti maksimalne napore kako bi se naučile koristiti prilike koje nudi unutarnje tržište Unije.

Hrvatsko državljanstvo bit će nužno samo na poslovima javne službe (npr. vojska, pravosuđe, policija), a znanje hrvatskog jezika samo na poslovima gdje je to potrebno radi zaštite potrošača, poput pružanja liječničkih usluga. Priznavanje profesionalnih kvalifikacija u reguliranim profesijama za građane EU odnosi se i na sastavljanje liste profesija koje Hrvatska želi regulirati i tako omogućiti obavljanje tih djelatnosti svojim građanima u EU, a na preliminarnom ih je popisu trenutačno 180 s naznakom rasta. Turistički vodiči su, primjerice, specifičan slučaj. Španjolski će se vodič tako moći brinuti o grupi turista na cijelom teritoriju Hrvatske, osim na posebnim lokalitetima koje će proglašiti struka i na kojima će turiste moći voditi samo hrvatski vodiči s posebnom stručnom nacionalnom kvalifikacijom.

Jedno od mjerila za zatvaranje tog poglavlja je i izmjena Zakona o odvjetništvu. Strani odvjetnici moći će pružati konzultantske usluge, ali ne i zastupati klijente na hrvatskim sudovima, a nastanit će se moći pod profesionalnom titulom iz države iz koje dolaze, odnosno gdje su položili pravosudni ispit. Hrvatski će odvjetnici u npr. Barceloni moći obavljati djelatnost pod nazivom ‘odvjetnik’, a ne ‘abogado’, što će potrošačima biti jasna informacija – kaže Petrović.

Zahtjev EU je i liberalizacija poštanskih usluga, pa se tako do ulaska očekuje smanjenje monopolja Hrvatske pošte, koja će prednost zadržati samo na pošiljkama do 50 grama, a ne kao do sada na 100 grama. Usklađivanje u tom poglavlju teče paralelno s istim procesom u državama članicama, jer je prva direktiva o uslugama donesena prošle godine, zbog čega je, kaže Petrović, proces s jedne strane otežan, ali s druge se strane pojavila prilika za konzistentno usklađivanje.

Kad je riječ o poglavlju Pravo trgovačkih društava, mjerila se odnose na usvajanje Zakona o trgovačkim društvima i usklađivanje s Direktivom o preuzimanju dioničkih društava na način da se donesu pravila koja će onemogućiti zloupotrebu u stjecanju kontrole i tako zaštiti dioničare, treću stranu te funkcioniranje trgovačkih društava. Zakon o računovodstvu, kao jedno od mjerila, mora omogućiti da temeljna računovodstvena pravila u Hrvatskoj budu jednaka kao u državama članicama EU, dok je usklađivanje na području revizije, kao četvrto mjerilo, vrlo važno jer je u trenutku donošenja Zakona o reviziji nova europska direktiva tek stupila na snagu – objašnjava Petrović.

Izmjene zakona uključuju osiguranje kvalitete kroz provjeru kvalitete obavljanja revizorskih usluga te rješavanje pitanja javnog nadzora nad obavljanjem revizorskih usluga, vjerojatno kroz regulatorno tijelo. I dok na području revizije Hrvatska nije u dovoljnoj mjeri usklađena, za poglavlje Statistika stanje je ocijenjeno dobro. Zlatan Fröhlich, predsjednik zagrebačkog ogranka HGK i glavni pregovarač za to poglavlje, kaže da su dva dobivena mjerila bila očekivana.

Statistika poljoprivrede bitna je zbog toga što se na temelju nje odobravaju sredstva pomoći iz europskih fondova, a dostavljanje nacionalnih računa, odnosno prikupljanje podataka na tri NUTS 2 razine (statistička podjela Hrvatske na tri regije) osnova je za praćenje razvijenosti, pa samim time i privlačenje sredstava iz strukturnih i kohezijskih fondova EU. Teško je reći koliko će sredstava biti potrebno za čitav proces. Cijela statistika sudjeluje u proračunu sa 60 milijuna kuna na godinu, što neće biti dovoljno, ali dobiveno je određeno jamstvo za zapošljavanje novih djelatnika, a dio sredstava može se osigurati i kroz fondove, poput IPA-e – objašnjava Fröhlich.

Iako je podjela Hrvatske na tri regije izazvala veliku buru, Fröhlich kaže da je u toj konstelaciji osigurano milijardu eura više te da je i dalje otvorena mogućnost da se nakon tri godine pregovora o novoj podjeli. U svakom slučaju, državni će aparat osjetiti opterećenje jer će se morati provoditi više istraživanja i anketa na terenu zbog specifičnosti poljoprivrede kao sektora, a važna će biti i edukacija i standardizacija na razini svih ministarstava koja će Državnom zavodu za statistiku dostavljati podatke. Aktivnosti su već krenule, a sljedeći su korak tehničke konzultacije u Bruxellesu kako bi se iskristalizirali konkretni zahtjevi EU.

Poglavlje je jednostavnije od drugih, ali zahtijeva velika ulaganja – napominje Fröhlich. Još jedno od poglavlja koje će zahtijevati velika ulaganja je poglavlje Financijske usluge, koje pretpostavlja usmjeravanje velike pažnje na usluge klijenata. U Središnjoj depozitarnoj agenciji tako rade na uspostavi posebnog fonda koji bi bio namijenjen kompenzaciji gubitaka malih ulagača. I dok se na tržištu EU iznos koji se može kompenzirati malom ulagaču kreće od oko 20 tisuća eura, u Hrvatskoj još nije poznato kolika će biti ta cifra.

Mali ulagač, u svakom slučaju, imao bi pravo na naknadu ako brokerska kuća iz određenih skrivenih ili ne-skrivenih razloga ne može ispuniti svoje financijske obveze prema klijentima. Naknadu će dobiti ako im se ne mogu vratiti vrijednosni papiri koje brokerska kuća drži za račun klijenta, a istodobno ne postoji mogućnost da se u kratkom vremenu takva situacija promijeni, objašnjavaju u SDA. Prema najavama predsjednika Uprave Hanfe, Ante Samodola, velik posao čeka i brokerske kuće. One će trebati povećati temeljni kapital, što je ionako već trebalo učiniti, jer se sadašnja razina nije mijenjala od 1997. godine.

No, prema EU regulativi, brokerske kuće će morati raditi na nizu dodatnih prilagodbi, koje bi prema nekim računima stajale oko dva milijuna eura, dok je cijena prilagodbe brokerskih kuća unutar EU bila oko 20 milijuna eura. Upravo iz tog razloga već je sada jasno da više neće biti lako otvoriti brokersku kuću, jer će se od svake zahtijevati da u startu bude prilagođena. Cijena prilagodbe onih koje već rade na tržištu ovisit će o sadašnjoj razini prilagodbe. Pa bi tako prema računici nekih brokerskih kuća koje već dulje vrijeme posluju na tržištu, godišnja cijena prilagodbe, koja se primjerice odnosi na risk menadžment ili informatičku prilagodbu, bila oko dva milijuna kuna.

Za prilagodbu u poglavlju Informacijsko društvo i mediji, kaže glavni pregovarač Miroslav Kovačić, tajnik Središnjega državnog ureda za e-Hrvatsku, najviše će sredstava biti potrebno izdvojiti za izradu novog zakona o elektroničkim komunikacijama i podzakonskih akata i to oko dva milijuna kuna, dok ostale izmjene neće iziskivati veća izdvajanja. U velikoj je mjeri zakonodavstvo usklađeno s europskim, ali prije zatvaranja trebat će dovršiti usklađivanje koje se odnosi na elektroničku komunikaciju, trgovinu, potpis, informacijsku sigurnost i elektroničke medije te s Direktivom o televiziji bez granica – kaže Kovačić te dodaje da će biti potrebno osigurati administrativnu sposobnost za provedbu kao i dovršiti predviđene revizije zakonodavstva iz područja audiovizualnih medija.

Kad je riječ o Zakonu o HRT-u, najavljene su aktivne konzultacije tijekom godine u vezi postupka izbora članova Programskog vijeća HRT-a sa stručnjacima OSCE-a, Vijeća Europe i EK, kako bi se izradila detaljna analiza uloge civilnog društva u radu tog tijela. Također, do kraja godine u planu je i završetak prijedloga Strategije prelaska s analognog na digitalno emitiranje radijskih i TV programa.

Očekujemo da će Hrvatska agencija za telekomunikacije uskoro završiti izradu novog plana digitalnih televizijskih frekvencija. Time smo potpuno uskladili aktivnosti s onim što se radi u EU, gdje je dana preporuka članicama da se analogno odašiljanje televizijskih programa (ili njihova distribucija) potpuno ukine 2012. godine – objašnjava Kovačić te dodaje da je u Hrvatskoj pokrenuta inicijativa za subvencioniranje nabave adaptera, prema uzoru na iskustva EU članica, kako bi se ubrzalo tranzičko razdoblje u kojem postoji istovremeno odašiljanje televizijskih programa u analognoj i digitalnoj tehnologiji.

Pojacane aktivnosti, tvrdi Kovačić, neće nužno rezultirati i povećanjem administrativnih kapaciteta, iako će se u usklađivanje zakonodavstva ulagati mnogo energije. Zakon o elektroničkim komunikacijama složen je propis i bit će potrebno dosta rada, a pošto su zakoni iz područja medija osjetljive prirode, morat će se osigurati sudjelovanje svih zainteresiranih strana i transparentnost donošenja odluka – kaže Kovačić te dodaje kako bi najviše koristi za hrvatsko gospodarstvo mogli donijeti zakoni koji reguliraju elektroničko poslovanje i elektroničke komunikacije. O koristima prilagodbe hrvatsko gospodarstvo moći posvjedočiti tek nakon ulaska u EU, prije čega prestoji još dosta posla.

Da nije sve samo u rukama hrvatskih pregovarača pokazat će i jesen, kad će se moći uspostaviti učinkovitost Portugala kao predsjedavajuće zemlje u usporedbi s Njemačkom. Neki smatraju da bi za Hrvatsku bilo bolje da sa svoje strane požuri s pregovorima, jer od početka 2008. na čelo Unije dolazi Slovenija. U svjetlu dobrosusjedskih odnosa Slovenija će nastojati svoje bilateralne probleme s Hrvatskom riješiti preko pregovora, ali najgore što se može dogoditi je usporavanje procesa pregovora, jer je europska mašinerija uvijek u pogonu.