Protekl je tjedan na domaćem deviznom tržištu protekao u znaku aprecijacijskih pritiska na kunu. Velika potražnja za kunskom likvidnošću na međubankarskom tržištu u vrijeme krakom je roku podigla kamatne stope i snažno utjecala na tečaj EUR/HRK. Tečaj je pokušavao probiti razinu od 7,30 kuna za euro, najnižu razinu ove godine, ali zbog općih kretanja i smanjenja ponude deviza još znatno iznad pošlogodišnjih razina istog razdoblja.
HNB je na povećanu potražnju na posljednjoj obratnoj repoaukciji odgovorio i s odbijanjem dijela ponuda, što je posljedica toga da pokazatelji upućuju na relativno dovoljnu kunsku likvidnost na razini sustava. Ipak, segmentiranost novčanog tržišta, na kojem dio sudionika generira veliku potražnju, utjecala je na prošlotjedna kretanja.
Središnji događaji koji je utjecao na kretanja na svjetskim deviznim tržištima bio je prošlotjedni sastanak FED-a, odnosno objava izvješća o gospodarskom rastu, inflaciji te odluka o razini referentog kamatnjaka koji se u skladu s očekivanjima zadržao na dosadašnjim razinama, 5,25 posto. Blagi oporavak američke valute spram eura bio je kratkog vijeka jer su na kraju tjedna snažni deprecijacijski pritisci pogurali tečaj i iznad razina od 1,35 dolara za euro.
Razlog takvih kretanja valjalo je potražiti u spekulativnim tumačenjima budućih potaza FED-a i očekivanjima da bi u drugoj polovini godine inflatorna kretanja mogla potaknuti na smanjenje referentnog kamatnjaka.
