Sa svega šest zaposlenih, Vitis se nametnuo kao važan dobavljač aditiva, sitnoga ambalažnog materijala i pomoćnih sredstava za industriju, pretežito prehrambenu.
Kad je 1992. godine varaždinski diplomirani enolog Mladen Mišak osnivao poduzeće Vitis, već je i nazivom tvrtke (vitis vinifera L., latinski naziv za europsku vinovu lozu – op. a.) naznačio da će glavnina njegovog poslovanja biti u programima za vinogradarstvo i vinarstvo. Za svu potrebnu vinogradarsku i vinarsku opremu, Mišak je kolegama ponudio i razna pomoćna sredstva, kao i lozne cjepeve.
No, gospodarsko ozračje u eri opće nelikvidnosti ubrzo je Mišakovo poslovanje dovelo pred alternativu: ili ugasiti poslovanje prema prvotnim zamislima ili ga preorientirati u tržišne niše koje su nudile ne samo preživljavanje već i razvoj. Odabravši ovaj drugi, mukotran put, Mišak je danas svoj Vitis, sa šest zaposlenih, doveo do statusa važnog dobavljača aditiva, ambalažnog materijala i pomoćnih sredstava, uglavnom za prehrambenu industriju.
Iako je bilo ratno vrijeme, početkom 90-ih godina, kaže Mišak, i mali vinari počeli su tražiti svoje mjesto pod suncem, od kojih su oni najbolji s godinama postali doista i cijenjena imena i vinarski brendovi, dok je veći dio novopečenih vinara, kao i PIK-ova, uvelike svojim neposlovnim ponašanjem bilo pred propašću, što ih je činilo vrlo riskantnim partnerima i dužnicima.
- U godinama prije uvođenja PDV-a mnogi su od takvih subjekata zloupotrebljavali tadašnji sustav narudžbenica izjavama da roba služi za reprodukciju ili dalju prodaju, što ih je oslobodilo poreza na promet. Takvim su makinacijama počeli varati državu, pa onda i nas dobavljače, a zbog teškoća s naplatama i većih iznosa od državnih kombinata poput PIK-ova Kutjevo, Đakovo, Orahovica, Jasenje i drugih morali smo napustiti taj bezizgledan posao i preorientirati se tamo gdje vrata uspjeha nisu bila zatvorena. Mogu reći da smo upravo zahvaljujući i proizvodima kojima smo se do tada bavili, a koji su imali svoju primjenu i izvan vinogradarstva i vinarstva, uspjeli naći novi smjer poslovanja. Riječ je o tzv. pomoćnim sredstvima za filtraciju, kao što su kiselgur, perlit i celulozna vlakna, koji imaju svoju primjenu i u pivarstvu, farmaciji i sličnim procesnim industrijama gdje je potrebna visoka razina i kvaliteta filtracije.
Vitis je pronašao kupce za svoj široki program biljnih ekstrakata i začina u raznim oblicima u segmentu proizvodnje kozmetičkih preparata i dodataka hrani u vidu raznih multivitaminskih preparata, a na tom rastućem tržištu kupci su Belupo, Biofarm i drugi.
Posebno važnim potezom Mišak ocjenjuje osnivanje tvrtke kćeri BOV d.o.o. u Ljubljani, čiji je udjel zajedno s izvozom odnosno re-eksport u druge zemlje iznosio oko 40 posto od prošlogodišnjih 11,3 milijuna kuna ostvareno u ukupnom prihoda Vitis. Na slovenskom tržištu glavni Vitisov kupac je objedinjeni sustav Droga-Kolinska, koji preko Vitisa nabavlja dio aditiva za prehranu koje kao sirovine ugrađuje u svoje mješavine i gotove proizvode, a tu su još i proizvođač ekstrakata Etol, kao i proizvođač delikatesnih prerađevina od povrća i voća Eta iz Kamnika. Govoreći o tom segmentu tržišta, Mišak dodaje da su se odnosi čak popravili ulaskom Slovenije u EU te da se re-eksport većine robe koju prodaje slovenskim partnerima obavlja gotovo bez ikakvih teškoća.