Pola tržišta pripada Dalmacijacementu, pola dijele Našicecemnt i Holcim

Situacija s tržišnim udjelima triju cementara godinama je nepromijenjena. Našicecemnt prostor za brži rast vidi na susjednim tržištima, a Holcim u novim vrstama cementa.

Vlasnici cementara u Hrvatskoj već godinama su među vodećim investitorima u gospodarstvu. Investira se u zaštitu okoliša, nove pogone, ali i preuzimanja manjih tvrtki i to sve kako bi se uzeo što veći dio tržišnog kolača vrijednog oko dvije milijarde kuna. Objava Državnog zavoda za statistiku da su građevinski radovi u Hrvatskoj u prva četiri mjeseca ove godine bili 5,5 posto veći u usporedbi s radovima iz prva četiri mjeseca 2006. godine najviše je razveselila upravo vlasnike triju domaćih cementara – Dalmacijacementa, Našicecemnta i Holcima (Koromačno) Hrvatska.

Razlog je jednostavan. Cement je osnovni sastojak betona, koji je nakon vode drugi najkorišteniji proizvod na svijetu. Prema podacima HGK-a, prošle godine u Hrvatskoj je proizvedeno 3,6 milijuna tona cementa, a proizvođači daju procjene o vrijednosti tržišta od dvije milijarde kuna. Od 3,6 milijuna tona koliko je prošle godine proizvedeno, 2,8 milijuna tona otpalo je na domaće tržište, dok ostatak otpada na izvoz, najviše u BiH. Hrvatska uvozi samo 10 posto potrošenog cementa, što je i europski prosjek, a uvozi se iz Italije, Austrije, Slovenije, Mađarske i BiH.

Najveća domaća cementara je Dalmacijacement sa 760 zaposlenika, koja od 2005. godine posluje u sklopu meksičke multinacionale korporacije Cemex. Kapaciteti peći u toj cementari su oko 1,9 milijuna tona na godinu, a u 2006. ostvarila je prihod od 995 milijuna kuna. U prvom tromjesečju 2007. godine cementara je ostvarila dobit od 39,6 milijuna kuna. Riječ je o znatnom povećanju prihoda i dobiti jer je u istom razdoblju prošle godine dobit bila i dvostruko manja – 16,1 milijun kuna. Ukupni prihod za prvo tromjesečje je s prošlogodišnjih 189,7 milijuna kuna porastao u prva tri mjeseca 2007. godine na 242,7 milijuna kuna.

U Dalmacijacementu objašnjavaju da je rezultat poslovanja u prvom tromjesečju u sklopu planiranog te da je rast bio očekivan. U odnosu na isto tromjesečje prošle godine prihodi od prodaje bilježe porast od 36 posto na domaćem tržištu i 27,4 posto na inozemnom tržištu. U konkretnim brojkama to znači da je od prodaje u prvom tromjesečju ostvaren prihod od 241,05 milijuna kuna, od čega na domaće tržište otpada 152,7 milijuna, a na izvoz 87 milijuna kuna.

• Naša distribucijska mreža naša je prednost. Koristimo sve vrste transporta za opskrbu svojih kupaca: kamione, željeznice, brodove te kombinirani transport. Većinom isporuku obavljamo sami u suradnji s pouzdanimi partnerima. U protekle dvije godine povećali smo broj terminala za rasuti cement u regiji (Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Crna Gora) i imamo 11 skladišta za uvrećeni cement. Sada povećavamo kapacitet dvaju terminala za rasuti cement i uključujemo sve terminale u Cemexovu IT mrežu. Planiramo podržati distribucijsku mrežu gdje god će to biti potrebno za poboljšanje opskrbe – rekla nam je glasnogovornica Dalmacijacementa Žanina Žigo.

Kao prednost ističe i veliki postotak zaposlenika s visokom stručnom spremom, među kojima je i popriličan broj menadžera sa završenim MBA studijima. Iako uvjerljivo drže li proizvodnju novih vrsta cementa prilagođenih specifičnim potrebama kupaca.

• U 2005. godini proveli smo postupak dobivanja certifikata za naš cement prema europskoj normi HRN EN 197-1:2003, prema kojoj se kontrolira i certificira cement. Time je zao- kružen niz zakonskih promjena vezanih uz građevinsku regulativu koja se odnosi na proizvodnju i primjenu cementa te se nadamo povećanju izvoza. Kao ciljana tržišta vidimo i Sloveniju, Mađarsku i Austriju – rekla nam je glasnogovornica Nexe grupe Silvija Tomljanović.

Našice cement također posjeduje i certifikat upravljanja kvalitetom ISO 9001 te certifikat zaštite okoliša ISO 14001, koje smatra nužan za poslovanje. Što se tiče poslovanja Nexe grupe u 2006. godini, glavno je obilježje bilo dalje širenje Grupe ulaganjem u proizvodnju betona i agregata, zadržavanje pozicija na tržištu cementa i vapna te jačanje pozicije u niskogradnji i visokogradnji.

Svjesni da samo stalnim ulaganjem mogu konkurirati stranim grupacijama koje su im glavni konkurenti na domaćem tržištu, u Našicecementu kontinuirano investiraju u povećanje kvalitete i kapaciteta. Najvrednije ulaganje u 2006. bilo je investiranje u gradnju novog mlina cementa 3, ukupne vrijednosti 66,5 milijuna kn. Tim projektom povećan je kapacitet mljevenja, čime su stvorene dodatne mogućnosti za brzu i kvalitetnu isporuku cementa u sezoni kada je povećana potražnja za dnevnom otpremom. Naime, u dosadašnjem procesu proizvodnje s dva postojeća mlina u sezoni se otežano pratila dinamika potreba tržišta, a s novim mlinom proizvodnje 100 tona u satu može se zadovoljiti sve potrebe tržišta. Za 2007. godinu u planu su dalja investicijska ulaganja. O konstantnim ulaganjima govori i podatak da je Našice cement prije rata imao kapacitet 500 tisuća tona, a danas je jedna od tehnološki najmodernijih tvornica u regiji, s kapacitetom od milijun tona. Budući da svoje proizvode distribuiraju cestovnim prijevozom izravno iz tvornice u Našicama, za ovu godinu najavljuju gradnju industrijskoga kolosijeka za transport željeznicom. Vrijednost investicije je pet milijuna eura, a završetak radova očekuje se početkom 2009. godine. Također, investirat će u sustav za zbrinjavanje otpadnih guma i otpadnog ulja, silose cementa, silose pepela, novu mehanizaciju, uređenje laboratorija i novi rendgenski analizator za krute i tekuće materijale. Kao prednost nad konkurencijom ističu brzinu isporuke te organiziranje stručnih skupova u suradnji s Institutom građevinarstva Hrvatske, kojima je cilj unapređenje odnosa na relaciji proizvođač-potrošač.

Holcim Croatia, članica Holcim Grupe, jednog od vodećih svjetskih dobavljača cementa i usluga vezanih uz gradnju, u Hrvatskoj ima tvornicu cementa u Koromačnom, koja na godinu proizvodi 730 tisuća tona i zauzima treće mjesto na tržištu. Ukupan prihod 2002. godine iznosio je 284, a 2006. godine 454 milijuna kuna. Porast od 60 posto u Holcimu manjim dijelom pripisuje rastu tržišta, a većim rastu poslovanja i širenju u nove segmente. Prioritet daju domaćem tržištu, a na izvoz, uglavnom u Italiju i Sloveniju, otpada od 20 do 30 posto. Osim tvornice u Koromačnom, tvrtka ima dva terminala za cement u Jastrebarskom i Zadru, što joj olakšava distribuciju u tim dijelovima Hrvatske.

• Kao najveću prednost nad konkurencijom ističemo postavljanje novih standarda. Do 2005. godine, kad je Holcim predstavio Majstor i Ekspert cemente, svaki posebno prilagođen za određene primjene, na hrvatskom je tržištu cement bio ‘samo cement’ – rekao nam je Albert Szabo, predsjednik Uprave.

Nadalje, kao prednost ističe i dodanu vrijednost na proizvod u obliku postignuća na području održivog razvoja, jer je kvaliteta proizvoda i usluga zajamčena prema svjetskim standardima. Što se planova za budućnost tiče, Holcim želi biti premium dobavljač, a prije petnaestak dana preuzelo je 90 posto udjela u tvrtki Plovanija Kamen d.o.o., koja obuhvaća kamenolom i tvornicu betona u istarskom mjestu Plovanija (Općina Buje), čime je ojačao svoju poziciju u Hrvatskoj.

Klimatske promjene i nastojanje očuvanja bioraznovrsnosti stavlja pred proizvođače cementa kako u svijetu tako i u Hrvatskoj izazov: kako ponuditi kvalitetne proizvode u traženoj količini uz smanjenje ukupnog učinka na okoliš?

• Da bi odgovorio na taj izazov, Holcim je u Hrvatskoj osmislio paletu upravo takvih proizvoda, tzv. miješanih cemenata. Za njihovu je proizvodnju potrebno manje klinkera (polu-proizvoda čijim mljevenjem nastaje cement), stoga su manje emisije ugljičnog dioksida – stakleničkog plina koji uzrokuje klimatske promjene, a i određene sirovine koje se dodaju takvim cemenatom u protivnom bi završile na odlagalištima otpada, pa je i time manji pritisak na okoliš i bioraznovrsnost – govori Szabo.

Što se tiče problema, u Holcimu ističu veliko kašnjenje u plaćanju zbog financijske nediscipline svih sudionika, uključujući i državu. Umjesto ugovorenih rokova otplate od 45 do 60 dana, stvarni su oko 150 do 180 dana.