Najveća njemačka komercijalna TV kuća preuzela SBS Broadcasting Group

Najveća njemačka komercijalna TV kuća ProSiebenSat.1 Media prije desetak je dana objavila da je preuzela za oko 3,3 milijarde eura SBS Broadcasting Group. Rukavica je to u lice najvećejoj europskoj televizijskoj grupi RTL. Zahvaljujući SBS-u, ProSieben će proširiti pristup na brže rastuća tržišta Skandinavije, Mađarske i Rumunjske. Spajanje ProSiebenSat.1 sa SBS grupom Broadcasting, a oba kontroliraju investicijski fondovi Kohlberg Kravis Roberts (KKR) i Permira Advisers, bilo je planirano još lani nakon zaključenja preuzimanja ProSiebenSat.1. radi stvaranja velike europske medijske kuće. Novi su vlasnici ProSiebena time podržali dotadašnje planove tvrtkine internacionalne ekspanzije. Zahvaljujući spajanju sa SBS grupom Broadcasting, združena će kompanija moći umanjiti troškove proizvodnje i uvećati prihode od oglasaivanja. Novostvorena grupa, koja će poslovati pod imenom ProSiebenSat.1, nakon zaključenja spajanja početkom srpnja prerast će u drugu najveću televizijsku grupu u Europi. Kratak rok za zaključenje te transakcije ne čudi jer ne mora dobiti zeleno svjetlo regulatora tržišne utakmice.

Nizozemsko Telegraaf Media Groep, koja drži 20 posto SBS-a, dobila je opciju reinvestiranja u novu kompaniju i prvakupu 12 posto redovitih dionica koje sada drži Lavena Holding 5. Osim što će spajanje ProSiebenSat.1 i SBS Broadcasting Groupa združiti dva poslovanja koje kontroliraju američki KKR i britanski Permira Advisers, znatno će smanjiti ovisnost ProSiebena o njemačkom tržištu, priopćili su iz Uprave te tvrtke.

Sjedište združene tvrtke bit će u Münchenu, a predsjednik SBS-a Patrick Tillieux ući će u Upravni odbor ProSiebena. ProSieben i SBS će pritom zajednički raspolagati s 24 besplatne TV postaje, 24 preplatička TV kanala te 22 radiopostaje. ProSieben i SBS Broadcast, osim zabavnog programa, emitiraju sport, vijesti, dokumentarne filme i reality showove, a zajedničko im je što generiraju goleme prihode od oglasaivanja. Iz ProSiebena također poručuju da će zahvaljujući spajanju kompanija dobiti pristup u više od 77 milijuna europskih domova diljem 13 zemalja te konkurirati najlučjem rivalu, RTL grupi, koja je lanjsku godinu zaključila s 5,64 milijarde eura prihoda te je ujedno najprofitabilnija divizija najveće njemačke medijske kompanije Bertelsmann.

Luksemburški SBS upravlja s 19 besplatnih i 20 pay-TV televizijskih postaja te dnevno ima oko 100 milijuna gledatelja, uglavnom u Skandinaviji, Istočnoj Europi i zemljama Beneluxa. Investicijski fondovi KKR i Permira su, naime, prije dvije godine za 2,5 milijardi dolara kupili SBS Broadcasting, koji je prisutan u Nizozemskoj, Skandinaviji i Istočnoj Europi, da bi potom potkraj lanjske godine njemačka televizijska postaja ProSiebenSat.1 Media u prosincu također prešla u ruke ta dva privatna investicijska fonda. Američki KKR i britanska Permira su za kontrolni 50,5-postotni udjel ponudili 3,1 milijardu eura. Do tada ga je držala kompanija German Media Partners u vlasništvu američko-izraelsko medijskog mogula Haima Sabana. Dogovorena cijena za preuzimanje po dionici bila je 28,71 eura po redovitoj te 22,40 eura po povlaštenoj dionici.

Inače, ove godine očekuje se velika život u europskom medijskom sektoru, a procjene govore da će se dogoditi 175 procesa spajanja i preuzimanja vrijednih oko 40 milijardi eura. To se tvrdi u početkom godine objavljenom izvještaju pružatelja financijskoga konzaltinga PricewaterhouseCoopers LLP-a, a također se navodi da će u 2007. godini ‘mainstream’ medijske kompanije krenuti u kupnju tvrtki koje pružaju internetske usluge da bi se time zaštitile od mogućih preuzimanja. Osim toga, prelaskom na ‘online’ mediji će pokušati kompenzirati pad takozvanih tradicionalnih proizvoda usluga. Istodobno investicijske institucije, inače odgovorne za četiri najveća medijska posla u prošloj godini, također će ostati aktivne kao i lani, kad je dogovoreno sedam preuzimanja vrednijih od milijardu eura, a time je ukupni volumen medijskih preuzimanja nara-stao 75 posto, odnosno na 43 milijarde eura.

Borba s RTL-om bit će vrlo žestoka, o čemu svjedoče i sjajni prošlogodišnji rezultati RTL-a. Zahvaljujući uvećanju prihoda od televizijskog oglašavanja i skoku broja gledatelja, RTL je postojan za lanjsku godinu zaključio 66-postotnim rastom dobiti. Profit kompanije popeo se na 890 milijuna eura nakon što je lani iznosio 537 milijuna eura. Kompanija je prihode povećala 10 posto, a dosegnuli su 5,64 milijarde eura. Predsjednik Uprave Gerhard Zeiler 2006. je okarakterizirao ‘vrlo zadovoljavajućom godinom’. S vlasničkim udjelom u 38 televizijskih kanala i 29 radiostanica u 10 europskih zemalja u prilog RTL-ovim lanjskim rezultatima išao je ekonomski oporavak regije pa su kompanije više investirale u oglašavanje. RTL je u veljači prodao 33-postotni udjel portugalske kompanije Grupo Media Capital za više od 206 milijuna eura, a prešao je u ruke španjolske tvrtke Promotora de Informacionesu.

Isto ćemo sada? Osnovati Gestapo da ih potjera iz zemlje, grmio je senator Ted Kennedy prošlog tjedna nakon što je američki Senat odlučio zaključiti raspravu o novom zakonu o imigraciji, ostavljajući problem de facto neriješenim. Za predsjednika Busha, najglasnijeg zagovaratelja dokumenta kojim se trebao priznati status oko 15 milijuna ilegalnih imigranata, to je novi i izgleda definitivi poraz, nakon jednako bezuspješnog pokušaja reforme zdravstva i mirovina.

Međutim, u ovom slučaju Bush ne može svu krivnju svaliti na demokratsku većinu u Senatu, jer kad je riječ o imigrantima Amerika nije naprosto podijeljena na crvene i plave. Neki sasvim drugi kriteriji doveli su do toga da su se pod istom zastavom našle dvije političke stranke – Bush i Kennedy. Kako sada stoji stvari, složeni problem imigranata 2009. će godine prijeći iz ruke republikanaca u ruke novog predsjednika i većine, najvjerojatnije iz Demokratske stranke. U međuvremenu su se brojni gradovi, okruzi i ostale lokalne uprave, frustrirane situacijom u kojoj nemaju nadzor nad rastućim brojem ilegalnih imigranata, a istodobno su odgovorne za njihovu integraciju, odlučile same pozabaviti tim problemom na svom teritoriju. S tom je namjerom sastavljeno rekordnih 1.169 nacrta zakona, od kojih su neki prihvaćeni, a neki nisu. U njima se traži zabrana iznajmljivanja terena i nekretnina ilegalima, kažnjavanje poslodavaca koji ih zapošljavaju, jačanje lokalnih policijskih vlasti kako bi se što bolje provodio federalni zakon u vezi s tim pitanjem i ostalo.

Da se nešto, osim na političkoj i gospodarskoj razini, mijenja i u glavama Amerikanaca, stanovnika zemlje koja je snagu i jedinstvenost izgradila upravo na svojoj imigrantskoj prošlosti, može se djelomično protumačiti činjenicom da su većina današnjih ilegalaca Meksikanci. Taj posljednji i prilično homogeni migracijski val, koji je svojim prisutnošću, od načina prehrane do jezika, ‘okupirao’ cijele dijelove Sjedinjenih Država, plaši. Popis stanovništva iz 2000. godine kaže da 24 milijuna Amerikanaca kod kuće govori španjolski, a njih čak 14 milijuna španjolski je jedini jezik kojim se služe. Osim toga, problem ilegalnih imigranata dugo je bio zapostavljen, što je odgovaralo velikim tvrtkama koje su na taj način dolazile do jeftine radne snage. Ilegalci su odjednom postali problemom kad je tema sigurnosti postala važnijom od onih gospodarskih. Također, kad je njihov broj toliko porastao da većina Amerikanaca više nije pristajala svojim poreznim izdvajanjima plaćati troškove njihova školovanja i zdravstva i na taj način indirektno pomagati velike industrije.

Do prije nekoliko mjeseci činilo se da će nacrta zakona proći u Senatu bez većih poteškoća, ali izgleda da nitko nije dobro procijenio situaciju koja se počela dramatično osipati. Najprije je došlo do sloma među sindikatima, nakon toga su mnogi republikanci, a poslije i demokrati u Senatu okrenuli leđa zakonu, a pogotovo nakon što su posljednja ispitivanja pokazala da dvije trećine Amerikanaca ne podržavaju nacrta zakona, koji su mediji sve češće nazivali amnestijom. Desnica je protiv jer smatra da se time nagrađuju one koji su prekršili zakon, dok ljevica objašnjava da bi time došlo do još veće neravnoteže na tržištu rada i pada cijene radne snage. Ukratko, trenutačno baš nitko nije na strani onih 15 milijuna ‘duhova’ koji pokreću američku industriju i kućanstva. Los Angeles Times se prije nekih dan pitao što će sada biti, primjerice s ‘nepostojećim učenicima’? Naime, riječ je o više tisuća djece i mladih Meksikanaca koji svakodnevno legalno ili ilegalno prelaze granicu, kako bi pohađali američke državne škole. Mnogima su roditelji legalni imigranti, koji u SAD-u plaćaju porez, ali žive s druge strane granične, pa time krše zakon o teritorijalnoj pripadnosti određenoj školi. Brojne lokalne uprave u Arizoni odlučile su da više ne zatvaraju oči pred tim fenomenom.