Piše: Hrvoje Mateljić

U raspravi nakon predavanja Željka Rohatinskog i Jože Mencingera iskristaliziralo se da gotovo nitko nije za devalvaciju, ali mišljenja u vezi s ciljem deprecijacije ostala su podijeljena.

Kada guverner Hrvatske narodne banke govori o tečajnoj politici u sljedećih nekoliko godina, riječ je o rijetkoj prilici za uvid u planove glavnoga kreatora monetarne politike u Hrvatskoj. Takvu su priliku u utorak imali sudionici foruma Otvorena pitanja uvođenja eura, koji je u Zagrebu organizirala Udruga Napredna Hrvatska HR+ i na kojem su glavni govornici bili guverner dr. sc. Željko Rohatinski i dr. Jože Mencinger, slovenski ekonomist i bivši slovenski ministar gospodarstva. Forum je moderirao glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović.

Uzvanike je na početku pozdravio prof. dr. sc. Mate Crkvenac, predsjednik udruge Napredna Hrvatska HR+, naglasivši da je glavni cilj Udruge pridonijeti tome da se važna pitanja za Hrvatsku raspravljaju na argumentiran način. HR+ je osnovan u veljači ove godine i okuplja građane i intelektualce, domaće i one koji borave u inozemstvu neovisne o stranačkoj ili bilo kojoj drugoj pripadnosti. Na forumu su sudjelovali i potpredsjednik Udruge dr. sc. Dragan Kovačević te neki od članova Upravnog odbora, u kojem su dr. Žarko Primorac, mr. sc. Neven Mimica, Slabodan Ljubičić i Damir Novotny.

• U Hrvatskoj smo dvaput postigli konsenzus o valuti. Prvi put o uvođenju vlastite valute, a drugi je konsenzus bio u vezi ulaska u EU. Ne smijemo imati pasivan pristup ulasku u EU, već izvagati dobre i loše strane, a pitanje kune i eura u tom je kontekstu posebno važno – naglasio je Mato Crkvenac te najavio guvernera HNB-a Željka Rohatinskog riječima da je riječ o ‘osobi koju javnost sluša’.

Jednosatno izlaganje guvernera Središnje banke izazvalo je pozornost svih sudionika, jer su prvi put jasno i argumentirano predstavljeni mogući scenariji tečajne politike do i nakon ulaska u Europsku uniju.

• Dolazi vrijeme kad ćemo trebati argumentirano, bez emocija i otvoreno razgovarati o nekim samo naizgled tehničkim aspektima ulaska u EU. Jedna od tih tema je uvođenje eura – rekao je Željko Rohatinski i zatim predstavio svoje viđenje razvoja situacije s tečajem kune te mogućim preprekama i opasnostima.

Zaključak koji se mogao izvući iz guvernerovih teza je da Hrvatska ekonomski još nije spremna za ulazak u Europsku uniju, odnosno da je problema mnogo više nego pozitivnih elemenata. Od pozitivnih je elemenata čelnik HNB-a naveo činjenicu da Hrvatska formalno ispunjava sve kriterije iz Mastrichta, odnosno uvjete za ulazak u Europsku monetarnu uniju. Na mogući problem je kasnije u svom izlaganju ukazao dr. Mencinger: naime, Europska komisija i Europska središnja banka prilikom ocjenjivanja molbi nekih novih članica za ulazak u EMU u obzir su uzmale i deficit platne bilance, pa je to navodno bio glavni razlog zbog kojeg Estoniji i Litvi nije dozvoljeno uvođenje eura. Deficit platne bilance Hrvatske iznosi oko sedam do osam posto i jedan je od pet makroekonomskih problema Hrvatske koje je naveo guverner Rohatinski. Prema njegovu mišljenju, politika tečaja ne može riješiti te probleme.

• Pokušaj incijalne deprecijacije tečaja na hipotetski ravnotežnu razinu ne bi bio racionalan – izjavio je Željko Rohatinski.

Jednu mogućnost utjecaja na tečaj guverner vidi kroz fiskalnu politiku Vlade, odnosno mijenjanje fundamenata koji utječu na tečaj kune. Osim toga, guverner je spomenuo činjenicu da ECB ne bi mogla prihvatiti takav ‘umjetno’ depreciran tečaj. Kao argument u korist brzog uvođenja eura guverner je upozorio i na mogućnost da nakon ulaska u EU, europske banke koje posluju u Hrvatskoj svoje banke u Hrvatskoj pretvore u filiale i tako više ne budu pod nadležnošću HNB-ove monetarne politike.

O iskustvima Slovenije, koja je jedina od novih članica EU uvela euro, govorio je dr. Jože Mencinger, ugledni slovenski ekonomist. Budući da je bio jedan od tvoraca slovenskog tolar, a nostalgijom se osvrnuo na njegovo uvođenje i priznao da nije bio previše sretan kad je ga je u lipnju 2006. euro zamijenio kao službena slovenska valuta.

• Članstvo u EMU ima svoje posljedice. Ja nekad kažem da smo prestali biti država, jer su obilježja suverene zemlje novac, granice, porezi i privredni sustav. Prema tome smo postali regija Europske unije, a narodna je banka postala dio Europske središnje banke, gdje je naš guverner jedan od 19 guvernera – rekao je Mencinger.

Slovenija se odlučila odmah nakon ulaska u EU podnijeti prijavu i za ulazak u eurozonu. Slovenija je 2004. godine ušla u europski tečajni mehanizam (ERM), svojevrsnu dvogodišnju čekaonicu i odredila tečajni paritet od 239,64 tolar za euro. To je bilo vrlo blizu tržišnog tečaja. Iako ERM II dozvoljava oscilacije do 15 posto iznad ili ispod tog pariteta, tolar je oscilirao do najviše 0,2 posto.

• Rizik je bio povećanje inflacije, ali to se nije dogodilo jer je ona u sljedećoj godini bila 2,6 posto na godišnjoj razini – objasnio je Jože Mencinger.

U ožujku 2006. Slovenija je zatražila ulazak u EMU, a 16. ožujka iste godine ECB i Europska komisija daju zeleno svjetlo Sloveniji za uvođenje eura od 1. siječnja 2007. godine. Kao tečaj zamjene odabran je paritet iz ERM-a. Zamjena novca trajala je 14 dana. Da bi spriječili rast cijena koji je u 12 članica Unije zabilježen prilikom inicijalnog uvođenja eura, u Sloveniji su se cijene u obje valute, eurima i tolarima, objavljivale šest mjeseci prije i šest mjeseci poslije uvođenja eura.

• Unatoč tome, cijene su zaokružene, pa je tako primjerice cijena kave od 80 centi uglavnom zaokružena na jedan euro. To zaokruživanje sada djelomično utječe na inflaciju – priznao je slovenski ekonomist, ali dodaje da to nije problem, jer je istodobno zabilježena rekordna stopa ekonomskog rasta.

Jože Mencinger ne očekuje neke veće asimetrične šokove ili probleme i smatra da zasad nema negativnih posljedica eura, izuzme li se gubitak ekonomskog suvereniteta. Unatoč tome, smatra da se slovenski model teško može kopirati zbog specifičnosti zemlje, a i činjenice da ‘smo imali 80 posto sreće i 20 posto znanja’.

Na pitanje Miodraga Šajatovića što preporučuje Hrvatskoj, Jože Mencinger je uzvratio da zbog loših iskustava sa stranim konzultantima ne bi ništa preporučio, jer je svaka zemlja specifična.

Osvrćući se na oba predavanja, državna tajnica mr. sc. Martina Dalić upozorila je da tečaj nije instrument ekonomske politike vlade i da se valuta ne može devalvirati političkom odlukom.

• Pozdravljam analizu da čak i ako bi se takva operacija mogla provesti, pozitivni bi efekti bili zanemarivi – rekla je državna tajnica Dalić i dodala da forum pokazuje pravac fiskalne politike kojim bi se smanjili aprecijacijski pritisci i olakšao posao monetarne politici.

U raspravi nakon predavanja Željka Rohatinskog i Jože Mencingera iskristaliziralo se da gotovo nitko nije za devalvaciju, ali mišljenja u vezi s ciljem deprecijacijom ostala su podijeljena. Kako je to objasnio Mencinger, deprecijaciju ljudi ne smatraju krizom, za razliku od devalvacije, zbog koje se gubi povjerenje u valutu. Dr. Branko Caratan, profesor na Fakultetu političkih znanosti ipak je podsjetio na uspješne povijesne primjere devalvacija u Švedskoj i Rusiji, koje su pridonijele oporavku izvoza i ekonomija tih država.

Direktor Hrvatske udruge poslodavaca Đuro Popijač upozorio je da nema studija i analiza o efektima promjene tečaja, ali je naveo primjer tvrtke Hartman, koja proizvodi kartonsku ambalažu i više od 80 posto proizvodnje izvozi u Europsku uniju.

Problem je to što prodane proizvode naplaćuje u eurima, a sve in- pute plaća u kunama, pri čemu ti kunski troškovi rastu u prosjeku 10 posto na godinu. Toliki je, tvrdi direktor HUP-a, njihov gubitak konkurentnosti koji bi mogao dovesti do toga da većinski vlasnik Hartmana proizvodnju prebacuje negdje izvan Hrvatske. Sličnu tezu, jedinu na primjeru svoje tvrtke, iznio je Milan Stojanović, vlasnik Zlatne igle (nekadašnje Siscie). On tvrdi da zbog rasta troškova, posebno cijena komunalnih usluga, uskoro planira zatvoriti tvrtku, koja zapošljava 300 ljudi i živjeti od prodaje licencija. Stojanović tvrdi da bi devalvaciju bila uspješna jedino ako bi prije nje Vlada napravila i provela agresivan program poticanja izvoza. Mato Crkvenac se založio da Vlada uvede horizontalne poticaje kojima bi kompenzirala štete od sadašnje razine tečaja. Kao primjer naveo je Njemačku i njenu pomoć Mercedesu, koji je zbog nepovoljnog tečaja dolara u odnosu na euro razmišljao o napuštanju tržišta SAD-a.

Nezavisni ekonomist dr. Guste Santini složio se s guvernerom da je jedini izlaz u promjenama u fiskalnoj politici. Predložio je smanjenje participacije države u ekonomiji, povećanje PDV-a, povećanje neoporezivog dijela dohotka radi smanjenja sive ekonomije, uvođenje zaštitne kamate i reformu sustava trošarina. Dr. Žarko Primorac danas je protiv devalvacije, ali samo zato jer smatra da bi sada (za razliku od situacije prije 10 godina) bila slabo korisna izvoznici. Stoga se i on zalaže za promjene kroz fiskalnu politiku i politiku plaća. Forum o uvođenju eura bio je prvi u nizu, najavili su u udruzi Napredna Hrvatska HR+. Sljedeći forum, s temom Kako do sedam posto – Uvjeti za ubrzanje gospodarskog rasta Republike Hrvatske, održat će se već 10. srpnja.