Model Igora Štimca iz ZL Zagreb izrađen je na primjeru leta zrakoplova Boeing 737 iz Bonna za Milano Malpensa može biti i skuplja od redovnih linija – ističe Vedran Sorić, direktor transportno-konzultantske tvrtke Transkon. Neke kompanije, kaže, idu toliko daleko da putnicima čak nude pet eura ako odluče s njima putovati.
Stručnjaci predviđaju da bi se na low cost tržištu vrlo skoro mogla pojaviti nulta tarifa, odnosno da će se karte dobivati besplatno. No, low cost kompanije sve si to ‘naplate’ kroz aerodromske takse, prtljagu, hranu i piće u zrakoplovu, duty free shopove, pa i od turističkih zajednica gradova kojima dovoze putnike. Na zrakoplovnoj karti sitnim slovima piše koji su sve dodatni troškovi koje putnik mora izdvojiti, osim za kartu.
Neke kompanije naplaćuju ukraj prtljage, iznad 15 kilograma svaki kilogram košta osam eura, pa na kraju prtljaga može koštati koliko i kartu. Takva se politika radi da se uskoro za low cost kompanije početi proizvoditi zrakoplovi bez prozora i još k tome da će umjesto sjedala postojati fizinomski izrađena stajaća mjesta s pojasevima da bi u zrakoplov stalo čim više putnika.
Činjenica je da su low cost kompanije uzdrmale cijelu svjetsku avioindustriju. Ryanair je jedna od najboljih aviokompanija u svijetu. Počeo je raditi kupujući zrakoplove drugih kompanija po povoljnim uvjetima i ubrzo sagradio respektabilnu flotu. Neki predviđaju da će u budućnosti to biti i jedina low cost kompanija koja će opstati.
- Dok se vodila bitka među tri najveća svjetska aviosaveza – Star Alliancea, Sky Teama i One Worlda, Ryanair se probio na tržište. Lufthansa je shvatila važnost konkurencije i osnovala Germanwings, koji je među prvima ušao na hrvatsko tržište. Danas su iz Hrvatske prema Njemačkoj pokrivene skoro sve destinacije. No, to ne znači da je time Croatia Airlines izgubila mnogo putnika. Za Uskrs prošle godine karta s Germanwingsom bila je čak skuplja od CA-ove – ispričao je Igor Štimac iz Zračne luke Zagreb.
Low cost zrakoplovi najčešće slijeću u sekundarne zračne luke koje su udaljene od središta gradova, pri čemu su u tim zračnim lukama, osim koristi pri većem prevezenom broju putnika, nastali problemi s postojećom infrastrukturom. Stoga se sve više zračnih luka odlučuje na gradnju posebnih low cost terminala, a i u ZL Zagreb planirano je da se nakon gradnje novoga putničkog terminala, stari stavi u funkciju low cost carriera. Osim što se na tom tržištu vodi borba cijenama, vodi se i borba i trgovina slotovima, odnosno u sporednim slijetanjima zrakoplova. Redovne zrakoplovne linije imaju prednost u terminima slijetanja, a low costovi ‘ulijeću’ u slobodnom terminu. U nekim pesimističnim predviđanjima postoji vjerojatnost da će se zbog zagušenosti zračnih luka u svijetu monopol razvijati upravo putem slotova, na način da će upravo zbog ograničenog broja slijetanja biti onemogućen ulazak novih aviokompanija na tržište.