Nježna djela od tvrdih slonovih kljova

Carska bjelokost: majstorska djela iz umjetničke riznice Habsburgovaca – naziv je posebne izložbe koja traje do 22. srpnja u bečkom Umjetničko-povijesnom muzeju. Eksponati su joj iz nekadašnje riznice te dinasti i samo ih je mali dio stalno izložen. Bečka zbirka predmeta od bjelokosti nije najveća na svijetu, ali je prema svojoj umjetničkoj važnosti sigurno jedna od vodećih. Barokni Beč je na prijelazu 17. u 18. stoljeće, u razdoblju vladavine cara Leopolda I., bio mjesto koje je privuklo više vrhunskih majstora obrade bjelokosti. Car na konju, prikazan kao pobjednik nad Turcima čija je vojska uništena pod Bečom 1683. godine, jedno je od stotinjak djela bečke izložbe koja pokazuje kakva su vrhunska umjetnička djela (bila) moguća izraditi u slonovači.

Dok je bila dopuštena trgovina njome, bjelokost je služila za izradu raznih stvari, od bilijarskih kugli do klavirskih tipki. Prethodno, od pametivijeka, vladari i drugi moćni i bogati voljeli su imati skulpture i druge ukrasne predmete od tog materijala, kojima su se divili držeći ih u rukama. Posebni čar bjelokosti je što podsjeća na ljudsku kožu. Bjelokost indijskih slonova, originalno crvenkasta, u tami lakše žuti od one afričkih slonova, bljedožute, teže i finoznate. No, ako se predmeti od bjelokosti izlože dnevnom svjetlu i zraku, žutilo većinom nestaje.

Slonove se naglo počelo istrebljivati 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća, kad su lovci po Africi počeli upotrebljavati automatske puške. Svijet se uznemirio zbog takve prakse tek potkraj 80-ih; od 1989. je globalno zabranjena trgovina bjelokošću. No, potražnja je i dalje velika, prije svega u Japanu, gdje je posljednjih stotinjak godina postao raširen običaj da se od bjelokosti izrađuju osobni pečati, zvani hanko (riječ je o štapićima koji na dnu imaju izrezano ime, odnosno znak onoga tko ih rabi).

Nakon duljih pregovora, sredinom lipnja ove godine neke su države ponovno dobile dozvolu za izvoz bjelokosti, prvi put nakon više godina. Tako će Južnoafrička Republika, Namibija, Bocvana i Zimbabwe imati pravo jednokratno u Japan izvesti svoje u posljednje vrijeme akumulirane zalihe bjelokosti, koje se procjenjuju na ukupno 70 tona. Kasniji izvozni poslovi nisu dozvoljeni, a i ne planiraju se.

Protivnici odobravanja trgovine slonovačom nisu za to rješenje jer smatraju da odobravanje izvoza samo potiče rast potražnje i krivolov.