Zakoni s odredbama o koncesijama

Svjetska zdravstvena organizacija dala je sedam naputaka za zdrav, kvalitetan i dug život: Redovito spavajte 7 do 8 sati. Redovito se bavite tjelesnom aktivnošću (najmanje 30 minuta na dan). Redovito doručkujte. Jedite razborito; hrana neka ne bude odviše energetska, s previše masnoća i soli, a neka u njoj bude više povrća i voća. Izbjegavajte uzimati hranu između obroka i održavajte poželjnu težinu. Svakako izbjegnite pušenje. Alkohol uzimajte umjereno ili ga posve izbjegavajte.

Registrira se 250 novih slučajeva iktusa na 100.000 stanovnika. Mortalitet od moždanog udara jest 15 posto, a invaliditet se kreće oko 35 posto.

Riječ je posebnom poremećaju regulacije mikrocirkulacije sa simptomatologijom gornjih ekstremiteta, a sindrom izaziva izlaganje hladnoći ili drugim stimulatorima. Manifestira se bljedilom, cijanozom (modrenica), boli i funkcionalnom impotencijom. U uznapredovaloj fazi mogu se javiti alternacije trofizma tkiva poput čireva i gangrene ekstremiteta. Oboljenje može biti primitivno ili sekundarno ili je pak izazvano profesionalnim uzrokom (korištenje vibrantskih instrumenta ili izlaganje hladnoći). Javlja se u 10 posto populacije, a u ženskoj populaciji penje se na 20 do 30 posto, i to u dobi iznad 30 godina.

Sve navedene bolesti znatno narušavaju kvalitetu i trajanje života. Vaskularne bolesti problem su prisutan u gotovo svakoj obitelji. Razvoj spoznaja na medicinskom polju i dobiveni rezultati redimenzionirali su indikacije za kirurške terapije tih bolesti (pritom se ne umanjuje važnost vaskularne kirurgije) koje sve više potpadaju pod kompetenciju specijalista internista (angiologija/vaskularna medicina). Dovoljno je pomisliti na prevenciju, na kronični oblik mnogih bolesti, na nužnost koraktnog odnosa prema starijim pacijentima koji sa sobom donose multiplicitane patologije. Pritom ne treba zaboraviti ni nove terapeutске mogućnosti (primjerice, tretman proširenih vena laserskom terapijom), danas mikroinvasive, koje nerijetko zamjenjuju kirurške intervencije.

Vrlo je čest srčani napad koji generira srčani zastoj, posebice u prvom satu od pojave prvih simptoma i najčešće prije nego što osoba stigne do bolnice ili do lijeka. No istina je i to da srčani napad nije uvijek iznenadan: često počinje moderiranim pritiskom lokaliziranim u središtu grudnog koša, koji može nestajati i ponovno se javljati. Tko taj alarm osjeti najčešće mu nije jasno što se događa. Upravo je zbog toga važno znati kako se javlja srčani udar i što učiniti kada do njega dođe.

Tijekom srčanog udara koagulat/tromb zatvara srčanu arteriju (koronarnu žilu) blokira-jući krv u zoni srca. Mišić te ‘zone’ počinje odumirati: to je infarkt miokarda. Postoje lijekovi koji smanjuju agregaciju krivih pločica i rastvaraju koagulat, ali zatvorenu je žilu moguće otvoriti i kirurškim putem (koronarna angioplastika). Na taj se način napad može prekinuti. Tretman je mnogo djelotvorniji obavi li se unutar jednog sata od pojave prvih simptoma srčanog udara, a kirurški je zahvat otvaranja začepljene arterije manje djelotvorni što više vremena prođe.

Prije srčanog udara javljaju se neki signali poput snažnog osjećaja stezanja i težine u toraksu, bolnog stezanja u sredini grudi koje traje nekoliko minuta, a može se javljati i nestajati tijekom nekog vremena, boli koja se širi prema jednoj ili prema obje ruke, prema leđima ili vratu, te prema čeljusti ili prema želucu, kratkog daha koji često prati bol, a može joj i prethoditi te jakog znojenja, mučnine, osjećaja ošamućenosti i nesvjestice.

No u svakom se pojedinom slučaju prije srčanog udara ne javljaju uvijek svi, nego samo neki simptomi, ali oni su dobri indikatori za njegovo prepoznavanje – kaže dr. med. Roberto Jukopila iz Opće bolnice u Puli. Stoga je u svakom slučaju, posebno ako ste se zatekli u automobilu, najbolje stati na strane i pozvati kola Hitne pomoći.

Vrijeme je u tim trenucima najvažniji faktor: zato osobe koje osjete znakove alarma ne smiju čekati više od 10 minuta da bi nazvale ili nekoga zamolile da nazove Hitnu pomoć kako bi što je prije stigle do bolnice. A koje su prednosti intervencije kola Hitne pomoći? Prije svega, liječenje može početi odmah. Tijekom prijevoza do bolnice osoblje je opremljeno sustavom za hitnu pomoć i defibrilatorom koji srce može natjerati da ponovno počne kucati, a pacijent sa srčanim udarom prevezen kolima hitne pomoći sigurno se mnogo brže tretira po dolasku jer su liječnici i kardiolozi o tome već obaviješteni.