Prednosti sekuritizacije

Banke bi, primjerice, svoja potraživanja na temelju hipotekarnih kredita prodavale izdavanjem hipotekarnih obveznica, a kao zalog koristila bi se hipoteka. Taj će vrijednosni papir sigurno biti zanimljiv domaćim institucionalnim ulagačima.

Prednosti sekuritizacije uključuju lakše upravljanje kapitalom, lakše financiranje, veću fleksibilnost pri upravljanju aktivom i pasivom, povećanje ponude privatnih dužničkih vrijednosnica, razvoj aktivnosti koje stvaraju nekamatne prihode, te povećanje likvidnosti i smanjenje rizika poticanjem sekuritizacije i prodaje potraživanja kod korporacijskih klijenata.

Korisnici hipotekarnih kredita po-najprije su klijenti koji imaju potrebu za većim iznosima nena-mjenskoga kreditiranja. To znači da banka ne kontrolira trošenje tog novca, ali je zato procijenjena vrijednost nekretnine dvaput do triput veća od iznosa kredita, ovisno o banci koja je daje.

Takva vrsta kredita zanimljiva je klijentima koji planiraju investiciju koja se ne može svesti pod standardne namjene koje banka kreditira i od koje očekuju veću dobit koja će kompenzirati visoku cijenu kredita. To im može trebati i zbog potrebnog refinanciranja postojećih obveza koje se ne mogu servisirati od tekućih primanja, a zbog visine se ne mogu reprogramirati ‘običnim’ gotovinskim kreditom.

Već je nakon najave o potrebnom uvođenju sekuritizacije na tržište HNB strepio od mogućeg novog kanala za rast plasmana pa je na vrijeme najavio da će i sekuritizacija biti zahvaćena mjerom o ograničenju plasmana.

Inicijativa za uvođenje sekuritizacije počela je početkom prošle godine i prema tadašnjim je najavama već trebala biti donesena, no pripreme su prolongirane pa se očekuje skoro upućivanje na prihvaćanje.

Sekuritizacija je brzorastući sektor financijskog tržišta. A uza zapadna tržišta koja već mnogo godina provode transakcije sekuritizacije, odnedavno su zaživjele i u zemljama bivšega Sovjetskog Saveza i Srednjoj Europi.

Iskustva iz drugih zemalja pokazuju da su među prvim portfeljima koja su se sekuritizirala bila ona malih i srednjih poduzeća, a slijedom toga to dovodi i do većeg kreditiranja tog sektora.

Također, na stranim razvijenijim bankarskim tržištima, na kojima postoje i specijalizirane banke, ima i specijaliziranih za izdavanje hipotekarnih obveznica. U početku je to bila i jedina mogućnost, no poslije se proširila i na poslovne banke, ali samo na one s visokim rejtingom. Zato se već nagadalo da bi te poslove kod nas moglo obavljati tek oko šest vodećih banaka, a u kasnijoj fazi možda i tvrtke i gradovi, što je također već razvijena praksa na stranim tržištima.