Tržište uređaja za samouslužna bankarstva

Očekuje se da će 2007. i 2008. tržište bankomata u Hrvatskoj biti vrijedno 20 milijuna eura, od čega će se 65 do 70 posto odnositi na postavljanje bankomata, a ostalo na zamjenu starih uređaja. Početkom devedesetih pojava bankomata u Hrvatskoj pokrenula je revoluciju u bankarskom sektoru. Danas, 17 godina poslije, svjedočimo revoluciji u samouslužnom bankarstvu. Domaći stručnjaci očekuju da će u 2007. i 2008. vrijednost tržišta bankomata u Hrvatskoj biti 20 milijuna eura, od čega će se 65 do 70 posto ukupne vrijednosti odnositi na instalaciju novih bankomata, a 30 do 35 posto na zamjenu starih. Nakon toga očekuje se bum novih usluga i ozbiljniji porast bankomata. Razloge treba tražiti u novim svjetskim trendovima koji polako dolaze i u hrvatske banke. Bankomati više ne služe samo za podizanje novca, provjeru računa te prodaju prepaid bonova za mobitele već postaju miniposlovnice na kojima se mogu plaćati računi za komunalije, pohranjivati depoziti, podizati krediti, može se pristupati određenim web aplikacijama.

Prema podacima Sektora za bankarstvo i financije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori od 2000. do kraja 2006. u Hrvatskoj je instaliran 2.651 bankomat. U tom razdoblju broj postavljenih bankomata utroščio se. Samo u 2006. obavljeno je 93,2 milijuna transakcija ukupne vrijednosti 59,5 milijardi kuna. Procjene tvrtki koje prodaju uređaje govore o tome da je u prvoj polovini 2007. godine broj bankomata prešao tri tisuće te da bi do kraja godine mogao porasti na gotovo tri i pol tisuće.

Tržište u Hrvatskoj podijelile su tri tvrtke. Najveći dio, 1.265 uređaja, odnosno 48 posto tržišta, pripada dubrovačkom Combisu koji zastupa američki Diebold. U 2006. Combis je prodao 232 bankomata te 23 dnevno-noćna trezora koji se ugrađuju uz Dieboldove bankomate. U 2007. planira isporučiti još 200-tinjak bankomata i 20-ak trezora. Nakon što je prošle godine uveo uslugu depozita gotova novca za građanstvo, u 2007. najavljuje proširenje usluge na male i srednje poduzetnike. Kao bitan strateški cilj navodi širenje na tržište Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.

Slijedi ga Printec Croatia, tvrtka članica Printec grupe iz Atene, koja s bankomatima marke NCR zauzima 28 posto tržišta, odnosno ima instalirana 754 bankomata. U 2006. Printec je ostvario prihod od 55 milijuna kuna te u 2007. najavljuje rast od 30 posto. Rezultati su vidljivi u prvoj polovini 2007., u kojoj je već instalirano više od 200 uređaja. Kao strateške ciljeve navodi multifunkcionalnost i širenje samouslužne izvan bankarstva.

• Ono što nas razlikuje od konkurencije i na čemu ćemo još više raditi jest konzultantski dio kojim ćemo pomagati korisnicima u što boljoj primjeni, odnosno iskoristivosti naših rješenja. Paralelni rad na trinaest tržišta na kojima je Printec grupa prisutna, koja se po razvijenosti razlikuju od države do države, omogućuje nam odličan uvid, iskustvo i know-how u primjeni tih rješenja – rekao nam je Alan Šembera, direktor tvrtke Printec Croatia. Kao glavni razlog širenja navodi usku specijaliziranost na segmentu automatizacije samouslužnog bankarstva i elektroničkog plaćanja, što nije slučaj s konkurencijom. Istraživanjem i razvojem Grupa je stvorila vlastita rješenja, od kojih neka rabe i njezini partneri prije lansiranja proizvoda na globalno tržište.

Na trećem mjestu, s 627 postavljenih bankomata, odnosno 24 posto tržišta, nalazi se tvrtka Biro data servis (BDS) kao zastupnik marke Wincor Nixdorf. U protekloj, 2006. godini ostvarila je 55,9 milijuna kuna prihoda, a u 2007. godini očekuje nastavak trenda rasta. Kako bi bila što konkurentnija i podigla kvalitetu cjelokupnog poslovanja te naglasila i potvrdila dosadašnje djelovanje na hrvatskom tržištu, pokrenula je proces uvođenja sustava kvalitete poslovanja prema međunarodnoj normi ISO 9001:2000. U BDS-u je trenutačno zaposleno 65 ljudi raznih profila, a s obzirom na to da svoje radnike smatra najvećom vrijednošću tvrtke, posebnu pozornost u budućnosti namjerava posvetiti edukaciji.

• Kontinuirano usvajanje novog znanja, praćenje razvoja tehnologija i stjecanje stručnih certifikata važni su preduvjeti za uspješno obavljanje poslova s najvišom kvalitetom i odgovornošću na zadovoljstvo naših korisnika – rekao nam je direktor BDS-a Ivica Petrović. Nadalje, smatra da je trenutačno na domaćem tržištu samouslužnog bankarstva došlo do zasićenja.

• Svjesni te činjenice strateški smo se pozicionirali kao ponuditelj koji na tržište uvodi nove proizvode i rješenja te pruža pouzdanost i potpuno održavanje tijekom cijelog trajanja njihove eksploatacije. Stoga i nadalje moramo razvijati strategiju pružanja cjelovitih IT rješenja i usluga korisnicima. Te usluge i rješenja namijenjena su financijskim ustanovama, od održavanja samouslužne opreme i bankomatskih mreža do izrade i implementacije vrlo složenih rješenja. Ponuda također obuhvaća automatizirane samouslužne uređaje kao što su bankomati, infoterminali, transakcijski terminali, pisači izvoda, automatske blagajne i dokument pisači – govori Petrović.

Od važnijih projekata navodi nedavno puštanje uplatno-isplatnog bankomata u pilot-produkciju. Naime, BDS i Wincor Nixdorf prvi su i zasad jedini u Hrvatskoj dobili certifikat Hrvatske narodne banke za uplatno-isplatne i reciklažne (recycling) bankomate.

• Certifikat HNB-a potvrđuje da bankomati Wincor Nixdorf rade u skladu s propisima i odlukama Europske središnje banke, što je naročito važno u svjetlu približavanja Europskoj uniji i usklađivanju sa zahtjevima na području poslovanja gotovim novcem – rekao nam je Petrović uz napomenu da je tvrtka nedavno u suradnji s PBZ Cardom realizirala projekt ugradnje 200 web bankomata u Zagrebu, a do kraja godine slijedi ugradnja istih uređaja u cijelu mrežu. Riječ je o novitetu na domaćem tržištu koji bankama omogućuje i upotrebu samouslužnih uređaja u marketinškim kampanjama (‘one-to-one’ marketing, marketing prema ciljanim skupinama itd.), a korisnici s bankomata mogu obavljati usluge internetskog bankarstva koje su došli obavljati s računala iz ureda ili vlastitoga doma. Kao prednost u odnosu na konkurenciju navodi sedamnaestogodišnje iskustvo tijekom kojega je tvrtka stekla ugled i iskustvo. Uz to kao prednost u BDS-u navode široku servisnu mrežu. Tako uz onaj u Zagrebu servise imaju u Splitu, Rijeci, Vukovaru, Dubrovniku, Zadru, Varaždinu i Ivanici Gradu. Prisutni su i u regiji, koju smatraju nužnim iskorakom za bilo kakvo daljnje širenje i rast.

• Hrvatska je u 2006. godini, s 590 bankomata na milijun stanovnika, zauzimala treći položaj u području Srednje i Istočne Europe. Na prvome mjestu je bila Slovenija sa 753 bankomata na milijun stanovnika. Dakle, hrvatsko tržište još ima dosta prostora za rast – rekao nam je Mario Lončar, zamjenik direktora Sek- tora direktnoga bankarstva u Combsu. Što će se nove tehnologije više širiti, bit će i više bankomata. I u turizmu ima mnogo prostora za napredak. Španjolska i Portugal kao turistička odredišta na europskom su vrhu kad je riječ o broju postavljenih bankomata. Isto se očekuje u Hrvatskoj. Primjerice, sve do prošle godine, zbog nezainteresiranosti banaka, na Sljemenu nije bilo bankomata. Situacija se promijenila organiziranjem skijaškog natjecanja Snježna Kraljica. Bežične tehnologije omogućuju da se bankomati postave svugdje, što će utjecati na širenje mreže.