Poseban prilog

Pojam tzv. srebrnog radnika označava umirovljenu osobu koja je u dobroj psihofizičkoj kondiciji, posjeduje specifično znanje, aktivno živi i želi raditi. Novac joj nije glavni motiv, nego želi ispuniti vrijeme. Srebrnih radnika ima i u Hrvatskoj, ali mnogi su skuplji od mladih zaposlenika.

Starenje stanovništva, odlazak mladih stručnjaka u inozemstvo i ponovno otvaranje tržišta energetike doveli su do novog trenda u europskoj ekonomiji, koji se pojavljuje i u Hrvatskoj, a njegove su glavne odrednice ponovno zapošljavanje umirovljenih radnika. Pojava koja je u Njemačkoj uzela najviše maha nazvana je trendom ‘srebrnih radnika’. Taj pojam označava umirovljenu osobu koja je u dobroj psihofizičkoj kondiciji, posjeduje specifično znanje, aktivno živi, želi raditi, a novac joj nije glavni motiv, nego želi ispuniti vrijeme.

Jedna od hrvatskih tvrtki koja je posegnula za svojim nekadašnjim radnicima jest Institut za elektrotehniku d.d., koji posluje unutar Grupe Končar, a prošle je godine bio na 344. mjestu prema novostvorenoj vrijednosti na listi objavljenoj u Liderovoj publikaciji 500 najboljih. Uza 148 zaposlenih radnika još desetorica umirovljenika povremeno radi na projektima vezanim uz energetiku, od razvoja vjetroelektrana do tramvaja i Končareva novog projekta – razvoja vlaka.

• Kadar koji se u Institutu zapošljavao 60-ih godina prošlog stoljeća ima specifično, danas potrebno znanje. Naime, ti su ljudi sudjelovali u gradnji elektrana, a kako je elektranama vijek trajanja nešto kraći od ljudskoga radnog vijeka, danas su ponovno potrebni – objasnio je Miroslav Poljak, član Uprave Instituta i pojasnio kako su umirovljenici koji rade za njih zaposleni preko ugovora o djelu.

Drugi član Uprave Stjepan Car tvrdi da su umirovljeni radnici Instituta skuplji od mladih inženjera i da ne mogu raditi na stroge rokove kao njihovi mladi kolege. No, kako u cijelom svijetu energetika postaje sve važnija, jednostavno su potrebni. Princip rada s umirovljenim djelatnicima takav je da se s njima unaprijed dogovori trajanje posla i koliko će za nj biti plaćeni. Neke poslove mogu obavljati i kod kuće, ali u Institutu ističu da su oni, kao i svi ostali zaposlenici, dio tima.

• Ne zapošljavamo umirovljene radnike jer smo velikodušni ili socijalno osjetljivi, nego zato što ih trebamo. Pridružujemo im mlade ljude koje uvode u posao i prenose im svoje znanje. Među njima ima različitih stručnjaka, od doktora znanosti do inženjera – ispričao je Stjepan Car i dodao da u današnje vrijeme ljudi ne žele dijeliti znanje jer žele ostati potrebni u sredini u kojoj rade.

Dio nekadašnjih zaposlenika Instituta tijekom radnog je vijeka surađivao s tehničkim fakultetima, a kako Institut ljude umirovljuje s navršenih 65 godina, nastavili su raditi na fakultetima jer im ondje zakon dopušta ostati u radnom odnosu do sedamdesete godine života. Uz posao na fakultetu neki od njih još povremeno rade za Institut.

Jedan od umirovljenih zaposlenika Instituta koji još radi punom parom jest i šezdesetogodišnji diplomirani inženjer elektrotehnike Mladen Kajari. U Institutu radi otkad je napisao diplomski rad. Svakoga dana ustaje u šest ujutro, a katkad radi 12 sati na dan i, kad je potrebno, subotom i nedjeljom.

• Jednostavno volim svoj posao, a tako i ispunjavam vrijeme. Novac koji zaradim dobrodošao je, ali to nije glavni razlog zbog kojeg još radim. Htio sam nastaviti raditi nakon odlaska u mirovinu, a Institutu sam bio potreban pa smo nastavili suradnju – ispričao je Kajari.

Prije odlaska u mirovinu Kajari je radio na nekoliko projekata koji su se nastavili i nakon njegova umirovljenja i trebao je Institutu da bi ih mogao završiti. Zbog specifičnoga znanja vezanog uz područje sustava upravljanja i regulacije, taj srebrni radnik ne samo da je ostao na poslu nego radi s mladim kolegom kojemu prenosi svoje znanje.

U Njemačkoj je trend zapošljavanja srebrnih radnika zaživio zbog više razloga. Nijemci danas zapošljavaju one koje su prije desetak godina poslali u prijevremenu mirovinu. U devedesetim je godinama trend zapošljavanja mladih zahvatio i proizvodne kompanije u Njemačkoj. Riješile su se starijih i iskusnijih radnika, tako da su zreli ljudi u pedesetima, koji su tada još mogli mnogo dati, završili u mirovinu. Drugi činitelj koji je odredio sudbinu starijih zaposlenika jest ekonomska stagnacija koja je u Njemačkoj vladala od 2001. do 2004. i tijekom koje su tvrtke višak radne snage rješavale prijevremenim umirovljenjem. No stvari su se promijenile kad je njemačka ekonomija ponovno počela rasti, a na tržištu nije bilo dovoljno kvalificiranih radnika. Tada su posegnule za svojim umirovljenim radnicima od kojih su neki prešli i 65. godinu. Dokle je do gurao trend srebrnih radnika, podaci da u Njemačkoj čak 1,5 milijuna umirovljenika radi u raznim tvrtkama, što je velik broj s obzirom na to da Njemačka ima 82,5 milijuna stanovnika. Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju, pak, da je u našoj zemlji 2005. godine 36 tisuća umirovljenika bilo zaposleno.

Osim umirovljenih inženjera koji pomažu u proizvodnji, i umirovljeni bi liječnici ovo ljeto u Hrvatskoj mogli pomoći i riješiti problem nedostatka liječničkoga kadra tijekom turističke sezone i godišnjih odmora. Hrvatska liječnička komora pozvala ih je da se jave radi zamjene i ekipiranja liječničkih timova. No za ljetni se posao javilo samo desetak liječnika. Čini se da će umirovljeni liječnici uskočiti umjesto kolega koji su još u radnom odnosu. Među umirovljenim liječnicima koji su se javili za posao su neuropsihijatri, ginekolozi, kirurzi, epidemiolozi, internisti, radiolozi, pedijatri i drugi.

Umirovljeni liječnici moći će ovog ljeta raditi zahvaljujući nedavnim izmjenama Pravilnika o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad kojima je ukinuta dobna granica za izdavanje licencije. Prema novim propisima svi radno sposobni liječnici, bez obzira na godine, uz zadovoljenje ostalih propisa mogu dobiti licenciju i raditi.

U Komori misle da se umirovljeni liječnici koji žele raditi kao zamjena ne javljaju radi zarade, odnosno popravljanja kućnog proračuna, nego ponajviše zbog želje da pomognu.

Prijašnjih je godina na popisu zamjena bilo tridesetak mladih liječnika s položenim državnim ispitom. Tražili su bilo kakav posao i pristajali raditi i kao zamjena, a Liječnička ih je komora samo preporučivala mjestima u kojima je zbog različitih razloga manjkalo liječnika, bilo zbog turističke sezone, bilo zbog odlaska na godišnji odmor. I danas je na tom popisu 20-ak liječnika, no oni iz različitih razloga više nisu zainteresirani raditi kao zamjena. Ove će sezone nedostatak liječnika moći riješiti samo povratnici iz mirovine, pa makar se vratili samo na jedno ljeto.