Napitci, alkoholni ili bezalkoholni, ubrajaju se među najstarije brendove na svijetu. Ipak, određivanje prvog brenda koji se pojavio na tržištu malo je složenije jer mnoge svjetske tvrtke tvrde da upravo njihov proizvod zaslužuje titulu najstarije svjetske robne marke.
Analitičari, naime, i nemaju previše problema u određivanju najstarijih tvrtki. U anali je već ušlo da titulu prve tvrtke na svijetu ima japansko građevinsko poduzeće Kongo Gumi, koje se nedavno ugasilo. Slijede ga japanski hotel Hoshi Ryokan, austrijski restoran Haslauer, francuska vinarija Goulaine i talijanska ljevaonica Marinelli. Sve su te tvrtke utemeljene prije 11. stoljeća. Situacija se komplicira kad je riječ o određivanju brendova koje su prve svjetske tvrtke pustile na tržište jer bi mnogi htjeli zaobići definiciju stručnjaka da se brendom i ne može zvati nešto što ne odlikuje karakteristično pakiranje. Stručnjaci za brendove objašnjavaju da su se mnogi slavni brendovi, pa i oni koje danas obožavaju potrošači u cijelom svijetu, pojavili potkraj 19. stoljeća. U Americi je tada vladala zlatna groznica, a vojska poduzetnika počela je stvarati poslovne dijastije. Džins, koji je lansirala kompanija Levi Strauss&Co., ubrzo je nakon pojave 1849. prerastao u kulturni simbol kakav ima još samo Coca-Cola. U prepoznatljive bočice i kutije upakirali su svoje proizvode i poduzetnici na Starom kontinentu. U idućem izdanju Guinnesove knjige rekorda koje bi se uskoro trebalo pojaviti u prodaji tako će prvi put biti upisano ime soka Lyle’s Golden Syrupa kao najstarijega britanskog brenda. Njegovo zeleno i zlatno pakiranje nije se gotovo uopće promijenilo otkad ga je 1885. poduzetnik iz Londona Abram Lyle lansirao na tržište. Milijuni boca tog zlatnog sirupa i danas se proizvode svaki mjesec, a izdavači Guinnessove knjige rekorda tvrde da su proveli opsežno istraživanje prije nego što su ga odlučili proglasiti najstarijim. Lyleov sirup u početku su pili ponajviše radnici tvornica u istočnom Londonu, a danas se uspješno prodaje i u Australiji i Kini. Pretvorio se već i u ikonu, a analitičari su uvjereni da takvu popularnost može zahvaliti i svom ‘viktorijanskom’ pakiranju, koje je zadržao i danas.
