Poseban prilog

Stranci u Hrvatskoj okušali su se na svim gospodarskim područjima. U tvrtkama koje su preuzeli slažu se da su im novi vlasnici pomogli u jačanju starih brendova.

U kupno 14,237 milijardi eura, prema podacima Hrvatske narodne banke, strani su ulagači uložili u Hrvatsku od 1993. do kraja 2006., a samo 20-ak posto tog iznosa odnosi se na greenfield investicije. U vlasništvu stranaca je 95 posto bankarskog sektora, većinski su ili jedini vlasnici telekomunikacijskih kompanija, farmaceutske tvrtke Plive, u njihovim su rukama i gotovo sve velike pivovare, kupnjom 30 posto Innih dionica ušli su znatno i u energetiku, drže dobar dio udjela u tiskanim i elektroničkim medijima, znatno se šire i u prehrambenu industriju. I ma kako gorko zvučala upozorenja stručnjaka da će sada, nakon godina ulaganja u nekoć hrvatske tvornice i ustanove i jačanja domaćih brendova, slijediti razdoblje u kojemu će strani ulagači početi odnositi dobit iz hrvatskoga gospodarstva u svoje države, u kompanijama u vlasništvu stranaca slažu se da im je promjena vlasničke strukture samo pomogla u jačanju kompanije i brendova. Tradicija im se, ističu, očuvala.

Zagrebačka pivovara, primjerice, može se pohvaliti tradicijom dugom 115 godina. Utvrđena je 1892., 1993. se pretvorila u dioničko društvo, a 1994. je godine najveća industrija piva na svijetu – InBev – postala njezin većinski vlasnik s udjelom od 72 posto. Tada je, podsjećaju u Zagrebačkoj pivovari, povećan početni kapital za 11 milijuna eura i počelo je razdoblje koje su obilježila znatna ulaganja u suvremenu tehnologiju, zaposlenike, inovacije, modernizaciju tehničkih procesa, povećanje proizvodnih kapaciteta, kvalitetu te pristup međunarodnim brendovima i know-howu. Ukupna investicija iznosila je, ističu, 90-ak milijuna eura.

• Promjena vlasničke strukture nije utjecala na tradiciju tvrtke. Dapače, tu tvrdnju potkrepljuje podatak da su naši lokalni brendovi, s Ožujskim pivom na čelu, nastavili igrati najvažniju ulogu u našem ukupnom poslovanju – kaže Pero Ivanković, direktor Pravnih poslova i Odnosa s javnošću Zagrebačke pivovare.

Na poslovanje Zagrebačke pivovare, ističe, promjena vlasnika veoma je pozitivno utjecala, što se očituje povećanom prodajom, udjelom na tržištu te produktivnošću i profitabilnošću, što ju je i dovelo do mjesta lidera među pivovarama na domaćem tržištu.

U Sloveniji je samo 32,5 posto bankarskog sektora u rukama stranih vlasnika, što se prema posljednjem izvješću World Investment Reporta prilično razlikuje od drugih zemalja koje se u Europskoj uniji još smatraju novim članicama. Izvješće, naime, govori o naglom privatiziranju bankarskog sektora u gotovo svim članicama EU i prepuštanju tog područja u ruke stranaca. Litva i Slovačka u stranom vlasništvu imaju više od 88 posto banaka, a slijede ih Estonija, Mađarska i Češka. Prema udjelu banaka u rukama stranaca na začelju je Slovenija, a ispred nje je Letonija, u kojoj je 53,9 posto banaka u stranom vlasništvu.

Izmjene koje su dogadaju u poslovanju banke stvar su strateškog razvoja, navode u Splitskoj banci.

Većina stranih ulagača koji su preuzeli hrvatske tvrtke u svojim su strategijama zapisali i da prokušane brendove ne treba dirati. Među odvažnijima koji su ipak procijenili da je njihovo ime na globalnom tržištu mnogo prepoznatljivije od dosadašnjeg bila je tvrtka Tondach. U njegovoj tvornici u Bedekovčini danas se godišnje proizvodi više od 22 milijuna komada vrhunskog crijepe Kontinental plus, najpoznatijeg brenda tvrtke Tondach Hrvatska. Taj crijepe, nastao 1996., posljednjih je nekoliko godina najprodavaniji na hrvatskom tržištu. No, korijeni proizvodnje u Bedekovčini sežu još u 1889., kad je zagrebački graditelj Ferdo Stejskal osnovao tvrticu Zagorku na nalazištima kvalitetne gline. Austrijska tvrtka Ziegelwerke Gleinstätten je kupnjom dijela dionica 1996. postala suvlasnica bivše Zagorke. Grupa Tondach je 2000. preuzela tvrticu vučenoga crijepe u Đakovu, koja također danas posluje u sklopu zajedničke tvrtke Tondach Hrvatska sa sjedištem u Bedekovčini. U obje je tvornice ukupno uloženo 18-ak milijuna eura.

U tvrtkama u stranom vlasništvu smatraju da su danas u prednosti pred konkurencijom. Rade unutar korporacija koje im daju pristup svim globalnim spoznajama i posluju prema svjetskim standardima. A tvrtke u stranom vlasništvu većinu dobiti još zadržavaju u Hrvatskoj. Analitičari ipak predviđaju da će se to uskoro promijeniti. Potkrepljuju to primjerom Irske, koja je sada u završnoj fazi procesa koji pokreću inozemna ulaganja. Od 140 milijardi eura bruto domaćeg proizvoda iz Irske se u države ulagača danas iznosi 20 milijardi eura.

Inozemna su vlasnička ulaganja u financijski sektor (bez mirovinskih fondova i osiguravajućih društava), prema podacima HNB-a, 3,58 milijardi eura, u poštu i telekomunikacije 1,71 milijardu eura, a u proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda 1,554 milijarde eura. Doda li se ulazak Lactalisa u Đakat, u proizvodnju hrane i pića stranci su uložili 740 milijuna eura, a naftnih derivata 543 milijuna eura.