Šanse svake kompanije leže u tome da prilikom kreiranja i modificiranja brenda u podsvijesti uvijek imaju sliku sasvim običnih rituala u koje će se uklopiti – prva kava, šetnja psa, ručak kod mame, pivo s prijateljima, dvostruka brava na vratima, krema protiv bora prije spavanja…
Televizijski prijenos hrpice testosterona koja naganja loptu na travnjaku nije jedino što muški dio populacije voli vidjeti u subotnje poslijepodne. Čaša hladnog piva i pokoja vrećica čipsa popravit će ukupni dojam. Gledatelji pred ekranima mogu samo razbijati glavu u vezi izbora piva, jer za druge prehrambene proizvode poput vina ili kavijara u tom ritualu nema mjesta. Ako se smiju ljepšim polovicama, večer bi mogli završiti u kinodvorani dijeleći kokice i ispijajući osvježavajući napitak. Pepsi ili Coca-Cola? Nebitno. Samo da su dio rituala.
Svaki brend želio bi postati sastavni dio potrošačeva života, njegovih svakodnevnih rituala, a uspješnim se može proglasiti onaj bez kojeg je nemoguće zamisliti prvu jutarnju kavicu, ručak u domaćem restoranu blizu posla, nabavku u trgovini na putu do kuće ili seks s partnerom.
Koliko su važni rituali u životima potrošača diljem svijeta pokazala je studija marketinške agencije BBDO Worldwide provedena na pet tisuća ljudi iz 26 zemalja. Prema istraživanju, rituali su definirani kao niz akcija koje ljude pokreću iz jednoga emotivnog stanja u drugo. To su aktivnosti koje se provode točno određenim redoslijedom i zbog…
Nakon što tvrtke spoznaju i shvate rituale važne njihovim potrošačima ili klijentima, počinju razrađivati proces preobrazbe do koje dolazi pri određenim ritualima. Tako se brend može promijeniti i dodati ritualu ili se njime može stvoriti novi ritual. S novim proizvodom tvrtke osmišljavaju i pakiranje i način komunikacije, koji omogućavaju stvaranje novog rituala jer, naravno, osim spomenutih pet rituala još je mnogo drugih. Neki nisu svakodnevni ili su rjeđi, ali zato ništa manje važni. Kao što smatra Maro Pitarević, direktor agencije SudarPitarević, lakše je ući u postojeći nego stvoriti novi ritual, pogotovo zato što su pojedini stari tisuće godina.
-
Teško da se novi ritual može mjeriti s ustaljenim. Najbolje je prepoznati nove životne navike, uočiti rađanje novog rituala i biti prvi koji će se ‘ubaciti’ u njega. To je najhrabrije i može biti vrlo unosno, bar neko vrijeme, ako tvrtka ostvari takozvani privremeni monopol – dodaje Pitarević. Kad je riječ o jednostavnosti ulaska u postojeće rituale, Pitarević smatra da trajanje rituala ne utječe nužno na broj brendova koji se u njega mogu ubaciti. Tako, primjerice, to što jutarnji ritual traje kraće i u njemu se rabi mnogo brendova, ne znači da je s brendom jednostavnije ući u večernji, koji je dulji, ali ima manje brendova. – Na broj brendova koji se mogu ubaciti u ritual mnogo više utječe važnost rituala i njegova složenost – kaže Pitarević i dodaje da je podjednako teško ući u ritual u kojem potrošač brendove rabi zbog praktičnih razloga, kao i u onaj u kojem ih rabi zbog emotivnih. Smatra da ćemo, ako nam je priprema za seks važnija od jutarnje rutine, za brendove koji su dio tog rituala odvojiti više novca, zbog čega je važno razlikovati je li riječ o intimnom ili društvenom ritualu.
-
Jedan od ciljeva studije je detektirati kakvu ulogu igraju određeni brendovi unutar svakodnevnih rituala, a zbog čitavog niza aktivnosti koje potrošači obavljaju svaki od njih je podijeljen u podrituale. Studijom su se pokušali dekodirati rituali koje potrošači diljem svijeta obavljaju tijekom dana tako da bi kompanije mogle otkriti jesu li njihovi brendovi dio rituala i mogu li to postati – rekao je Luka Duboković, direktor domaćega BBDO-ovog ureda.
Uz pomoć psihologa, nutricionista, sociologa i drugih društvenih promatrača te ispitanika istraživanje je rezultiralo s pet grupa rituala koje izvode potrošači diljem svijeta. Riječ je o jutarnjem ritualu ili ‘pripremi za bitku’, uživanju, odnosno ‘gozbi’, zatim povratku s radnog mjesta (‘povratak u kamp’), nakon čega slijedi ritual pripreme za izlazak ili suprotni spol, odnosno, kako su to nazvali u BBDO-u, ‘sexing up’. Posljednji ritual nazvan je ‘zaštita za budućnost’, a uključuje sve one aktivnosti koje se obavljaju prije počinaka.
Upravo u shvaćanju rituala leži izazov za marketingaše. Naime, potrošače treba uvjeriti da u svoj ritual dodaju novi brend, a da pritom ne osjete frustracije ili narušavanje rutine. U posljednje vrijeme i domaći i strani, sve češće pojavljuju se zaista iščekivanja, a uključuju sve one aktivnosti koje se obavljaju prije počinaka.
- Studija o ritualima je dobra ishodišna točka kompanijama kako bi saznali na koji način njihovi kupci transferiraju emocije iz rituala na brend. Primjerice, jutarnje tuširanje razlikuje se od onog večernjeg i potrošači mogu proizvoditi različite emocije tijekom obavljanja te djelatnosti. Prilikom da osjećaj večernjeg opuštanja prenese na brzinsko tuširanje ujutro imaju proizvođači gelova za tuširanje, koji mogu ponuditi proizvode koji donekle pružaju osjećaj ugodne kao da se kupaju satima – objasnio je Duboković.
Prema njegovom mišljenju, u svijetu suvremene tehnologije i ubrzanog načina života mnogo je lakše pronaći nišu u kojoj kompanija može pozicionirati svoj brend.
Lordan Kondić, direktor Sektora za marketinške komunikacije T-Mobilea, kaže da zasad nisu provodili takav tip istraživanja u Hrvatskoj, ali i da su unutar kompanije svjesni da je mobilni telefon postao dio svakodnevnice, a samim time i dio svakog rituala, samo s različitom funkcijom. Postoje istraživanja provedena u Zapadnoj Europi prema kojima 60 posto ljudi ide s telefonom u krevet, a 72 ga posto koristi kao alarm za jutarnje buđenje, što potvrđuje tezu da telekomunikacijski brendovi imaju priliku u isti ritual ući s različitim ulogama.
- Prilikom kreiranja svake pojedine usluge istražujemo kako se korisnici ponašaju i u kojoj situaciji bi se mogli koristiti navedenom uslugom. Svaka naša usluga je bazirana na relevantnom uvidu u kupca (customer insight), nakon čega pokušavamo zadovoljiti njegove želje i potrebe karakteristikama usluge – kaže Kondić.
Telekomunikacijskoj industriji koja, kao što je potvrdio i Lordan Kondić, proučava navike, ponašanja i rituale potrošača, direktor Imago Reklamne Agencije Damir Ciglar je pridružio pivarsku i industriju bezalkoholnih pića, budući da su to vrlo kompetitivne kategorije tržišta.
-
Sve su to primjeri u kojima su vodeće kompanije jednostavno prilagodile područja na kojima mogu rasti, odnosno segmente u kojima mogu povećati prodaju. Ti segmenti mogu biti vezani uz neku aktivnost potrošača, odnosno njegovo ponašanje, kao primjerice konzumacija piva uz roštilj ili energetskog napitka prilikom bavljenja tjelesnim aktivnostima – objašnjava Ciglar te dodaje da se motivi potrošača mogu identificirati, ali način na koji će se identificirati ne mora biti univerzalan i ne vrijedi univerzalno. Iako se na potrošačevu ponašanje može utjecati, a može ga se i mijenjati, taj proces zahtijeva velika ulaganja. Ipak, domaće kompanije, bile one velike ili male, ponašanja potrošača prečesto procjenjuju ‘odokativnom’ metodom.
-
Pojedine tvrtke o njima vode računa, pa tako postoji i niz direktora marketinga koji ‘silaze među puš’ i promatraju što njihovi kupci rade. To su pametni ljudi – napominje Maro Pitarević, direktor agencije SudarPitarević.
Takve studije, kaže Pitarević, mogu biti vrlo korisne oglasivačima u njihovim marketinškim aktivnostima i na njima se katkad može izgraditi čitav uspjeh brenda.
-
Doduše, one mogu biti i potpuno beskorisne, ponekad čak i ograničavajuće. Često je najvažnija vizija. Tako su naručene studije prije dvadesetak godina pokazivale da će Sonyjev walkman biti neuspješan, jer tko bi hodao gradom i slušao glazbu – objašnjava Pitarević i nastavlja da je svako istraživanje dobro ako je vodič za implementaciju pojedinih ideja ili služi kao korekcija pozicioniranja postojećih brendova i načina na koji komuniciraju s kupcima. Njegov je stav jasan. Patetično je provoditi razne tipove studija samo da bi se potrošio novac ili da bi se vodeći kadar kompanije ogradio od mogućeg neuspjeha.
-
Svi pametni brendovi mijenjaju komunikaciju ovisno o ponašanju potrošača, što zna uključivati i mijenjanje slogana, izgleda poslovnica, dizajna oglasa imajući na umu lokalne specifičnosti – smatra Pitarević.
Hrvatske tvrtke, bilo male, srednje ili velike, najbolje poznaju lokalne specifičnosti i tradiciju, što im uz fleksibilnost omogućava konkurentska prednost nad globalnim brendovima, pa upravo iz tog razloga ne treba gurati na stranu hrvatsku tradiciju i glumiti Zapad.
- U vremenu u kojem živimo, kao reakcija približavanju europskih trendova i načina života, poštovanje lokalnih specifičnosti jedna je od velikih šansi u borbi domaćih brendova za poziciju na tržištu – kaže Pitarević.
Iako istraživanje ne uključuje domaće tržište, nedvojbeno je da se ponašanje hrvatskih potrošača poklapa s onim globalnih. Stoga je studija o ritualima korisna i za domaće kompanije.