Desetak godina Pliva je svojim poslovanjem značajno utjecala na kreiranje hrvatskog tržišta kapitala podižući standarde korporativnog upravljanja i transparentnosti služeći kao primjer drugima.
Izlazak Plivinih dionica na Londonsku burzu značio je iskorak u kojem se prvi put u povijesti hrvatska tvrtka našla na svjetskom tržištu kapitala kao ravnopravni sudionik. Njezina je prisutnost na svjetskom financijskom tržištu pridonijela privlačenju stranog kapitala i ulasku kvalitetnih ulagača na tada još prilično nerazvijeno hrvatsko tržište kapitala.
Proteklih desetak godina došlo je do velikih promjena u poslovanju u kojima je Pliva iz tvrtke koja je većinu prihoda ostvarivala na domaćem tržištu snažnom internacionalizacijom i tržišnom ekspanzijom prerasla u jednu od deset generičkih kompanija u svijetu. Danas se iz nje upravlja operacijama na više od 30 tržišta, a integritet i predanost kvaliteti te osjećaj za potrebe korisnika sigurnost da će Pliva i buduće uspješno odgovarati na izazove zahtjevnoga međunarodnog okruženja.
Od trenutka uvrštenja Plivinih dionica na Zagrebačku burzu i svih tih desetak godina upravo je Pliva svojim poslovanjem uvelike utjecala na kreiranje i dinamiku na hrvatskom tržištu kapitala, podižući istodobno standarde korporativnog upravljanja i transparentnosti i služeći kao primjer ostalim tvrtkama.
Na mladom tržištu kapitala kakvo je bilo hrvatsko oscilacije i amplitude u trgovanju, ali i cijenama dionica, bile su normalne i uobičajene, no tijekom cijelog tog razdoblja Plivina je dionica bila najlikvidnija. O tome svjedoči podatak da je udjel ukupnoga prometa njome u ukupnom redovitom prometu Zagrebačke burze od 1997. do listopada 2006. bio u prosjeku 20-ak posto.
U prilog tome govori i to da je Barrova akvizicija Plive u listopadu prošle godine događaj bez presedana na hrvatskom tržištu kapitala, a i šire. Riječ je i o najvećoj transakciji te vrste u Srednjoj i Istočnoj Europi i najvećem američkom ulaganje u regiji. Po vezivanjem Plive i Barra nastala je jedna od vodećih generičkih farmaceutskih kompanija u svijetu. Postignuta cijena od 820 kuna po dionici osigurala je maksimalnu vrijednost za sve dioničare, uključujući i Vladu RH. Osobito se to odnosi na male dioničare kojima je uspješan završetak te transakcije dao dodatni poticaj za ulaganja u dionice drugih hrvatskih tvrtki koje izlaze na burzu.
Plivina iskustva s usporednim izlistavanjem dionica na Zagrebačkoj i Londonskoj burzi u svakom su slučaju pozitivna. Pozitivnom se može ocijeniti i uloga koju je trgovanje Plivinim dionicama odigralo na mladom, prije desetak godina još mnogo nerazvijenom hrvatskom tržištu kapitala. No, odluka o uvrštenju dionica na neku burzu je autonomna i ovisi o strategiji te procjeni pozitivnih i eventualno negativnih aspekata.