Home / Tvrtke i tržišta / Ključni utjecaj na dinamiku tržišta kapitala

Ključni utjecaj na dinamiku tržišta kapitala

Desetak godina Pliva je svojim poslovanjem značajno utjecala na kreiranje hrvatskog tržišta kapitala podižući standarde korporativnog upravljanja i transparentnosti služeći kao primjer drugima.

Izlazak Plivinih dionica na Londonsku burzu značio je iskorak u kojem se prvi put u povijesti hrvatska tvrtka našla na svjetskom tržištu kapitala kao ravnopravni sudionik. Njezina je prisutnost na svjetskom financijskom tržištu pridonijela privlačenju stranog kapitala i ulasku kvalitetnih ulagača na tada još prilično nerazvijeno hrvatsko tržište kapitala.

Proteklih desetak godina došlo je do velikih promjena u poslovanju u kojima je Pliva iz tvrtke koja je većinu prihoda ostvarivala na domaćem tržištu snažnom internacionalizacijom i tržišnom ekspanzijom prerasla u jednu od deset generičkih kompanija u svijetu. Danas se iz nje upravlja operacijama na više od 30 tržišta, a integritet i predanost kvaliteti te osjećaj za potrebe korisnika sigurnost da će Pliva i buduće uspješno odgovarati na izazove zahtjevnoga međunarodnog okruženja.

Od trenutka uvrštenja Plivinih dionica na Zagrebačku burzu i svih tih desetak godina upravo je Pliva svojim poslovanjem uvelike utjecala na kreiranje i dinamiku na hrvatskom tržištu kapitala, podižući istodobno standarde korporativnog upravljanja i transparentnosti i služeći kao primjer ostalim tvrtkama.

Na mladom tržištu kapitala kakvo je bilo hrvatsko oscilacije i amplitude u trgovanju, ali i cijenama dionica, bile su normalne i uobičajene, no tijekom cijelog tog razdoblja Plivina je dionica bila najlikvidnija. O tome svjedoči podatak da je udjel ukupnoga prometa njome u ukupnom redovitom prometu Zagrebačke burze od 1997. do listopada 2006. bio u prosjeku 20-ak posto.

U prilog tome govori i to da je Barrova akvizicija Plive u listopadu prošle godine događaj bez presedana na hrvatskom tržištu kapitala, a i šire. Riječ je i o najvećoj transakciji te vrste u Srednjoj i Istočnoj Europi i najvećem američkom ulaganje u regiji. Po vezivanjem Plive i Barra nastala je jedna od vodećih generičkih farmaceutskih kompanija u svijetu. Postignuta cijena od 820 kuna po dionici osigurala je maksimalnu vrijednost za sve dioničare, uključujući i Vladu RH. Osobito se to odnosi na male dioničare kojima je uspješan završetak te transakcije dao dodatni poticaj za ulaganja u dionice drugih hrvatskih tvrtki koje izlaze na burzu.

Plivina iskustva s usporednim izlistavanjem dionica na Zagrebačkoj i Londonskoj burzi u svakom su slučaju pozitivna. Pozitivnom se može ocijeniti i uloga koju je trgovanje Plivinim dionicama odigralo na mladom, prije desetak godina još mnogo nerazvijenom hrvatskom tržištu kapitala. No, odluka o uvrštenju dionica na neku burzu je autonomna i ovisi o strategiji te procjeni pozitivnih i eventualno negativnih aspekata.

Nagradu za financijsku dionicu desetljeća za razdoblje od 1996. do 2006. godine u snažnoj konkurenciji osvojila Zagrebačka banka, koja je u tom razdoblju dvaput dobila nagradu Zlatnu dionicu, a pet godina zaredom Financijsku dionicu godine. Zagrebačka je banka već niz godina vodeća banka u Hrvatskoj prema kvaliteti svojih proizvoda i usluga, tehnološkoj inovativnosti i broju klijenata. Danas posluje s 1,2 milijuna klijenata i drži četvrtinu tržišnog udjela u kreditiranju te gotovo trećinu u depozitima. Njezina je imovina 73,4 milijardi kuna, a ukupni kapital i rezerve 10,7 milijardi kuna. Banka svojim klijentima nudi mogućnost poslovanja putem najveće mreže od 130 poslovnica i 680 bankomata. Zabinim internetskim poslovanjem koristi se, pak, više od 300 tisuća korisnika, što je najveći broj na tržištu Hrvatske.

I na svim drugim poljima bankarskog poslovanja kao što su transakcijsko poslovanje, kreditiranje, štednja i ulaganje te investicijsko bankarstvo i tržište kapitala Zagrebačka banka konkurenciji neprestano nameće nove trendove, zbog čega ostaje lider na hrvatskom bankarskom tržištu. Grupa Zagrebačke banke sa svojim podružnicama zastupljena je i na tržištu Bosne i Hercegovine, gdje je također među vodećim bankama.

Posljednjih pet godina članica je Grupe UniCredit – jedne od najvećih i najjačih bankarskih grupacija u Europi, koja je preuzimanjem Grupe HVB postala prav europska banka s oko 140.000 zaposlenih, 28 milijuna klijenata i više od 7.400 poslovnica u 20 zemalja.

Dionice Zagrebačke banke su od 1989., kad Zagrebačka banka postaje prva banka u bivšoj državi koja je provela proces pretvorbe i postala dioničko društvo, među najcjjenijim domaćim vrijednosnim papirima. Uvrštena su na Zagrebačku burzu 1995., a 1996. i na međunarodno tržište Londonske burze. Zagrebačka je banka i prva banka u svijetu koja je 1998. izdala GDR-e denomini- rane u eurima. Već je 1997. Zabina dionica prvi put proglašena najlikvidnijom na domaćem tržištu te u nekoliko navrata do danas i najboljom bankarskom dionicom i zlatnom dionicom godine.