Iako je u 2006. godini u Hrvatskoj na sportsko kladenje potrošeno 1,22 milijarde kuna više nego godinu dana prije, snažan rast uplata nije ostavio prevelikog traga na prihode kladionica. Naime, razlika između uplata i isplata svih kladionica u 2005. godini iznosila je oko 675 milijuna kuna, dok je prošle godine kladionicama, nakon isplate dobitka igračima, ostalo tek 688 milijuna kuna. Navedeni financijski pokazatelji rezultat su zaostravanja konkurencije među kladionicama i njihova nastojanja da privuku ljubitelje kladenja nudeći povoljnije koeficijente na sportske događaje od svojih rivala. No, takav način borbe obio im se o glavu – većina kladionica prošle je godine zabilježila pad dobiti.
Prema riječima svušnika kladionice Germania Sport Ivana Koraća, koeficijenti koje nude hrvatske kladionice među najvišima su na svijetu: “Zbog visokih koeficijenata naša je zarada, unatoč velikom protoku novca, prilično mala. U javnosti se stječe dojam da je kladioničarstvo dobar posao, ali mislim kako bi bilo bolje da sam novac uložio u zemljište i gradio stanove,” kazao je Korać koji je u poslove s kladenjem krenuo 2004. godine, kad je od prijašnjih vlasnika s partnerima preuzeo kladionicu Germania sport. Osim visokih koeficijenata, na topljenje zarade kladionica, objasnio je, utjecala je i hiperinflacija novih poslovnica. Samo u prošloj godini njihov je broj povećan s oko 1.900 na 2.264.
“U Hrvatskoj je otvoren prevelik broj poslovnica u odnosu na broj stanovnika, zbog čega su mnoge nerentabilne. Unatoč činjenici da na taj način jedni drugima umanjujemo zaradu i međusobno se iscrpljujemo, kladionice još nisu postigle dogovor da se regulira broj poslovnica koje se mogu otvoriti u pojedinom kvartu. U drugim se zemljama, primjerice u Engleskoj, to propisuje zakonskim odredbama,” kazao je Korać.
Da kladionicama u prošloj godini sreća nije bila naklonjena, vidljivo je i iz poslovnih rezultata Germanije Sporta. Naime, 2005. godini ta je kladionica imala 15 milijuna kuna neto dobiti, dok je prošle godine ostvarila dobit od oko 9,8 milijuna kuna. Pad dobiti zabilježile su i Kladionice Žedrić – s 2,6 na 0,7 milijuna kuna, kao i kladionica Super Sport u vlasništvu Danka Ćorića. U prošloj godini Super Sportu su prvi put od početka poslovanja pali i prihodi sa 196 na 168 milijuna kuna, dok su, primjerice u 2005. godini udvostručeni u odnosu na godinu prije. Naime, u 2005. godini prihodi kladionice Super Sport porasli su više od 100 posto, na oko 196 milijuna kuna, te se tako Super Sport našao na vrhu ljestvice najvećih kladionica u Hrvatskoj. Taj visoki postotak rasta Super Sport, navode mnogi iz kladioničarskih krugova, ponajprije može zahvaliti činjenici da je preuzeo najviše poslovnica kladionice Sport Tip koju je Igor Štimac 2004. godine odveo u stečaj. Potvrđu te informacije, doduše, nismo mogli dobiti od Danka Ćorića jer je dva tjedna izbjegavao odgovoriti na naša pitanja. Na zid šutnje naišli smo i kod Željka Žvigača, savjetnika direktora Super Sporta, koji je inače i predsjednik hrvatske Udruge kladionica.
I dok je u 2005. godini Super Sport naglo narastao, Prva sportska kladionica, koja je dotad imala primat, pala je na drugo mjesto na ljestvici.
I dok se s jedne strane 12 kladionica žali na poslovne rezultate u 2006. godini, u državni proračun nikad se dosad nije slično toliko novca kao prošle godine. Naime, prema Zakonu o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara, kladionice su dužne u državni proračun uplatiti pet posto ukupnog prometa, a s obzirom na to da su ukupne uplate igrača od kladenja u prošloj godini iznosile 4,17 milijardi kuna, u državnu kasu na osnovi naknade od priređivanja kladenja uplaćeno je oko 208 milijuna kuna. Godinu prije ukupne uplate igrača iznosile su oko 3,05 milijardi kuna, pa se u proračun uplaćeno oko 152 milijuna kuna. Osim državnog proračuna, u 2006. godini na kladenju su profitirali i igrači. Naime, u 2006. godini od 4,1 milijarde kuna igračima se vratilo 3,49 milijardi, odnosno 83 posto uplaćenog iznosa, dok je u 2005. godini tek 78 posto uplaćenih iznosa vraćeno ljubiteljima kladenja putem dobitnih listića.
Kladenje u Hrvatskoj u zreloj je fazi i prostora za širenje sve je manje. Međutim, još postoje tržišni potencijal koji jamči uspješnost, ali samo za najkvalitetnije priređivače, smatra Ivica Medo iz Odnosa s javnošću Prve sportske kladionice.
Potencijal za širenje Prva sportska vidi u daljnjem proširenju ponude i uvođenju novih usluga. “Prva sportska lider je u kladenju uživo u Hrvatskoj i regiji. Namjeravamo i dalje u sklopu sportskih klubova i sportskih cafea razvijati tu našu ponudu. Osim toga, planiramo poboljšati ponudu na kladioničkoj listi uvođenjem novih igara i unapređenjem postojećih. Nedavno smo uveli mogućnost kombiniranja razrade lota i sportskog kladenja, a planiramo i proširiti SMS usluge, omogućiti igračima izradu listića putem interneta te sadržajno poboljšati vlastiti list Sportski tjednik,” ispričao je Medo.