Akcija

Uz nagrade Udjel godine za dionički, obveznički, uravnoteženi i novčani fond, proglasit će se najbolje društvo za upravljanje investicijskim fondovima te najbolji mirovinski fondovi.

Veliko financijsko događanje Zlatna dionica, koje će se u organizaciji HTV-ova Poslovnog kluba, Zagrebačke burze, Lidera i Kapital kluba održati 18. lipnja u Kristalnoj dvorani zagrebačkog hotela Westin, bit će prilika da se uz priznanja za najbolje dionice u prošloj godini proglase najbolji otvoreni investicijski fondovi, najbolji mirovinski fondovi i najbolja društva za upravljanje. U konkurenciji za priznanje Zlatni udjel 2006. u osam kategorija sudjeluju 44 investicijska fonda, 11 društava za upravljanje investicijskim fondovima te četiri obavezna i šest dobrovoljnih mirovinskih fondova.

Priznanje Zlatni udjel za otvorene investicijske fondove dodjeljivat će se u sljedećim kategorijama: najbolji dionički, uravnoteženi, obveznički i novčani investicijski fond. Osnovni kriteriji za proglašenje najboljih, koje je izradio Udruženje društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima pri Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, uključuju prinos, rizičnost i veličinu fonda.

Protekla, 2006. godina je prema analitičarima kapitala bila rekordna za investicijske fondove kojima je u prvom planu bilo ulaganje u domaće dionice, čije su cijene doživljavale velike skokove. Tako su prinosi petnaest domaćih otvorenih dioničkih fondova prošle godine bili 60-ak posto, što je potaknulo mnoge ulagače da ulažu upravo u taj tip investicijskih fondova, a takav trend nastavljeno je i u 2007. Mješoviti fondovi prošle su godine u prosjeku ostvarivali prinose od 20 do 40 posto. Najveći prinosi među obvezničkim fondovima u 2006. bili su od šest do osam posto, s time da su dva fonda prošlu godinu završila u minusu. Sudeći prema prinosima 15 otvorenih novčanih fondova koji posluju u Hrvatskoj, 2006. nije bila uspješna jer su novčani fondovi u prosjeku zaradili manje od inflacije.

Kad je riječ o mirovinskim fondovima u prošloj godini, prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga neto imovina četiri obvezna mirovinska fonda (OMF) u Hrvatskoj je na kraju 2006. bila veća od 15,9 milijardi kuna, dok je imovina šest otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ODMF) bila veća od 397,3 milijuna kuna. Zajedno s nešto više od 60,3 milijuna kuna neto imovine deset zatvorenih DMF-ova ukupna je imovina svih mirovinskih fondova u Hrvatskoj na kraju 2006. bila veća od 16,3 milijarde kuna. Uspoređene radi, na kraju 2005. ukupna je imovina OMF-ova bila 11,7 milijardi kuna, ODMF-ova 206,2 milijuna kuna, a zatvorenih DMF-ova 21,5 milijuna kuna. Najveći udjel u ukupnoj neto imovini obveznih mirovinskih fondova, od 40,64 posto, odnosno gotovo 6,47 milijardi kuna, na kraju 2006. imao je AZ fond. Slijedi ga Raiffeisen OMF s neto imovinom vrijednom nešto manje od pet milijardi kuna, što je 31,39-postotni udjel.

U normalnim okolnostima, a to znači ako na brodu ništa ne otkaže, ako su vremenske prilike bile dobre, a osoblje pri preuzimanju i vraćanju plovila strpljivo i ljubazno, sve su čarter-kompanije podjednako. Razlika između prosječne i odlične čarteraške usluge očituje se upravo u načinu rješavanja problema u iznimnim okolnostima. Ako ste se odlučili na krstarenje s čarter-plovilom, imajte na umu da vrijeme rezervacije bitno utječe na cijenu – one učinjene u posljednji trenutak bit će daleko skuplje nego one ranije. Rane rezervacije startaju već šest mjeseci prije datuma unajmljivanja i osiguravaju popust od 10 do 25 posto na ukupnu cijenu čarteriranja. Osim popusta, rane rezervacije jamče jedrenje na odabranom plovilu i odabranoj lokaciji.

Uspjeh krstarenja najviše će ovisiti o vama samima, odnosno o vašem skiperskom umijeću, o atmosferi koja vlada među posadom, vremenskim prilikama i čistoj sreći.

Nakon što ste donijeli konačnu odluku te uplatili akontaciju, dozvole i dan primopredaje. To je u pravilu subota i cijela marina doslovce vrvi od izbezumljenih čarteraša, svi sa samo jednim ciljem – što prije isploviti iz marine i ostvariti tjedan snova. U tom kaosu najvažnije je ostati smirene glave i što staloženije provjeravati popis opreme potrebne vašem plovilu. Detaljno provjerite svaki dio opreme na brodu te od voditelja baze eventualno zatražite dodatna objašnjenja.

I tek nakon toga možete isploviti na neku od ruta koje vam nudimo. Pri planiranju rute važno je imati na umu da nikad ne idete preko granica ugođe i zdrava razuma – dvadesetak nautičkih milja bit će dovoljno da se zadovolje strasti za jedrenjem (ako ima vjetra), ali da se ne muče članovi koji bi se radije kupali.

Prva ruta iz našeg prijedloga starta s Krka, iz marine u Puntu, gdje brodove drže mnoge čarter-tvrtke. Sjeverni Jadran u pravilu je u ljetnim danima manje razvikan, ali vjerujte nam na riječ – ako želite izbjeći sve veću nautičku gužvu, tamo ćete imati mnogo više mira nego na jugu.

Uputite se do Raba, udahnite atmosferu toga prelijepoga grada, priredite si večeru na brodu i polako se pripremite za napuštanje civilizacije.

Otplovite prema Pagu, predlažemo da posjetite Lun (njegov porat zove se Tovarnele) i prošetajte tisućljetnim maslinicama. Okupati se možete u obližnoj vali, a potom se uputite prema Silbi (plovit ćete oko tri sata) upravo na vrijeme da ako ne uspijete uhvatiti vez na molu prespavate u uvali Sv. Ante.

Čeka vas Premantura gdje se možete odati užitku kupanja u uvali. Kad vam dosadi, prebacite se do Ilovika, bude li sreće, nadomak tog otoka dočekat će vas i poneka peraja iz velike kolonije dupina koja živi u lošinjskom rezervatu dupina. Znajte da ste vi u njihovu domu pa se tako i ponašajte: nikad ne idite provom na njih, motor neka vam bude na najmanjem broju okretaja i uvijek im ostavite dovoljno prostora.

Odjednite prema Susku (ako ima vjetra, a to ćete znati i prije nego punhne ako na internetu ili na radiju provjerite prognozu), otoku kojem ćete se sigurno vraćati – ako ne stvarno a ono u mislima.

Rezerviran je za Unije – otok fenomen s dvije žetve. Taj dan valja vam se vratiti do Maloga Lošinja, gdje ćete i noćiti.

Prebacite se do Osora, svakako zastanite u gradu zasigurno jednom od najstarijih na obali, a koji je u povijesti bio jedan od najvažnijih punktova na plovidbenom putu mnogih moreplovaca. Tu čekate most (diže se u 9 i 17), a onda kroz Osorski tjesnac plovite do Punte Križa, gdje vas čeka kupanje i ako vam se posreći možda vidite jelene lopatare!

Nakon povratka u Punat, brod vraćate u ispravnu stanju i već sanjate o sljedećoj diti.