Home / Biznis i politika / Specijal

Specijal

Jeste li znali da je prvi besplatni potrošački telefon u Hrvatskoj upravo Inin 0800-1112? U 2007. godini, proglašenoj i godini edukacije potrošača u Hrvatskoj, INA besplatni telefon obilježava svoju 10. godišnjicu. Deset godina rada i neprekidne skrbi za potrošače unaprijedilo je naše poslovanje i kvalitetu usluge. Pozivamo vas da i nadalje sve vaše upite, reklamacije, primjedbe, prijedloge ili pohvale uputite putem besplatnog telefona 0800-1112 ili putem elektronske pošte na adresu [email protected].

Ideološki neopterećen stručnjak mogao bi, iz svega do sada ponuđenog, napraviti prihvatljivu strategiju razvoja. Politici i kroničari predizborne utakmice nacrtao su odahnuli. Zahvalni su novom predsjedniku SDP-a Zoranu Milanoviću za to što je otvorio pitanje prava glasovanja dijasporne izborima. Napokon su dobili temu koja nije ekonomski, pa se o njoj može razglašati bez dodatnog educiranja. A ne da moraju kopati po leksikonima o teorijama budžetskog deficita ili naučiti od čega je sastavljena bilanca plaćanja.

Na žalost onih koji više vole čistu politiku, ekonomski će ih teme pratiti do studenoga. Pokazao je to i ovaj utorak. Dok je Radimir Čačić u Novinarskom domu predstavljao svoju knjigu u kojoj je veliki dio posvećen biznisu i ekonomiji, dvjesto metara dalje, u hotelu Westin, Josip Friščić, Đurđa Adlešić, Davor Štern i ostali čelnici koalicije HSS-HSLS-PGS predstavljali su svoj gospodarski program. A premijer Ivo Sanader je, kilometar dalje, u zgradi HBOR-a na Zrinjevcu najavljivao rušenje nezaposlenosti s 10,5 na šest posto i usprotivio se porezima na imovinu i kapitalnu dobit.

I to nije sve! Slično će se ponoviti i početkom sljedećeg tjedna. U ponedjeljak će se na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta okupiti predstavnici, uvjetno rečeno, neoliberalne škole. Svoje ideje predstavit će Velimir Šonje, Borislav Škogro, Marko Škreb… Dan kasnije održan je novi, izuzetno važan skup. Novoosnovana udruga HR+ ugostit će guvernera HNB-a dr. Željka Rohatinskog, a tema je možda najeksplozivnija od svih koje su proteklih tjedana otvorene. Guverner će otvoriti pitanje tečajne politike do ulaska u EU. Da bi se došlo bliže rješenju, pozvan je i ‘otac’ slovenskoga tranzicijskog recepta dr. Jože Mencinger.

Koliko je prije nedostajalo otvaranja ekonomskih pitanja i ponuđenih rješenja, toliko se sada pojavila njihova inflacija. Navijački neopterećen pogled na tržište izbornih ekonomskih ideja otkriva da bi Hrvatskoj u ovom trenutku trebao – majstor za probiranje i sintezu. Iz svega ponuđenog dalo bi se napraviti suvislu strategiju.

Problem političara je utome što, zaslijepljeni dokazivanjem da je protivnik u svemu u krivu, odbacuju i ono što je u protivničkom konceptu dobro. Premijer Ivo Sanader, možda i ne razmišljajući o svim posljedicama, polako postaje primjer protivnika industrije. Pritom zaboravlja da je u industriji u Hrvatskoj zaposleno mnogo ljudi. Tvrđiti da je industrijalizacija zemlje zaostatak iz socijalizma samo zato što na industrijskom razvoju inzistira SDP-ov kandidat za premijera Ljubo Jurčić nije previše mudro. Jednako tako, glupo je kad protivnici HDZ-ove vlade s gnušanjem komentiraju Sanaderove tvrdnje da je uloga države ‘stvaranje poticajnih uvjeta za gospodarski razvoj’.

Kvalitetna vlada sposobna je paralelno voziti na dvije razine. Na prvoj zaista jest stvaranje povoljne klime za sve, održavanjem niske inflacije, smanjenjem korupcije, jačanjem pravne države… Ali svojedobno država mora biti sposobna sofisticirano usmjeravati razvoj zemlje, pa i odabirom (i preuzimanjem rizika) grana koje će biti poticane, jer ako ga neće usmjeravati ona, činit će to uvozni i drugi lobi.

Sanaderova Vlada je protiv ‘državno asistirane industrije’. Samo, postavlja se pitanje tko asistira građevinarima koji će dobiti posao zato što vlast u predizborne svrhe kreće u gradnju mosta do Pelješca i nizinske pruge do Rijeke? Zar i to nije državno uplitanje u to koje će grane i djelatnosti u Hrvatskoj napredovati, a koje propadati? Ako ova Vlada želi biti neutralna, ne bi smjela dopustiti da dugovi zdravstva uništavaju ljekarne i destimuliraju proizvođače lijekova, da država ili njeni dijelovi jednima plaćaju nakon 30, a drugima nakon 300 dana.

Dosadašnja ponuda bolje ekonomskih budućnosti, uklonila se izborni folklor, još nije na zadovoljavajućoj razini. Postoji opasnost da tako i ostane. Brzina nije previše svojstvena političkim strankama. Još nisu ušle u brzinu kojom se tvrtke prilagođuju globalizaciji ne bi li preživjele.

Prava bi se kvaliteta mogla pojaviti tek za četiri godine. Stranke će možda shvatiti da se programi pripremaju dvije, tri godine, da se naručuju studije na vrijeme, a da se iz kampanjskog rada pola godine prije izbora ne može dobiti potrebna kvaliteta.

Odvjetničke, javnobilježničke i revizorske tarife mogle bi pasti, a cijene usluga tih triju struka mogle bi na određivanje biti prepuštene tržištu. Naime, Posebnoj jedinici za Hitrorez, pod vodstvom Vedrana Antoljaka, gospodarstvo je u posljednjih devet mjeseci mnogo prigovora uputilo upravo na Zakon o odvjetništvu i Zakon o reviziji. Iz izvora bliskih Vladi doznajemo da se među 800 preporuka koje se odnose na 1.300 propisa, a koje je Posebna jedinica za Hitrorez isporučila nalazi i ona koja kaže da iz spomenutih zakona treba izbrisati odredbu koja udruženjima i komorama odvjetnika i revizora daje ovlast da sami donose svoje tarife te da cijene njihovih usluga treba formirati tržište.

Regulatorna giljotina, najveći, ako ne i jedini reformatorski potez Sanaderove Vlade, ovih je dana u završnici. U početku predizborne kampanje rezultati devetmjesecnog rada stručnjaka izvan sustava državne uprave balansiraju između gospodarstva i politike. Dodatno se može čuti da će Hitrorez ‘udariti’ i po mitu i korupciji, uz što se spominju preporuke o propisima iz domene Državnog inspektorata.

Mogućnost lobiranja prema Vladi. Za sada obavijene velom tajne, 800 preporuka revidira Vlada, a nisu, kako se objašnjava, objavljene zato da bi se dodatno spriječilo lobiranje prema Vladi da neke preporuke izostavi. Očekuje se i negodovanje sindikalnih čelnika, za koje se, pak, može čuti da se nisu pretrgli u suradnji s Hitrorezom.

Kad se Hitrorez najavljivao, govorilo se o bolnoj reformi i oštrim rezovima te se spominjalo da bi Posebna jedinica za Hitrorez mogla biti na udaru mnogih lobističkih skupina. Antoljak kaže da lobiranja prema Hitrorezu nije bilo, jer je svima jasno da odluke donosi Vlada. No, isto tako, ne isključuje mogućnost lobiranja prema Vladi. Sudeći prema izjavama državnog tajnika Središnjega državnog ureda za e-Hrvatsku Miroslava Kovačića, prvog lobista za pokretanje regulatorne reforme, nije sasvim jasno hoće li Vlada objaviti svih 800 preporuka Hitrozea ili tek one koje prihvati i odluči provesti. U pozadini te dileme stoji, pak, činjenica da Vlada još nije odlučila hoće li prihvatiti sve preporuke, ali šuška se o tome da ih je Sanader spreman prihvatiti 99 posto. Sastanak na kojem se ta odluka donosi možda je već održan nakon zaključenja ovog broja Lidera.

S druge strane, uvijek postoji bojazan da neće svih 800 preporuka Hitrozea biti prihvaćeno, a stoga ni objavljeno. Državni tajnik Kovačić kaže da će svi prijedlozi preporuka koje Vlada usvoji biti javno dostupni nakon što Vlada obavi pregled pojedinih preporuka, što je vrlo opsežan posao.

  • Procijenit ćemo kojom dinamikom će se preporuke Hitrozea provoditi i prema kojim ključu, što je važno ne zbog političkih razloga, već zbog činjenice da se preporuke odnose na određeni broj zakona koje Vlada želi prošljediti Saboru, dok će promjene podzakonskih akata teći usporedo s ciljem provedbe do kraja godine – objašnjava Kovačić te dodaje da iako je Posebna jedinica za Hitrorez odradila veliki posao i time uvelike pripremila preporuke za provedbu od strane nadležnih tijela državne uprave, oni će svejedno morati osigurati izradu svih popratnih materijala i poštovati procedure provedbe sukladno zakonu.

  • S druge strane, za preporuke koje eventualno odluči ostaviti za kasniju provedbu, Vlada će razmotriti kad treba obavijestiti zainteresirane grupe i javnost o dinamici i načinu provedbe – zaključuje državni tajnik Kovačić priču o tijeku završnice regulatorne reforme.

Upravo mogućnost da Vlada ne prihvati sve preporuke Hitrozea otvara pitanje što će biti s onima koje nije prihvatila i hoće li ih objaviti odmah uz obrazloženje zašto ih nije prihvatila. Riječ je zapravo, prihvatimo li da Hitrorez jest tako značajan dio reforme zakonodavstva koji se pak provodi devet mjeseci u tišini, o velikom testu Sanaderove Vlade i njenoj sposobnosti da prihvaćajući i provodeći sve preporuke ispravi i neke svoje grijeha.

  • Preporučili smo bitne i kvalitativne promjene koje bi gospodarstvu mogle uštedjeti milijardu kuna na godinu – kaže Antoljak, objašnjavajući da je stručnjake posebne jedinice za Hitrorez angažirala Vlada i njoj su isporučili svoje prijedloge, stoga, prije nego ih.