Ivan Kulundžić i Marko Knezović, studenti četvrte godine Ekonomskog fakulteta u Osijeku, inicijatori su projekta Diploma – upute za uporabu koji provodi Centar za poduzetništvo Osijek pod pokroviteljstvom Grada Osijeka.
Cilj je projekta pripremiti studente za prvi nastup na tržištu rada pokretanjem vlastitoga posla ili zapošljavanjem u tuđim tvrtkama. Naglasak je na poduzetničkom pristupu u razvoju karijere i aktivnom razmišljanju i djelovanju, bez obzira na to jeste li liječnik, bankar, profesor ili privatni poduzetnik.
-
Očekivao sam da ću tijekom studija imati više seminara na kojima ću raditi konkretna stvari. Znanje koje sam stekao tijekom ex cathedra predavanja nije dovoljno za primjerenu borbu na tržištu rada – objašnjava Ivan motive pokretanja projekta. Ivan i Marko kažu da su se na drugoj godini fakulteta donekle razočarali pojedinim profesorima i načinom njihova rada.
-
Cijelu drugu godinu studija pokušavali smo nešto promijeniti, ali ubrzo smo uvidjeli da nećemo uspjjeti. Shvatili smo da, ne budemo li to samo, neće biti – kaže Ivan, ali dodaje da sustav nije jedini krivac. Marko dodaje da sustav nije u redu kritizirati ako niste spremni mijenjati ga. Nezadovoljstvo dobivenim znanjem i nedostatak praktičnog znanja i vještina postalo je sve češće temom njihovih razgovora tijekom zajedničkog druženja zato što se bližilo vrijeme diplomiranja, nakon kojeg slijedi traženje posla ili samozapošljavanje. Vrijeme prorijesenih predavanja prije ispitnih rokova odlučili su investirati u pokretanje projekta.
-
Nas desetak našlo se u pubu i Marko i ja iznijeli smo svoju ideju. Većina je odmah bila zainteresirana i svi su se složili da žele naučiti nešto konkretno i stići iskustvo – kaže Ivan.
Ekipa optimističnih i poduzetnih studenata četvrte godine osječke Ekonomije upoznala je sa svojom idejom mr. sc. Sunčicu Oberman-Peterka koju su, kaže Marko, prepoznali kao poduzetnika i pristupačnu asistenticu iz kolegija Poduzetništvo, a usto predaje i na poslijediplomskom studiju Poduzetništvo i trenerica je u Centru za poduzetništvo Osijek.
- Odmah joj se svidjela naša ideja pa nas je pozvala s Centrom za poduzetništvo. Dogovorili smo sastanak i odmah pronašli zajednički jezik – objašnjava Ivan.
Projekt Diploma – upute za uporabu predstavljen je 11. travnja 2007. na fakultetu, a odazvao mu se 30 studenata s različitih fakulteta Sveučilišta u Osijeku.
-
Na fakultetu smo imali kolegij Instalacije i rasvjeta koji je dotaknuo temu o inteligentnim instalacijama. Budući da smo u sklopu projekta razvijali ideje, odlučio sam pokrenuti projektni biro za inteligentne instalacije jer mislim da se nitko u Osijeku time ne bavi – kaže Vedran i nastavlja:
-
Svaki objekt ima električne instalacije, ali za razliku od klasičnih instalacija, te su inteligentne, što znači da su upravljive uz pomoć daljinskog upravljača, računala ili SMS-a. To znači da daljinskim upravljačem možemo, primjerice, mijenjati raspored rasvjete, upravljati zatvaračem i otvaranjem prozora i rebrenica itd. To možemo učiniti i SMS-om i, recimo, na povratku s mora tako uključiti klimatizacijski uređaj da bi ohladio prostor prije našeg povratka – objašnjava Vedran.
Lako su svi studenti sudionici projekta Diploma – upute za uporabu bili oduševljeni Vedranovom idejom i smatraju je velikim potencijalom za uspjeh na tržištu, Vedran se nakon diplomne ne namjerava upustiti u poduzetništvo jer ima HEP-ovu stipendiju.
- To je odličan projekt i savršena prilika da se radeći u njemu upoznaju ljudi koji će u budućnosti poslovno surađivati. Naučio sam dosta praktičnih i korisnih stvari i siguran sam da će mi dobro doći kada diplomiram – kaže Vedran.
Iznimno korisna i zanimljiva radionica bila je Poduzetnička igra, simulacija poslovnog ciklusa. Studenti su, podijeljeni u timove, vodili pojednostavljen poduzetnički pothvat – proizvodnju i prodaju šešira. Cilj je, naravno, bio ostvariti što veći profit na kraju poslovnog razdoblja, pri čemu su studenti, kao i poduzetnici u stvarnom životu, morali planirati poslovanje, proizvesti šešire i prodati ih, planirati proračun i vraćati kredit, a istodobno se brinuti za uobičajene životne potrebe poput hrane, pića, higijenskih i društvenih potreba.