Aktuare traže mirovinska osiguranja, banke, tržište kapitala, investitori – svi koji trebaju primijeniti složene matematičke radnje vezane uz probleme s financijskim implikacijama.
A zapravo na ovlaštenim aktuarima, koji su u pravilu inženjeri matematike s poslijediplomskim studijem iz aktuarske matematike, leži velika odgovornost da u osiguravajućim društvima u svakom trenutku osiguraju dovoljno tehničkih pričuvama, koje se broje u stotinama milijuna kuna, iz kojih se isplaćuju štete osiguranicima te određuju visinu premija.
Posao ovlaštenog aktuara vrlo je odgovoran jer ima ključnu ulogu kod izrade cjenika i provere dostatnosti premija kako bi se mogle ispuniti sve buduće obaveze, odnosno platiti sve štete i troškove. Treba dobro odrediti i tehničke pričuve, koje u velikim osiguravajućim kućama čine 70 do 80 posto pasive društva i temelje se na nepoznatim obavezama koje treba procijeniti aktuarskim metodama. Time su direktno odgovorni za najveći dio kapitala osiguratelja. Osiguranici u principu ne razmišljaju o tehničkim pričuvama, koje im zapravo daju sigurnost.
U Hrvatskoj su registrirana 84 aktuara, od čega je njih 52 ovlašteno i mogu raditi u osiguravajućim društvima na izračunavanju i potpisivanju izvještaja o tehničkim pričuvama. Veliku odgovornost ovlaštenih aktuara za funkcioniranje osiguravajućih društava vrlo je dobro opisao član Uprave Allianza i sam ovlašteni aktuar Neven Tišma, koji je u tom poslu jedanaest godina.
Osiguratelji bi mogli funkcionirati bez aktuara jednako kao što bi automobil mogao voziti bez upravljača. Dobar aktuar mora dobro poznati proces prodaje i osjetljivosti na cijene, marketing koji je vezan uz segmentaciju tržišta, mora znati proces šteta, što je alfa i omega izračuna, administrativne procese u osiguranju kako bi se dobro izračunali troškovi te treba poznati računovodstvo i čitati bilance.
Zbog kompleksnih znanja o poslovanju, ovlašteni aktuari danas polako ulaze i u vodeće strukture osiguravajućih društava. U Hrvatskoj su tri člana i dva predsjednika uprava osiguravajućih društava ovlašteni aktuari koji se na sadašnjim pozicijama više ne bave klasičnim aktuarskim izračunima. To su član Uprave Allianza Neven Tišma, članica Uprave Uniqa osiguranja Tatjana Račić-Žlibar, predsjednica Uprave Erste osiguranja Snježana Bertoncelj, predsjednik Uprave Heliosa Ivan Pavelić, članica Uprave Generalija Jasminka Horvat i članica Uprave Merkur osiguranja Zdenka Rizman.
Zajedničko im je da su matematičari koji su se u aktuarskom poslu našli slučajno u vrijeme kad je sredinom devedesetih počela liberalizacija osiguravajućeg tržišta i kad je školovanje počela prva generacija aktuara. Taj su posao u međuvremenu zavoljeli, a brojke, formule, statistički podaci i matematički modeli postali su dio njihove poslovne svakodnevnice. Tvrdi da je posao, suprotno uvriježenu mišljenju, vrlo zanimljiv.
U početku mi se posao učinio dosadan, ali zapravo svaki put učite nešto novo. Za svaki proizvod u osiguranju i novi cjenik trebaju se upoznati i usvojiti nova znanja iz drugih područja. Primjerice, kod životnog se osiguranja treba voditi računa o smrtnosti i steći osnovna znanja iz demografije.
Trinaestogodišnje iskustvo u aktuarskim poslovima koristilo je na trenutačnoj poziciji, ali i privatno predsjednici Uprave Erste osiguranja Snježani Bertoncelj. Matematičar pristupa svakom problemu analitički, traži uzroke i vezu s posljedicama, odmah zadire u srž stvari, na temelju podataka i analiza donosi zaključke koje ne prihvaća ‘zdravo za gotovo’ nego ih preispituje da bi konačni rezultat bio logičan i smislen. To se pokazuje i te kako korisnim u poslu i svakodnevnom životu, bez obzira na situaciju.